*Ovde unesite naziv Vase š

kole , na primer Elektrotehnička škola Nikola Tesla, Zrenjanin 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

ESEJ 

 
 
 
 

Tema :  

 

Komunikacija 

 
 
 
 
 
 

Profesor-mentor:  

 

 

                         

Učenik: 

  *ime mentora                                                 *Vase ime, razred 

 

 

 

 

 

 
 
 
 
 
 
 

Maj, 2010. 

 

 

UVOD 

 

Komunikacija predstavlja čin prenošenja informacije od pojave do pojave, osobe do osobe i 

od mesta do mesta.Komunikacija je važna aktivnost koju čak i nesvesno sprovodimo u svakom 
trenutku našeg svakodnevnog život

a. Često nismo ni svesni da kao individue, komuniciramo sa 

određenom  pojavom  ili  sa  više  njih  u  isto  vreme.  Mnogi  aspekti  savremene  komunikacije  se 
danas podrazumevaju, jer su postali prirodna aktivnost u našim dnevnim navikama. 
 

Poruke koje se šalju putem 

komuniciranja,  mogu  imati  različite  namene  u  zavisnosti  od 

potreba individue ili organizacije, koja komunicira. Ove poruke se koriste da informišu, upitaju, 

stimulišu, podstaknu, nagovore, utiču, pruže znanje ili da zabave 
 

1  KOMUNIKACIJA 

 

Čovek uvek ima potrebu da nesto iz sebe izrazi ili da sebe izrazi, i to uvek čini na svesni ili 

nesvesni način, čak on sebe mnogo česće izrazava i emituje različite poruke na načine koje ne 
kontroliše njegova svest. U psihologiji su poznati razli

čiti oblici verbalne i neverbalne 

komunikacije, naravno mnogo složeniji i nedovoljno poznati su upravo oblici neverbalne 
komunikacije. Kao, sto je mnogo složenije i tajanstvenije dokuciti koji sve to mehanizmi u nama 
pokre

ću potrebu da se izrazimo (bazični instinkti, potrebe, namere, svest, podsvest, aspekti 

li

čnosti i dr.). 

1

 

 
U svakom slu

čaju, jasno je da čovek uvek i u svakom trenutku govori o sebi, i u svakom, bas 

svakom, trenutku nesto poru

čuje svetu oko sebe. Što znači, da i onda kada govori o drugima - 

čovek uvek govori i o sebi; i onda kada potpuno zaćuti, kada se zatvori ili potpuno autistično 
izoluje - on uvek nesto poru

čuje i uvek govori o sebi. 

 

Verbalna komunikacija

  je oblik komunikacije na  koji prvi pomislimo kada je r

eč  o 

komunikaciji.  Susrećemo  je  u  našem  svakodnevnom  radu, u slobodnom vremenu, na radiju 

televiziji, filmu, kroz citate iz nje dobivamo poruke i iz knjiga, a ponekad možemo čuti nešto i od 
osobe koja spava. No da odmah napomenem, pravi naziv ovog oblika komunikacije bi bio 
glasovna komunikacija, samo njezin manji deo je vezan uz samu r

eč (verbum), dok je veći deo 

poruka  koje  šaljemo  i  primamo  u  stvari  paraverbalni,  odnosno  paralingvistički  (vezan  uz  ton, 
tempo, boju i dr.).   

 
Verbalna komunikacija je glasovna komunikacija koja se služi jezikom neke zajednice. 

Možda je najzabavnije otvoriti ovu temu kroz jedan stereotip. «Žene su brbljavije od muškaraca.» 
Iako to nije nužno tako, 

naučna činjenice govore da u toj tvrdnji ima istine. Centri za govor su 

prvenstveno smešteni u levoj polovini mozga, no dok je u desnoj polovini kod muškaraca jedan 

veći  deo  posvećen  prostornoj orijentaciji, kod žena je i deo  tog  prostora  posvećen  govoru.  Ta 

činjenica, u kombinaciji s činjenicom da je kod žena povećan «corpus callosum», odnosno most 

između dve polovine, daje tom polu veću nadarenost za govor i sintezu dobijenih informacija. 

 

Neverbalna  komunikacija  kod  ljudi  je  samo  evolucija  govora  tela  nasleđenog  još  od  prvih 

životinja, preko primata i pračoveka. Dokaze ovoj činjenici ćete pronaći šetajući zoološkim  
                                                 

1

 

Rot N., Znakovi i značenja: verbalna i neverbalna komunikacija, Beograd: Nolit, 2003., str. 86.

 

background image

Želiš da pročitaš svih 3 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti