FAKULTET ZA MENADŽMENT I POSLOVNU EKONOMIJU TRAVNIK
SEMINARSKI RAD IZ MONETARNE EKONOMIJE
TEMA: Komparativna analiza monetarnih agregata u praksi UCB i FED
Mentor: doc.dr.Halil Kalač
Student: Sabina Ivković
Travnik, April 2013.
2. KOMPARATIVNA ANALIZA MONETARNIH AGREGATA U PRAKSI ECB i FED
2.1. Monetarni agregati
Monetarni agregati su monetarni indikatori koji služe za odreĎivanje kvaliteta i funkcija novca u
privredi, ali i za voĎenje monetarne politike i politike likvidnosti privrede i drugih sektora.
Monetarni agregati predstavljaju količinu agregatne ponude novca u nekoj zemlji. Oni se
razlikuju zavisno o likvidnosti raznih vrsta novca kojeg sadrže. Osnovna mjera agregatne ponude
novca je transakcijski novac ili novac u užem smislu, tj. onaj koji služi za robnonovčane
transakcije ili kupoprodaje roba i usluga (M1- novčana masa, kovani, papirni i depozitni novac).
Udio gotovine u strukturi M1 veoma je važan podatak, ali različit u različitim zemljama i
razdobljima. Kreće se obično od 1/3 do 2/3 novčane mase. Smanjenje tog udjela povoljan je
pokazatelj, a povećanje loša vijest za monetarnu vlast jer se povećavaju troškovi tiskanja novca,
nepovjerenje u depozitni novac i monetarni sastav. M2 je šira mjera ukupne ponude novca jer
obuhvata novac u širem smislu tj. i onaj novac koji obavlja funkciju čuvanja dijela ukupne
imovine u novčanom obliku. Slijede još M3 i M4.
Ms = M1 + M2 + M3 + M4
M1: gotovina (papirni i kovani novac izvan banaka) + depoziti po viĎenju (vrsta novčanih uloga
u banku koji se na zahtjev ulagača / štediše vraća istome) = transakcijski novac
M2: M1 + oročeni depoziti do godinu dana
M3: M2 + oročeni depoziti preko godinu dana
M4: M3 + manje likvidna sredstva
4
Definicije novčane mase mjenjaju se zbog pojave novih vrsta instrumenata plaćanja. Monetarna
potražnja Md. Agregatna potražnja za novcem je broj individualnih potražnji novca koje iskazuju
graĎani i preduzeća. Novac se traži i drži zbog mogućnosti da se njime kupuju i plaćaju druge
robe, a ne zbog njegove unutrašnje vrijednosti. Zadržavanje jednog dijela imovine u novčanom
obliku obično je ograničeno zbog oportunitetnog troška koji je jednak veličini kamata koje
možemo dobiti ako novac držimo u banci.
Monetarni agregati su, ustvari, monetarni indikatori koji služe za odreĎivanje kvalitetai funkcija
novca u privredi, ali i za voĎenje monetarne politike i politike likvidnosti privrede i drugih
sektora. Motivi držanja novca, a time injegove funkcije u privredi, mogu biti:
1. transakcioni, kada se novac koristi za obavljanje transakcija, odnosno plaćanja roba iusluga
2. spekulativni, kada se novac drži u cilju spekulacije na finansijskom tržištu
3. motiv predostrožnosti u držanju novca, kada se novac drži kao odreĎena rezerva zaslučajeve
vanrednih okolnosti.
Monetarna analiza i ekonomska politika najčešće koriste agregat novčane mase (M1).Pored
novčane mase, često se koristi i agregat monetarna masa ili primarni novac (M0).Ovaj se agregat
naziva još i novcem centralne banke. U njega ulaze sledeća sredstva:
PRIMARNI NOVAC
1. dinarski primarni novac (M0)
gotov novac u opticaju
žiro-računi banaka
blagajna
depozitni novac Federacije
obavezna rezerva banaka
rezervni fondovi
5
