UNIVERZITET SARAJEVO
EKONOMSKI FAKULTET SARAJEVO
KOMPARATIVNA ANALIZA POREZA NA DODATNU
VRIJEDNOST U DANSKOJ I NORVEŠKOJ
MENTOR: STUDENT:
S A D R Ž A J
4
2. POREZI NA DODATNU VRIJEDNOST (PDV)
Ideja o oporezivanju prometa primjenom poreza na dodanu vrijednost (PDV) prema podacima
iskazanim u financijskoj literaturi prvi put se javila 1918., odnosno 1919. godine, ali posebnu
važnost za stvaranje i uvođenje PDV-a imala je Europska unija
1
.
Porez na dodanu vrijednost, ili skraćeno PDV, je forma potrošačkog poreza i on je
indirektnog karaktera. Razvio se pedesetih godina dvadesetog stoljeća u Francuskoj i uskoro
se počeo primjenjivati u mnogim državama svijeta. Primjena PDV-a u EU je postavljena kao
jedna od osnovnih uslova za primanje novih članica.
PDV je postupno ugrađen u sve države članice Europske unije, a ubrzo su ga počele uvoditi i
države koje nisu bile članice. Danas se primjenjuje kao oblik oporezivanja finalne potrošnje u
svim zemljama u svijetu.
Porez na dodanu vrijednost jest porez koji se obračunava i plaća u svim fazama proizvodnog
i prometnog ciklusa, ali tako da se u svakoj fazi oporezuje samo iznos dodane vrijednosti koja
se ostvarila u toj fazi proizvodno – prometnog ciklusa.
PDV je jedan od oblika općeg poreza na promet, i to neto svefazni porez na promet jer se
njime oporezuju sve faze proizvodno – prometnog ciklusa, ali samo vrijednost dodana u
pojedinoj fazi oporezivanja.
PDV je vrlo složeni porez stoga razlikujemo njegova tri oblika: proizvodni, dohodovni i
potrošni oblik. Svaki od tih oblika može se zasnivati na dva načela, načelu podrijetla i načelu
odredišta, dok se sam iznos poreza može izračunati prema tri različite metode: zbrajanja,
oduzimanja i kreditnoj metodi.
U zemljama Europske unije, kao i u najvećem broju ostalih zemalja, u primjeni je potrošni
oblik poreza na dodanu vrijednost, koji se primjenjuje prema načelu odredišta, a iznos
porezne obveze izračunava se pomoću kreditne metode .
Uvođenjem PDV-a nastojali su se ukloniti nedostaci drugih oblika oporezivanja prometa
budući da PDV zbog načina na koji se obračunava i plaća ostvaruje određene prednosti.
Najvažnije prednosti su: neutralnost PDV-a u poduzetničkom području, automatsko
razlikovanje krajnje potrošnje od utroška za proizvodnju i daljnju prodaju, otežano
1
http://www.uino.gov.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.html
, pristupljeno: 20.05.2015. godine.
5
izbjegavanje plaćanje poreza, izostanak kumulativnog učinka, široka porezna osnovica i
izdašnost prihoda.
Veliki broj financijskih stručnjaka smatra da PDV-om treba oporezivati što je moguće više
proizvoda i usluga te da se oporezivanje treba provesti primjenom što manjeg broja stopa
(idealno samo jedne). Promete proizvoda i usluga oslobođene plaćanja PDV-a treba svesti na
najmanju mjeru i izbjegavati nultu stopu, izuzev kod oporezivanja izvoza. Na taj način bi do
punog izražaja došlo načelo izdašnosti PDV-a, obzirom da je glavna svrha ovog poreza
prikupljanje poreznih prihoda.
U cilju jačanja evropskih integracija pojavio se problem harmonizacije oporezivanja.
Uspostavom zajedničkog tržišta, članice EU su željele unaprijediti privredni razvoj, ubrzati
porast životnog standarda, i razviti što bliskije odnose među članicama Unije. U cilju tog
ostvarenja neophodno je bilo izvršiti harmonizaciju zakonodavnih rješenja zemalja članica u
pogledu indirektnog oporezivanja u okviru zajedničkog tržišta, i u skladu s tim izdato je niz
smjernica od kojih je najvažnija Šesta direktiva koja je značajna za PDV.
Za određene vrste usluga važe specifična pravila o mjestu oporezivanja, neophodno je
sagledati propise kako bi se znao njihov status. Također, postavljene su određene smjernice za
određivanje poreske stope, uobičajena je stopa 15%, mogu biti snižene do 5%, ali u tom
slučaju je obično riječ o dvostrukoj stopi, maksimalne stope su obično 25%
2
.
Mađarska ima najveću stopu PDV-a danas u Europi, 27%, pored toga, zemlje koje su tema
ovog seminarskog rada imaju visoke stope PDV-a, obje po 25%, ali to ćemo detaljnije
razmotriti u nastavku.
2.1. Jednostopni sistem
Pored svojih prednosti PDV ima i određene nedostatke, naročito na socijalnom planu.
Najveća kritika PDV-u jest u tome što on u odnosu prema prihodima raspoređuje porezni teret
regresivno. Naime, kupci oporezovanih proizvoda plaćaju nominalno isti iznos poreza bez
obzira na svoju ekonomsku snagu. „Stupanj regresivnosti PDV-a još se više povećava ako je
on razrezan po ujednačenoj poreznoj stopi (jednostopni sustav)“.
2
http://www.uino.gov.ba/b/Porezi/PDV/Opce_informacije.html , pristupljeno: 20.05.2015. godine.
7
3. POREZ NA DODATNU VRIJEDNOST U NORVEŠKOJ
Porez na dodanu vrijednost je zamjenio prošli jednofazni porez na promet 1970. godine u
Norveškoj
3
. Norveški PDV je multifazni, nekumulativni porez na potrošnju roba i usluga.
Plaćaju ga PDV registrovana preduzeća u skladu sa dodanom vrijednošću koju je preduzeće
napravilo u lancu nabavke/proizvodnje. Ugovorom o Europskoj Ekonomskoj Zoni (EEA)
Norveška, Island i Lihteštajn (3 od četiri članice EFTA-e, osim Švicarske) su dio jedinstvenog
europskog tržišta. U suštini EEA ujedinjuje 27 Europskih država i ove tri članice EFTA-e u
jedinstveno tržište rukovođeno istim osnovnim zakonima (Acquis Communautire).
Ovi zakoni podrazumjevaju „četiri slobode“, slobodan promet roba, kapitala, usluga i ljudi) i
pravila konkurencije, što ostavlja po strani indirektno oporezivanje i samim time Norveška
nije obavezna da uskladi svoj PDV zakon sa europskim.
Fiskalne barijere još uvijek postoje između Norveške i EU i transakcije su još uvijek tretirane
kao tradicionalni uvoz i izvoz dobara sa uključenom formalizacijom i papirologijom.
Reforma PDV-a je urađena 2001. godine i donijela naredne promjene
4
:
Smanjenu stopu PDV-a na hranu;
Uvođenje obrnutog mehanizma naplaćivanja za uvoz usluga „mogućnost dostavljanja
sa udaljenih lokacija
Ukidanje poreza na investicije za sve poslove.
Poslije reforme došlo je do mnogih promjena u zakonu i kontinuirano se razvija sistem kroz
zakonske i administrativne odluke. 2006. godine Vlada je donijela nove stope PDVa koje su
stupile na snagu u Januaru i to:
Opšta stopa 25% (bez promjene iz 2005)
Smanjena stopa za prehrambene proizvode 13% (+2% u odnosu na 2005)
Smanjena stopa za prevoz i određene druge usluge 8% (+1% u odnosu na 2005).
Do 2013. promjenjena je samo stopa za prehrambene proizvode i to povećana za 2% i
trenutno iznosi 15%.
3
http://www.tmf-vat.com/vat/norway-vat.html
, pristupljeno: 19.05.2015. godine.
4
http://www.tmf-vat.com/vat/norway-vat.html
, pristupljeno: 19.05.2015. godine.
