Komponentne informacionih sistema
Univerzitet Union Nikola Tesla
2016/2017
SEMINARSKI RAD
KOMPONENTE INFORMACIONIH SISTEMA
PREDMET: ELEKTRONSKO POSLOVANJE
SMER: FSOM-OAS INFORMACIONI SISTEMI
Ime studenta:
Profesor:
Bensera Šerifi, br.i. M81-16
Prof.dr Maja Anđelković
APRIL/2017
2 |
P a g e
SADRŽAJ
2. KOMPONENTE I KLASIFIKACIJA INFORMACIONIH SISTEMA..................................4
Projektovanje informacionih sistema
................................................................................8
Tradicionalni pristup na bazi životnog ciklusa sistema
....................................................9
..........................................................................................14
Operativni informacioni sistemi
......................................................................................16
Menadžerski informacioni sistemi
..................................................................................17
MIS (Management Information Systems)
................................................................17
DSS (Decision Support Systems)
............................................................................. 18
EIS (Executive Support Systems)
.............................................................................18
............................................................................18
............................................................................................19

4 |
P a g e
2. KOMPONENTE I KLASIFIKACIJA INFORMACIONIH
SISTEMA
Informacioni sistem obavlja zadatke tako što sakuplja, obrađuje, čuva, analizira i prenosi
informacije za specifične potrebe. Računarski ili kompjuterizovani informacioni sistem koristi
računarsku tehnologiju za obavljanje pomenutih zadataka bilo u celini ili nekih njihovih delova.
Termini „informacioni sistem“ i „kompjuterizovani informacioni sistem“ koriste se kao
sinonimi, zato što je većina informacionih sistema kompjuterizovana.
Osnovne komponente informacionog sistema su
:
Hardver
- fizička oprema koja se koristi za čuvanje i obradu informacija i
podataka, kao i za njihovo prikazivanje;
Softver
– program ili skup programa na osnovu kojih hardver obrađuje
informacije i podatke;
Baza podataka
– sastavljena od informacije ili skup podataka koji su logički
organizovani kao polja, tabele i relacije koje se nalaze između njih i koje ih
povezuju;
Računarska mreža
– sistem za povezivanje računara koji im omogućava deljenje
informacionih resursa;
Procedure –
uputstva koja koriste informacioni sistemi radi obrade informacija u
cilju dobijanja željenog izlaza;
Ljudstvo –
to su ljudi koji koriste hardver i softver radi razvijanja, održavanja
kao i korišćenja informacionog sistema.
Informacioni sistemi projektovani su za razne svrhe, što to pokazuje da su njihove
sposobnosti ogromne. Kao glavne sposobnosti informacionih sistema
, nezavisno od svrhe, mogu
se izdvojiti:
Obavljaju brza i obimna izračunavanja;
Obezbeđuju brzu i preciznu komuniaciju unutar organizacije, kao i između
organizacija;
Čuvaju ogromnu količinu informacija na realtivno malom prostoru i omogućavaju
lak i brz pristup informacijama;
Brzo i efikasno tumače veliku količinu podataka;
Povećavaju produktivnost ljudi koje rade u timovima nezavisno od toga da li se
nalaze na raznim lokacijama ili su na istom mestu;
Automatizuju poslovne procese i manuelne zadatke.
INFORMACIONI SISTEMI (SKRIPTA), str. 56.
INFORMACIONI SISTEMI (SKRIPTA), str. 56.
5 |
P a g e
U nastavku teksta biće navedene najčešće klasifikacije informacionih sistema po
kriterijumima.
Kao prva najčešća klasifikacija može biti klasifikacija
u odnosu na područje
, što to
podrazumeva da postoje informacioni sistemi u odnosu na nivou opštine, grada, regiona, države
itd.
Sledeća klasifikacija je
na osnovu odnosa informacionog ulaza i izlaza
, pa tako
informacioni sistemi se dele na:
Upravljane sisteme – gde je informacioni ulaz veći od izlaza. Ovi sistemi su
izvršni sistemi, koji realizuju zahteve upravljačkog informacionog sistema i šalju
povratne informacije upravljačkom sistemu o realizaciji zahteva.
Upravljačke sisteme – gde je izlaz veći od izlaza. Ovi sistemi produkuju
informacione izlaze, koji su potrebni za upravljanje organizacijom ili
kompanijom;
Neutralne sisteme – gde je informacioni ulaz jednak izlazu.
Informacioni sistemi
u odnosu na način kako se realizuje proces prikupljanja i obrade
podataka
mogu biti centralizovani i distribuirani. Proces prikupljanja i obrade podataka kod
centralizovanih sistema odvija se na jednom mestu, dok kod distribuiranih sistema se odvija na
više mesta, podsistema, u informacionom sistemu. Za dobar rad distribuiranih sistema
neophodna je efikasna razmena podataka između podsistema. Iz tog razloga je neophodno da se
obezbedi visok nivo standardizacije u obradi i razmeni podataka.
Informacioni sistemi se mogu podeliti i na one koji podržavaju delove organizacije
(predstavljaju informacione podsisteme organizacije), na informacione sisteme koji podržavaju
celu organizaciju, kao i na informacione sisteme koji podržavaju grupe organizacija.
Na slici 1. je predstavljen informacioni sistem jedne organizacije
. Svaka funkcionalna
celina organizacije ima svoj informacioni sistem: informacioni sistem računovodstva,
informacioni sistem finansija, informacioni sistem proizvodnog menadžmenta, informacioni
sistem marketinga i informacioni sistem ljudskih resursa. Zatim se ispod njih nalaze dva
informaciona sistema koji obuhvataju celu organizaciju, a ti sistemi su sistemi za planiranje
resursa preduzeća i sistemi za obradu transakcija.
INFORMACIONI SISTEMI (SKRIPTA), str. 57.

7 |
P a g e
Slika 2: Lanac snabdevanja
Nisu samo ovi informacioni sistemi koji pružaju podršku funkcionalnim celinama i
poslovnom odlučivanju. Postoje i drugi slični informacioni sistemi u organizaciji koji pružaju
podršku zaposlenima unutar organizacije.
Potrebno je napomenuti da svaka organizacija ima
administrativno osoblje
koje pruža
podršku menadžerima svih nivoa u organizaciji, koje ga sačinjavaju knjigovođe, sekretarice,
radnici zaduženi za održavanje elektronskih datoteka itd.
Menadžeri na nižem nivou
donose
operativne odluke koje se odnose na svakodnevne odluke, to znači da oni organizuju poslovanje
u organizaciji tako što donose rutinske odluke. U rutinske odluke, na primer, spada raspodela
zadataka zaposlenima. Taktičke odluke donose
menadžeri srednjeg nivoa
. Ove odluke su
obezbeđuju realizaciju strateških odluka, dok je osnovni kriterijum njihovog vrednovanja
efikasnost sistema i vezane su za kratkoročno planiranje, organizovanje i kontrolisanje. Top
menadžment ili
menadžeri višeg nivoa
(eksperti) donose strateške odluke i osnovni kriterijum
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti