UVOD
Tržište neke zemlje, toliko je razvijeno, koliko na njemu funkcioniše konkurencija. A
konkurencija se mora podsticati, pa i štititi mehanizmima i standardima koji su primjereni
ekonomiji, usmjerenoj ka razvoju tržištne ekonomije i ka evropskim integracijama.
Međutim, prema većem dijelu meritornih ocjena, komparativna međunarodna
konkurenstnost naše ekonomije je na veoma niskom nivou iz razloga što sa jedne strane sporo
napredujemo u izgradnji tržišta i jačanju institucija tržišne ekonomije, dok su sa druge strane
neke druge zemlje daleko više napredovale ne samo u ekonomskim reformama, već i u procesu
jačanja institucija tržišne ekonomije.
Jačanje tržišta i zaštita konkurencije, u našoj zemlji predmet su raznih analiza i pristupa.
Dio nesporazuma oko zaštite konkurencije, proističe iz površnog shvatanja i nerazumijevanja
mehanizama savremene tržišne ekonomije, njenih regulatornih mehanizama i institutcija
odavno razvijenih u Evropi. Shodno ovome, naša zemlja će tek biti suočena sa mnogim
izazovima od kojih će izgradnja institucija i jačanja tržišta zahtijevati mnogo resursa, energije
vremena i znanja, pa i političke volje ali i odgovornosti za reforme. Troškovi ovih reformi, u
najvećoj mjeri zavisiće od mjera i aktivnosti preduzetih na planu razvoja i zaštite konkurencije.
Prema
1
Lenjinu, tržišni sistem se može uništiti, ako mu se eliminiše konkurencija i
uništi novac. Naime, tada i nema tržišnog sistema , pa se prirodno nameće potreba ekonomskog
arbitriranja, preraspodjele i administrativno regulisane razmjene i vrednovanja dobara i usluga.
Sistem koji ostane bez konkurencije i kome se nametnu ekonomski monopoli kao i poredak u
kome u kome otkažu funkcije sigurnog i stabilnog novčanog sistema, ne može da opstane.
1. POJAM TRŽIŠNE KONKURENCIJE
1
B. Drašković, V. Vuković „Tržište strukture i zaštita konkurencije“ Institut ekonomskih nauka,
Beograd, 2008 godina
1.1 Ekonomski pojam konkurencije
Izraz konkurencija, latinsko je porijekla (concurrentia) i znači nadmetanje, suparništvo
i takmičenje. U ekonomiji se odnosi na nadmetanje subjekata privređivanja radi postizanja
istog ili sličnog poslovnog cilja. Zbog toga je konkurencija u ovoj oblasti usko povezana sa
postojanjem robne proizvodnje, relativno slobodnog tržišta i nezavisnih subjekata koji na
njemu djeluju.
Složenost pojma konkurencije i njegovog značenja zavise od razvoja privrede i
ekonomskih nauka. Ovaj pojam u današnje vrijeme obuhvata, prevnstveno strukturu tržišta,
uslove obavljanja poslovnih djelatnosti i način ponašanje subjekata na tržištu. Tržište i
konkurencija, zbog toga dijele istu sudbinu.
U ekonomskoj teoriji konstruisano je više vrsta konkurencije. Sve one imaju obilježja
modela. Zbog toga se mogu izdvojiti na tri osnovna modela:
1) Potpuna ili savršena konkurencija
2) Nepotpuna ili imperfekta konkurencija
3) Monopolska konkurencija
Slika 1
.
Zdrava poslovna konkurencija http://www.zaposlena.hr/stetna-nasuprot-zdrave-
poslovne-konkurencije
Značaj svakog od navedena tri tipa konkurencije, mijenjao se tokom istorije. Zbog
realnih odnosa na tržištu zakonodavci danas, najveću pažnju posvećuju nepotpunoj i
monopolskoj konkurenciji. U teoriji se kao predmet izučavanja uzima i efektivna konkurencija,
ona koja se nalazi na prostoru između idealne potpune konkurencije i čistog monopola. Širina i
elastičnost ove kategorije zahtijevali su od pravne doktrine posebno definisanje pojma
konkurencije kao instrumenata analize.
1.2 Pravni pojam konkurencije
Zakonska definicija konkurencije ne postoji ni u uporednom, ni u našem pravu. Zbog
toga je pravni pojam konkurencije djelo teorije. Njegov sdržaj zavisi od cilja radi kojeg se
definisanje vrši. Neke zajedničke osobine se ipak mogu utvrditi. Prva je da se uvijek poštuje bit
konkurencije, onako kako je određuje ekonomska misao, Drugo, definicije su različitog obima i
mogu se podijeliti na :
-
Šire, sistemske
-
Uže- pravno tehničke
Konkurencija se određuje kao neograničeno nadmetanje subjekata u privredi, koje
funkcioniše na bazi lične slobode, kao i težnja ka istom ili sličnom cilju ili ipak kao rivalstvo
kao osvajanje klijentele. Za pojedine autore koji se se bavili definicijom konkurencije, četiri
elemnta su bitna za istinski takmičarski odnos.
1) više aspiranata (kandidata)
2) jedan te isti cilj
