Kompjuterski kriminalitet
EVROPSKI UNIVERZITET
BRČKODISTRIKT BOSNA
IHERCEGOVINA
EUROPEAN UNIVERSITY
BRCKODISTRICT BOSNIA
ANDHERZEGOVINA
PRAVNI FAKULTET
OPŠTE PRAVO
KOMPJUTERSKI KRIMINAL
SEMINARSKI RAD
Mentor: Student:
Prof.dr Stanković Nedeljko Ibrahimović Jasminka
(Broj indeksa: 071/15-OP)
Brčko, april 2018. godina
2
SADRŽAJ:
POJAM KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA
.........................................................................4
Karakteristike kompjuterskog kriminaliteta
.............................................................................5
KRIMINOLOŠKA TIPOLOGIJA KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA
...............................6
Kompjuterski terorizam i sabotaže
...........................................................................................8
KOMPJUTERSKI KRIMINALITET U DRUGIM ZEMLJAMA – ZAKONSKA
VRSTE I ODLIKE POČINILACA KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA
............................13
KAKO SE ZAŠTITITI OD OVOG OBLIKA KRIMINALITETA?

4
2. POJAM KOMPJUTERSKOG KRIMINALITETA
Kompjuteri i kompjuterska tehnologija se mogu zloupotrebljavati na razne načine, a
sam kriminalitet koji se realizuje pomoću kompjutera može imati oblik bilo kojeg od
tradicionalnih vidova kriminaliteta, kao što su krađe, utaje, pronevjere, dok se podaci koji se
neovlašteno pribavljaju zloupotrebom informacionih sistema mogu na razne načine koristiti
za sticanje protivpravne koristi.
Naravno, kompjuterski kriminalitet pod čijim zbirnim nazivom su obuhvaćeni svi ovi
raznoliki oblici i forme ponašanja vezani za zloupotrebu kompjutera i informacionih sistema
nema opšte usvojenu definiciju. Tako se u krivičnopravnoj literaturi za ove raznolike oblike
kompjuterskog kriminaliteta upotrebljavaju različiti termini kao što su : zloupotreba
kompjutera, kompjuterska prevara, delikti uz pomoć kompjutera, informatički kriminalitet,
računarski kriminalitet i tehno kriminalitet.
Ovaj vid kriminaliteta za razliku od drugih ne predstavlja još uvijek zaokruženu
fenomenološu kategoriju te ga je nemoguće definisati jedinstvenim i precizno pojmovnim
određenjem. Kompjuterski kriminalitet je kriminalitet koji je usmjeren protiv bezbjednosti
informacionih (kompjuterskih, računarskih) sistema u namjeri da se sebi ili drugom pribavi
kakva korist ili da se drugome nanese kakva šteta.
Kompjuterski kriminalitet se prema nekima određuje kao zloupotreba kompjutera u
smislu svakog događaja koji je u vezi sa upotrebom kompjuterske tehnologije u kome žrtva
trpi ili bi mogla da trpi gubitak, a učinilac deluje u nameri da sebi pribavi ili bi mogao da
pribavi korist. Neki kompjuterski kriminalitet definišu kao vršenje krivičnih djela kod kojih se
računar pojavljuje kao oruđe ili objekt zaštite odnosno kao upotreba kompjutera pri vršenju
prevare, utaje ili zloupotrebe.
Velike mogućnosti koje pruža savremena kompjuterska oprema sa sobom nose i
opasnosti od širenja i masovne upotrebe elektronskog prisluškivanja, krađe poslovnih i drugih
Aleksić Živojin , Škulić Milan: Kriminalistika - udžbenik, Beograd, 2004, godina
Živkovski Igor: Otkrivanje i razjašnjavanje kompjuterskog kriminaliteta; članak COBISS.SR-ID 2012.godina.
Babić Vladica Kompjuterski kriminal: metodologije kriminalističkih istraživanja, razjašnjavanja i suzbijanja
kompjuterskog kriminaliteta , Sarajevo, 2009
5
tajni i narušavanja prava i sloboda građana. Američka istraživanja pokazuju da se
informatički kriminalitet dešava čak 40 puta češće od opšteg kriminaliteta.
2.1. Karakteristike kompjuterskog kriminaliteta
Kompjuterski (računarski) kriminalitet je prije svega karakterističan po svojoj dinamici i
velikom broju pojavnih oblika. To je i razumljivo jer se radi o novoj tehnologiji sa velikim
mogućnostima jer se primjenjuje u skoro svim oblastima društvenog života. Javljaju se i novi,
znatno opasniji oblici kriminalnog ponašanja, koji do sada nisu bili poznati u kriminalističkoj
praksi, a koji ne poznaju granice između država pa ni između kontinenata.
Štetne posljedice kompjuterskog kriminaliteta su izuzetno velike. One se mogu ispoljiti
i u nastupanju imovinske štete za pravno ili fizičko lice a ponekad i za cijelu državu. I sami
učinioci krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom kompjutera predstavljaju posebnu, često
specifičnu kategoriju ljudi. Ovdje se najčešće radi o nedelikventnim, nenasilnim, socijalno
prilagodljivim pojedincima. To su po pravilu lica koja ipak moraju da posjeduju posebna
stručna i praktična znanja i vještine u domenu visoke informatičke, računarske i kompjuterske
tehnologije i kojima su ovakva tehnološka sredstva dostupna. Ova se krivična djela vrše
prikriveno, često bez neke vidljive i bliske prostorne povezanosti učinioca djela i žrtve
(oštećenog). Najčešće se teško otkrivaju a još teže dokazuju, a dugo vremena ostaju praktično
neotkriveni sve dok oštećeni ne pretrpi neku štetu koja je vidljiva u sistemu računarskih
informacija. To je kriminalitet koji brzo mijenja forme i oblike ispoljavanja, granice među
državama kao i vrstu oštećenog.
Savremena informaciona i kompjuterska tehnologija unijela je nove drastične promjene
u sve sfere društvenog života. Te promjene su pored pozitivnih i korisnih novina donele i niz
problema vezanih za pojavu i širenje kompjuterskog kriminaliteta različitih oblika, formi i
vidova ispoljavanja. Sve te promene se mogu svesti na sljedeće:
nove forme vrijednosti,
Aleksić Živojin , Škulić Milan: Kriminalistika - udžbenik, Beograd, 2004, godina
Đurčić Vojislav i Jovašević Dragan – Krivično pravo - udžbenik (posebni deo), Beograd , 2006.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti