Komunikacija

 (

communicatio

, lat. saopćavanje) je složen proces koji zavisi od čitavog niza 

osobnih i situacijskih činitelja.Proces je sporazumijevanja među ljudima (i drugim živim 
bićima),   prenošenjem   poruka   i   drugih   psihičkih   sadržaja   s   pomoću   sustava   signala   ili 
znakova   (govor,   zvučni   signali,   glasanje,   jezični   znakovi,   simboli,   oznake…). 
Najjednostavnija   podjela   komunikacije   jest   na  

verbalnu

  i  

neverbalnu

.  

Verbalna 

komunikacija

 

podrazumijeva   govor   i   pisanje  

dok  

neverbalna   komunikacija 

podrazumijeva   izraz   lica,   ton   glasa,   pogled,   položaj   i   pokrete   tijela,   geste  

itd. 

Dakle, neverbalna komunikacija je komunikacija porukama koje nisu izražene riječima nego 
drugim sredstvima. Istraživanja pokazuju da se samo mali dio značenja onoga što smo rekli 
drugoj osobi prenosi riječima. Taj se postotak kreće od 35% do samo 7%. Iako je točne 
postotke vjerojatno vrlo teško utvrditi, većina istraživača slaže se da su neverbalni znakovi 
izuzetno

 

važan

 

dio

 

komunikacije.

Kad nešto kažemo drugoj osobi, same riječi su manje važne od izraza lica i očiju, tona glasa 
ili kretnji koje pritom činimo. Možda nam to ne izgleda tako, ali ako se samo sjetimo 
situacija u kojima nam je primjerice netko rekao Dobro došli, po kiselom osmijehu vidjeli 
smo da baš ni malo nismo dobrodošli. Ili kad nam je netko rekao da je sve u redu, a po 
izrazu   lica   i   očiju   shvatimo   da   baš   ništa   nije   u   redu. 
Glavni razlog što je neverbalna komunikacija toliko važna je taj što je kroz ljudsku povijest 
dugo   bila   jedini   način   komunikacije.   Jezik   je   nastao   kasnije,   a   u   početku   su   ljudi 
komunicirali   isključivo   neverbalnim   znakovima.   Osim   toga,   dok   su   riječi   pod   našom 
svjesnom kontrolom neverbalni znakovi to nisu (osim ako ljudi nisu posebno uvježbani). 
Dakle, mi možemo nekom slagati riječima, jer možemo svjesno odabrati što ćemo mu reći, 
ali postoji velika vjerojatnost da ćemo se nesvjesno odati nekom kretnjom ili izrazom lica. 
Poznavanje neverbalnih znakova može nam pomoći da bolje razumijemo ljude i smanjimo 
nesporazume u komunikaciji. Također nam može pomoći da poboljšamo svoju neverbalnu 
izražajnost tako da nas drugi bolje razumiju, te da izbjegnemo one znakove koji ostavljaju 
loš dojam i otežavaju komunikaciju.

KANALI NEVERBALNE KOMUNIKACIJE

Prvi dojmovi stječu se o osobi čim ju čovjek ugleda. Svojim istraživanjima, stručnjaci su 
procijenili da je 80% tih dojmova bazirano na govoru tijela. No, čovjek se u interakciji s 
drugim ljudima najviše usredotočuje na svoje riječi. Pritom zaboravlja biti svjestan onoga 
što njegovo tijelo u tim trenucima odašilje sugovorniku. Izrazi lica, oči, ton glasa, geste, 
položaj tijela ili pokret, dodir i pogled najčešće su korišteni kanali neverbalne komunikacije.

IZRAZI LICA

Bez sumnje, krunski dragulji neverbalne komunikacije su izrazi lica. Lice je najizražajnija i 
najprepoznatljivija značajka svih ljudskih bića. Njime se izražavamo, a da ne 
upotrebljavamo riječi. Pomnim promatranjem facijalne ekspresije moguće je saznati mnogo 
o ljudima iza nestalne maske kojom namjerno ili nesvjesno iskazuju svoje reakcije na 
događaje i podražaje oko sebe.

Izuzetno je teško opisati sve izraze lica koje ljudi pokazuju. To nije ni čudno ako se sjetimo 
koliko mišića ima licu. Neka istraživanja pokazuju da imamo barem 8 različitih položaja 

obrva i čela, 8 položaja očiju i kapaka, te 10 položaja donjeg dijela lica. Kombinacija 
pokreta različitih mišića nas dovodi do brojke od čak 7000 različitih izraza.

Većina socijalnih psihologa tvrdi da obično svi mogu prepoznati šest osnovnih emocija: 
sreća, tuga, strah, bijes, iznenađenje i gađenje. 

Sreća

 se izražava smijehom pri čemu se donji kapci uzdižu i nabile se koža oko vanjskog 

kuta oka. 
- Kad je osoba 

iznenađena

 širom otvara oči, obrve joj se uzdignu i zakrive, a donja čeljust 

padne i usne joj se rastave.
- Kod 

straha

 se oči također otvore, ali donji kapci su napeti; obrve se uzdignu i približe. 

Usne se povuku u vodoravnom položaju.
- Za 

gnjevan

 izraz lica karakteristično je spuštanje obrva, izravan pogled i intenzivno 

gledanje u oči, gornji kapci su spušteni, a donji su napeti i sužavaju pogled.
- Kod izraza 

gađenja

, lice ima podignute donje kapke i stisnute čeljusti ili otvorene čeljusti 

i često ga prati boranje nosa. 
Istraživanja su također dokazala da žene pokazuju više izraza lica nego muškarci, više kroz 
te izraze pokazuju osjećaje i više se smiješe.
Ljudi koji su dobri u opažanju i interpretiranju neverbalnih znakova kod drugih, sami 
nemaju sposobnost davanja jasnih neverbalnih znakova. Drugim riječima, ljude koji mogu 
‘pročitati’ druge, same je vrlo teško ‘pročitati’. Reklo bi se idealno za špijune, ali u 
svakodnevnoj komunikaciji može biti problematično.

VIZUALNA KOMUNIKACIJA

Vizualna komunikacija

 

se smatra jednim od najvažnijih kanala ako ne i najvažnijim 

kanalom neverbalne komunikacije

. Ona se odnosi ne samo na gledanje i kontakt očima, 

nego i na viđenje dostupnih i korisnih socijalnih znakova.

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti