Koncepti i tehnike za strategijski menadžment
FAKULTET ZA PRAVO , BEZBEDNOST I MENADŽMENT
“KONSTANTIN VELIKI “ NIŠ
SEMINARSKI RAD
Predmet :
STRATEGIJSKI MRNADŽMENT
Tema:
KONCEPTI I TEHNIKE ZA STRATEGIJSKI
MRNADŽMENT
Mentor : Student :
Prof mr Davor Nikolić
Beograd ,2016
Sadržaj
1.Uvod......................................................................................................................... 2
2. Benchmarking......................................................................................................... 3
3. SWOT matrica .........................................................................................................8
4. Analiza jaza ( gep-a) .............................................................................................10
5. Matrica analize šanse i opasnosti .........................................................................11
6.Zaključak.................................................................................................................14
7.Literatura.................................................................................................................15
2

2. BENCHMARKING
Danas su mnoge kompanije uspešne upravo zahvaljujući korišćenju
benchmarkinga kao sastavnog dela strategije unapređenja poslovanja. Suštinu
benchmarkinga predstavlja nastojanje da se bude najbolji od najboljih.
Benchmarking se različito definiše. Prema jednoj od često navođenih
definicija, koja je navedena od strane Američkog centra za produktivnost i kvalitet
(APQC), benchmarking predstavlja proces sistematskog i kontinuiranog merenja i
upoređivanja poslovnih procesa jedne organizacije u odnosu na poslovne procese
lidera bilo gde u svetu radi dobijanja informacija koje će pomoći organizaciji da
preduzme akciju za poboljšanje svojih performansi
. Pre svega, to je istraživanje i
observiranje najbolje prakse konkurenata, odnosno traganje za najboljom
industrijskom praksom koja vodi stvaranju superiornih performansi. U pitanju je
kontinurani i sistematski proces kompariranja vlastitog poslovanja sa poslovanjem
onih preduzeća koji postižu najbolje rezultate.
Benchmarking omogućava preduzeću da uči na iskustvu drugih. Iako je
benchmarking proces kompariranja koji rezultira merenju komparativnih performansi,
on takođe i opisuje i kako se dostižu izuzetne performanse. Dakle, benchmarking
predstavlja moćno i sveobuhvatno oružje za unapređenje poslovanja. To je proces
koji pomaže da se tačno sagleda ono što se radi, šta je najbolje unutar ili izvan
preduzeća, kako vršiti poređenje i šta se može učiniti da bi se ostvarila poboljšanja.
Značajnu ulogu ima u nalaženju najbolje prakse koja će pomoći da se ostvare ciljevi.
Krajnja svrha benchmarkinga je da doprinos unapređenju poslovanja, i to ne samo
posmatrano sa stanovišta efikasnosti već i efektivnosti, i vođenju transformacionih
procesa.
U nastavku dajemo praktični primer primene benchmarkinga kao veoma
značajne tehnike strategijskog menadžmenta. Korporacija Xerox predstavlja pionira
1
Watson G.H:Strategic Benchmarking ( Haw to rate Your Companys Performance against the Worlds best)1993
str.3.
2
Karlof B. and S.Ostblom Benchmarking John Wiley and sons, Chichester 1995 str4
.
4
u korišćenju ove tehnike. Pošto se krajem sedamdesetih godina dvadesetog veka
tržišno učešće i profit ove kompanije počeo značajno smanjivati, menadžment Xerox-
a je shvatio da je neophodno izvršiti generalnu reparaciju kompanije. U to vreme
japanske kompanije koje proizvode fotokopir aparate počele su da prodaju svoje
proizvode jeftinije nego što je Xerox mogao da ih proizvede. Da stvar bude još gora
konkurenti su ostvarivali zavidnu profitabilnost a polazište primene benchmarkinga je
bilo da su ovi aparati lošijeg kvaliteta. Postalo je jasno da je neophodno brzo
povećati produktivnost da bi se moglo efikasno konkurisati na globalnom tržištu i
pokrenut sveobuhvatan proces benchmarkinga koji je otpočeo od uočenog gep-a u
produktivnosti.
Xerox je započeo porediti vlastito poslovanje sa poslovanjem nove
konkurencije sa stanovišta jediničnih troškova proizvodnje, proizvodnih metodologija,
vremena potrebnog da se proizvod lansira na tržište, itd., da bi se shvatilo šta treba
uraditi da bi se opstalo u biznisu.
Rezultati benchmarkinga su sledeći:
Xerox-ov odnos direktnog i indirektnog broja zaposlenih je bio duplo veći nego
kod direktnih konkurenata,
Broj dobavljača za proizvodnju bio je devet puta veći,
Škart na linijama za montažu je bio deset puta veći,
Vreme od proizvodnje do lansiranja proizvoda na tržište je bilo dva puta duže,
Kvarovi na sto mašina bili su sedam puta veći.
Benchmarking je ukazao na postojanje krize i primorao je top- menadžment
da prizna i veličinu problema i karakter neophodnih promena za revitalizaciju
kompanije.
Benchmarking sam po sebi ne poboljšava performasne preduzeća. On se ne koristi
da bi se dokazalo da je neko najbolji u nečemu, već da bi se uočilo kako postati
najbolji. Benchmarking daje informacije kojima se opisuju uspešni metodi poslovanja
koji mogu da se koriste za unapređenje, i pomaže da se definišu gep-ovi
neefikasnosti i brže i efikasnije napredovanje ka cilju.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti