VISOKA ŠKOLA ZA PRIMJENJENE I PRAVNE NAUKE

“PROMETEJ”

ANALIZA TROŠENJA ČESTICA FEROGRAFSKOM 

METODOM

– DIPLOMSKI RAD –

Banjaluka, novembar 2020. godine

ANALIZA TROŠENJA ČESTICA FEROGRAFSKOM METODOM

VISOKA ŠKOLA ZA PRIMJENJENE I PRAVNE NAUKE

“PROMETEJ”

ANALIZA TROŠENJA ČESTICA FEROGRAFSKOM 

METODOM

-DIPLOMSKI RAD-

Predmet:Motori  SUS 

Student:                               Mentor: prof. dr Milan Plavšić

Broj indeksa:

Studijski program: Transportno inženjerstvo

Smjer: Drumski saobraćaj

Banjaluka, novembar2020. godine

background image

ANALIZA TROŠENJA ČESTICA FEROGRAFSKOM METODOM

REZIME

Ferografija   predstavlja   analitičku   metodu   za   odvajanje   i   određivanje   sadržaja   željeznih 

čestica

, a  

uvedena je u praksu 70-tih godina prošlog vijeka. Ova analitička metoda je bila 

podjednako zanimljiva inženjerima koji se bave podmazivanjem i trošenjem metala, ali i 

stručnjacima na području medicine.

Ferografski   postupak   se   sastoji   od   pumpanja   mazivog   ulja   koje   se   ispituje   vrlo   malom 

brzinom (obično oko 0,25 ml u sekundi) u blizini vrlo jakog magnetnog polja.

Zadatak   završnog   rada   je   praćenje   stanja   motora   pokretanog   tečnim   naftnim   gasom   i 

poređenje sa jednakim motorom pokretanim benzinom. Praćenje stanja oba motora izvršeno 

je   analizom   ulja   na   uzorcima   iz   oba   vozila.   Ispitivanje   je   provedeno   na   dva   jednaka 

automobila marke VW Golf V 1.6 sa 101

om konjskom snagom.

KLJUČNE   RIJEČI:

  tečni   naftni   gas,   ferografska   metoda,   benzin   motor,   motori   sa 

unutrašnjim sagorijevanjem, motorno ulje

background image

ANALIZA TROŠENJA ČESTICA FEROGRAFSKOM METODOM

UVOD

U današnjem, modernom, urbanom i visoko industrijalizovanom svijetu, gdje kretanje

 

cijene 

nafte   određuju   moćni   svjetski   lobiji   i   ekonomske   velesile   na   čelu   sa   SAD

om,   uslijed 

ogromne   potrošnje   nafte   i   naftnih   derivata,   dolazi   do   smanjenja   zaliha   nafte,   te   uz

drastičan porast cijena te daleko najvrijednije energije, slijedi cijeli niz drugih poskupljenja, 

koja

 

prethode   globalnoj   finansijskoj   krizi,   čije   smo   i   sami   svjedoci   posljednjih   nekoliko 

mjeseci.

 

Uporedo,   putem   različitih   medija,   kanala,   skupova,   foruma,   potiče   se   sve   veća 

primjena

 

alternativnih energenata. Alternativni energenti podrazumijevaju goriva dobijena od 

ugljena,

 

obnovljivih goriva, alkohola i plinskih goriva.

Prema  određenim  procjenama,  čak  oko  50%  naftnih  derivata,  benzina i  plina  troši se za 

potrebe prevoza. Potreba za smanjenjem potrošnje konvencionalnih goriva, cijene tih

 

goriva, 

potrebna je modifikacija da bi se mogla koristiti alternativna goriva u svrhu prevoza. U

 

prvi 

plan se postavljaju tečni naftni gas (TNG) kao alternativa.

 

U prilog korištenju TNG

a idu i 

cijena energenata, dostupnost energenta, rasprostranjenost

 

stanica za snabdjevanje, uticaj na 

okolinu, te sigurnost pri upotrebi, dok je uticaj na pogonski

 

agregat u poređenju sa naftnim 

derivatom 

‐ 

benzinom tema izučavanja ovog diplomskog rada.

Tečni naftni gas se sve više koristi i u našoj zemlji. Veliku primjenu ima u domaćinstvu (sve 

je veći broj korištenja za grijanje tokom zime, te za spremanje hrane svakodnevno), zatim u 

poljoprivredi, industriji, građevinastvu, ugostiteljstvo i turizam, ali i u saobraćaju (koriste ga 

benzin automobili, jer je moguća modifikacija, odnosno korekcija, a uštede su značajne).

Istraživanja su pokazala da benzin gubi bitku protiv tečnog naftnog gasa i da će i u budućnosti 

ogromna korist ići u prilog TNG. Pored toga, tečni naftni gas nije zagađivač okoline u odnosu 

na dizel i benzin automobile, ukoliko posmatramo sa aspekta saobraćaja.

Takođe,   treba   istaći   da   tečni   naftni   gas   (TNG)   ima   najniže   granice   zapaljivosti   od   svih 

alternativnih goriva. Ukoliko bi došlo

 

do nekontroliranog isticanja, TNG će brzo ispari. TNG 

se neće zapaliti dok izvor paljenja

 

ne postigne temperaturu od najmanje 500°C, što je bolja 

opcija nego kod benzina, kod kojeg dolazi do

 

zapaljenja pri dvostruko nižim temperaturama 

(220 

 260°C).

Želiš da pročitaš svih 45 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti