Kodeks upravljanja “Mol-group”-e
1
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET “VITEZ” VITEZ
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
STUDIJ I CIKLUS; GODINA STUDIJA: III GODINA
SMJER: PODUZETNIČKI MENADŽMENT
„MODERNA KORPORACIJA I KORPORATIVNO UPRAVLJANJE “
SEMINARSKI RAD
PREDMET : Korporativno upravljanje
PROFESOR :
ASISTENT :
STUDENT :
2
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET “VITEZ” VITEZ
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
STUDIJ I CIKLUS; GODINA STUDIJA: II GODINA
SMJER: PODUZETNIČKI MENADŽMENT
„MODERNA KORPORACIJA I KORPORATIVNO UPRAVLJANJE „
SEMINARSKI RAD
IZJAVA: Ja, student Sveučilište/Univerziteta „Vitez“ Vitez, index broj:0600-16/DEPM,
odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio
potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć profesora odnosno
asistenta.
PREDMET : Korporativno upravljanje
PROFESOR :
ASISTENT :
STUDENT :
Travnik, oktobar 2019 godine

4
2.
UVOD
1.1.
PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Model razvoja koji se temeljio na znanosti i tehnologiji bio je važan za socioekonomski
razvoj. Korporacije su smatrane organizacijama koje služe javnom dobru, a kasnije su tek postale
fokusirane na stvaranje vrijednosti, odnosno proizvodnju. Međutim, napredak i širenje
korporacija, tada je vlast smatrala opasnim, pa su postojala različita ograničenja, kao npr.
ograničeno trajanje organizacije, ili neograničena odgovornost dioničara za dugove.
Početak modernih korporacija započinje u 19. stoljeću kada su pisani i prvi korporativni
zakoni koji pravo upravljanja i raspolaganja imovinom daju vlasnicima, kasnije dioničarima.
Znanost i tržišni liberalizam značili su početak tržišnog natjecanja, oslobađanja moći, tržišnu
slobodu. Nakon 2. svjetskog rata tržišni liberalizam dobiva novi institucionalni okvir koji su
primjenjivale kapitalističke zemlje. Poticao se razvoj međunarodne trgovine i društvenih
investicija, te širenje na inozemna tržišta. Posljedica je bila velika ekonomska ekspanzija i
nastanak multinacionalnih kompanija. Multinacionalne kompanije su 80-ih godina slobodnije
poslovale izvan granica, investirale kapital, te kreirale lanac proizvodnje i distribucije robe i
usluga u svijetu.
Međutim, tada su se pojavili društveni i okolišni troškovi, što je dovelo do
antiglobalizacijskih pokreta. To je bio poticaj za razvoj alternativnih modela koji će umanjiti
negativne učinke globalizacije na društvo i okoliš. Zbog utjecaja globalizacije gubi se kontrola
nad zakonima tržišta. Nijedna 10 država ili institucija nema mogućnost ni snagu da kontrolira te
zakone, pa se povećava rizik i nesigurnost poslovnih procesa. Veliki je izazov suočiti se sa
problemima i omogućiti daljnji napredak ekonomije i zajedničku odgovornost prema društvenim
vrijednostima.
Danas su međunarodne korporacije najjače ekonomske organizacije i sile na svijetu. One
imaju kontrolu nad 90 % patenata i uključene su u 70 % svjetske trgovine. Iz toga se može
zaključiti da je moć korporacija postala toliko velika da je prerasla mogućnost kontrole
postojećih mehanizama. Zbog negativnih posljedica koje su nastale, poput okolišnih problema,
iscrpljivanja resursa, te ugrožavanja ljudskih prava, postepeno se pojavljuje nov način
5
poslovanja, društveno odgovorno poslovanje. Društveno odgovorno poslovanje pojavilo se kao
odgovor na brojne probleme, a danas već predstavlja osnovni način poslovanja. Ono je temelj za
funkcioniranje suvremenog poslovanja i postizanja konkurentske prednosti. Prihvaćanjem
poslovanja na društveno odgovoran način, poduzeće se obvezuje da će voditi računa o održivosti,
ljudskim pravima, dugotrajnom društvenom i okolišnom prosperitetu, a ne isključivo o profitu.
Društveno odgovorno poslovanje temelji se na zaštiti interesa svih interesnih skupina, odnosno
dionika.8 Norma ISO 26 000 za društvenu odgovornost podrazumijeva da je održivi razvoj
proces čitavog društva, a poslovni sektor sudjeluje na način da poduzeća primjenjuju društveno
odgovorno poslovanje.
1.2.
SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Osnovni cilj ovog seminarskog rada a time i istraživanja je upoznavanje sa samim
pojmom modernog korporativnog upravljanja sa početkom osvrnuvši se na period od 19-og
stoljeća kada je ovaj pojam prvi put i upotrijebljen.
1.3.
RADNA (GLAVNA) HIPOTEZA
Na temelju problema i predmeta istraživanja postavlja se glavna (radna) hipoteza:
Korporativno upravljanje uključuje cijelu mrežu formalnih i neformalnih odnosa koji se
javljaju u korporacijama te posljedice tih odnosa za društvo u cjelini.
1.4.
ZNANSTVENE METODE
Sljedeće znanstvene metode korištene su u sklopu pisanja ovoga seminarskog rada:
-
Induktivna i deduktivna metoda
-
Metoda analize i sinteze
-
Statistička metoda
-
Povijesna metoda
-
Metoda vizualizacije

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti