Komutacijski sustavi

SVEU

ILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RA

UNARSTVA

Zavod za telekomunikacije

Prof. dr. sc. M. Kunšti

Doc. dr. sc. D. Jevti

KOMUTACIJSKI SUSTAVI

(Podloge predavanja na kolegiju : KOMUTACIJSKI SUSTAVI ; ak. god. 2003./04.

)

Zagreb, sije

anj , 2004.

SADRŽAJ

Elementi poziva i usluga

udjelovanje poziva i usluga

Modularnost i distriburana struktura komutacijskih sustava

Numeracija i adresiranje u komutacijskom sustavu

ISDN slojevi, poruke i korisni

ka signalizacija

Integracija ra

unala i telefonije

Funkcije komutacijskog ATM

vora 67

Komutacijski

vor u inteligentnoj mreži

Literatura 117

10.

Prilog A

118

11.

Prilog B

119

12.

Prilog C

120

Uspješni pokušaj poziva je, prema definiciji, onaj koji primi razumljivu
informaciju o stanju pozvanog korisnika.

Neuspješni poziv je pokušaj poziva koji nije rezultirao uspostavom veze.
Neuspješnost poziva uzrokuje više razloga, na primjer, zauze

e odredišta,

pomanjkanje resursa, pogrešno biranje, ne javljanje i sli

no.

Neuspjeh u pokušaju odabira resursa rezultat je neuspjelih upita i detektira se
kao gomilanje (engl. congestion) nad traženim tipom resursa. Jedan neuspjeli
pokušaj odabira resursa rezultira vrijednoš

u gomilanja iznosa jedan.

Brzina pozivanja (engl. Calling rate) je broj pokušaja poziva u promatranoj
to

ki sustava unutar vremenskog perioda, podijeljen s trajanjem perioda.

Kakvo

a usluge (engl. Quality of service) je kolektivni u

inak svojstava

usluge, koji odre

uje razinu zadovoljenja korisnika usluge.

Varijable kakvo

e usluge (engl. Quality of service variable) su bilo koja

svojstvena varijabla, kao gomilanja, kašnjenja, itd. koja je zamjetljiva od
strane korisnika

Poziv se sastoji od stanja (engl. Call state). Stanja poziva imaju strogo
utvr

eni redoslijed i varijabilno trajanje. Svako stanje poziva zauzima

kontinuirani vremenski interval unutar poziva, a njegov po

etak i završetak

odre

eni su trajanjem neke (ciljne) karakteristi

ne funkcije vezane uz obradu

poziva. Uobi

ajeno je da ime stanja bude uskla

eno s funkcijom koja se

izvodi, na primjer, stanje usmjeravanja poziva, stanje oglašavanja poziva,
aktivno stanje ili stanje konverzacije itd.

Pozivi se mogu klasificirati na više skupina i to prema,

•

ravnini obrade poziva,

•

mjestu nastanka poziva i

•

smjeru poziva.

Na ravnini obrade, poziv se dijeli na osnovni poziv i dodatne usluge.
Osnovni poziv je onaj poziv u kojem je korisniku ponu

en jednosmjeran

proces od zahtjeva za pozivom do prekida veze, kroz stanje prijama tona,
biranja, usmjeravanja poziva, oglašavanja poziva i ostvarivanja veze.
Neuspjeh u bilo kojem od navedenih stanja, vra

a poziv na po

etak.

Prema mjestu nastanka poziv se dijeli na dva dijela, izvorišni dio i odredišni
dio, pri

emu izvorišni dio poziva može egzistirati samostalno, dok je

odredišni dio vezan za postojanje izvorišnog dijela poziva.

Na razini smjera, odnosno pozicije izvorišta i odredišta poziva u odnosu na
promatrani komutacijski sustav, poziv se dijeli na lokalni, odlazni i dolazni.
Lokalnom pozivu su i izvorište i odredište i veza izme

u izvorišta i odredišta

smješteni unutar promatranog sustava. Odlaznom pozivu je izvorište unutar,
a odredište izvan promatranog sustava, dok je dolaznom pozivu izvorište
negdje u mreži izvan, a odredište unutar promatranog sustava. Odlazni i
dolazni pozivi zajedni

ki se nazivaju vanjskim pozivima.

Vanjske pozive sustav poslužuje pomo

u specijaliziranih jedinica koje

nazivamo linijama smjera. Uobi

ajeno je da odlazni ili dolazni smjer sadrži

grupu linija identi

nih svojstava koje povezuju promatrani sustav s nekim

drugim komutacijskim sustavom, te da se takva grupa naziva smjerom (engl.
route).

Konflikt u pozivu vezan uz stanje oglašavanja poziva. Ova vrsta konflikta je
“nevidljiva” ili se naj

eš

e podrazumijeva kao nešto normalno. Me

utim

ovaj konflikt ugra

en je u korisni

ke namjere koje mreža mora poštivati.

Naime, pozivaju

i korisnik upu

uje poziv, a pozvani korisnik ne mora imati

namjeru da odgovori na poziv, što se reflektira na uspješnost poziva.

Dodatna usluga

Termin dodatna usluga (engl. additional service) precizira da se misli na
usluge u pozivu, dakle vezano uz poziv. Termin dodatna usluga pretpostavlj
osnovnu uslugu (osnovni poziv). Ina

e termin usluga ima znatno šire

zna

enje u telekomunikacijama.

Naro

iti zahtjevi za dodatnim uslugama vladaju u poslovnim sredinama, za

koje se ove ponajprije razvijaju i uvode. Koli

ina usluga i njihova svojstva

izvode se prema potrebama i zahtjevima vlasnika poslovnog sustava, što
zna

i da dodatne usluge u poslovnoj sredini mogu odstupati od standarda.

Kao standardne mogu se identificirati slijede

e dodatne usluge - serija

preporuka I.250:

Dodatne usluge za identifikaciju broja:
(Number Identification supplementary services I.251)

•

Direktno prolazno biranje -

DDI

(engl. Direct-Dialling-In)

•

Višestruki korisni

ki broj -

MSN (

engl. Multiple Subscriber Number)

•

Identifikacija pozivaju

e linije -

CLIP (

engl. Calling

Line

Identification

Presentation)

Dodatno, usluge svojstvene PBX sustavima:

•

Individualno preuzimanje poziva -

CPPI (

engl. Call Pick-up Individual)

•

Grupno preuzimanje poziva -

CPPG (

engl. Call Pick-up Group)

•

Skra

eno biranje -

AB (

engl. Abbreviated Dialling)

•

Preusmjeravanje slijedi me -

FMD (

engl. Follow Me Diversion)

•

Automatski povratni poziv -

ACB (

engl. Automatic Call Back)

•

Grupno traženje -

GH (

engl. Group Hunting)

•

Upadanje u govornu vezu -

INT (

engl. Call Intrusion)

•

Autorizirani poziv -

AC (

engl. Authority Call)

•

Ne ometaj -

DD (

engl. Don't Disturb)

•

Izuzimanje preusmjeravanja -

(

engl. Exclusion of Diversion)

•

Automatski odgovor -

AA (

engl. Automatic Answer)

•

Dodatno biranje -

SD (

engl. Suffix Dialling)

•

Vanjsko preusmjeravanje slijedi me -

EFMD (

engl. External Folow Me

Diversion)

•

Veza bez biranja -

HL (

engl. Hot Line)

•

Optimalno usmjeravanje -

OR (

engl. Optimal Routing)

•

Usluga dvostrukog pozivnog broja -

DTNS (

engl. Dual Telephone Number

Service)

•

Višestruko dostupna linija -

MAL (

engl. Multiple Access Line)

•

na usluga (engl. Night Service) -

Automatska periodi

ka promjena

kategorija

•

Glazba na

ekanju (engl. Music on Hold)

Djelovanje navedenih dodatnih usluga op

enito, pove

ava kapacitet

korisni

kog priklju

ka u smislu brojnosti paralelnih poziva po priklju

ku,

dozvoljava ve

u mobilnost korisnika, djeluje na smanjenje u

estalosti

pokušaja poziva, smanjuje potrebu za ponavljanjem pokušaja, omogu

uje

brže i prilagodljivije javljanje. Iz svega navedenog može se zaklju

iti da bi i

broj neuspješnih poziva trebao biti manji u odnosu na sustave koji nisu
opremljeni navedenim uslugama. Parametar koji ima suprotno (neželjeno)
djelovanje poznat je pod nazivom interakcija svojstava usluge (engl. feature
interactions).

Osim do sada navedenih ISDN mreža omogu

uje složenije medijske usluge

izme

u dvaju korisnika:

Foto telefonski poziv (Photo-Telephone-Calling)

- pozvani i pozivaju

i korisnik mogu vidjeti slike jedan drugog