3
1. TLO
Tlom (zemljištem) nazivamo površinski sloj zemljine kore. Higijenski uslovni života ljudi
zavisi od sastava i sanitarnog sastava stanja tla. Iskorištavajući zemljište za svoje potrebe
čovjek ga istovremeno zagađuje raznim otpacima.
Zagađeno zemljšte predstavlja izvor infekecija za ljude i životinje. Također, zagađeno
zemljište širi neprijatan miris i·postje izvor aerozagađenja. U zavisnosti.od strukture.i
hemijskog sastava zemljišta postoji:
a) povoljno ("zdravo") zernljište i
b) nepovoljno ("nezdravo") zemljište.
Povoljno zemljište predstavlja krupnozrnasti materijal kroz koji se voda brzo procjeđuje
ostavljajući za sobom slobodan prostor za oksigenium. Dakle, voda je daleko od površine i ne
može uticati na vlaženje temelja zgrada. Takvo zemljište (tlo) je sastavljeno od krupnog
pijeska, šljunka i škriljaste zemIje. Nasuprot ovakvom zemljičtu pastoji slabo propusno, bez
zraka i vlažno zemljište koje se s pravom zove i nezdravo i za zivot čovjeka nepovoljno
zemljište. Tu se nivo vode nalazi blizu, pa i na samoj površini tla. Također, nezdrava su sva
zemljišta, koja su zagađena raznim otpacima pogotovu ako su organskog porijekla. Pod
dejstvom fizičkih, hernijskih i bioloških procesa zemljište mijenja svoju strukturu. Ono može
biti škriljasto, krečnjasto, kompaktno (sastavljeno od kompaktnih stijena). pjeskovito, glnasto
i sastavljeno od zemlje crnice. Nisu tako česti slučajevi, ali se sreću zemljišta kombinovana iz
dvije iii tri vrste zemljišta.
2. HEMIJSKI SASTAV TLA
Po hemijskom sadržaju zemljište sadrži 50% oksigena, 30 % silijijicijuma, 7 % alminijuma,
3,8 % željeza, 2 % ugljika, 19 % kalcijuma I manjih količina kalijuma, natrijuma, hlora,
magnezijuma I drugih. Hemijski sastav zemljišta utiče na kvalitet vode za piće koja se nalazi
u tom zemljištu, kao i na kvalitet hrane koju čovjek koristi.
Mikroelementi koji se nalaze u zemljištu imaju značajan uticaj na zdravlje ljudi. Zemljište
koje je deficitirano pojedinim mikoroelementima ima posljedicu oboljevanju stanovništa koje
živi na tomzemljištu. Mikroelementi neophodni za normalanu funkciju ljudskog organizma
su: jod, željezo, bakar, kobalt, cink i dr.
U tabeli 1.
su prikazani elementi za koje medicina
utvrdila das u neophodni organizmu čovjeka, kao i neophodne dnevne doze kao simtomi
deficit koji nam ukazuju na neophodnost prisutva ovih elemenata u ljudskom organizmu.
4
Tabela 1. Elementi neophodni za ljudski organizam, potrebna dnevna doza i deficiti
2.1. Zrak u zemljištu
Zrak koji se nalazi u parama u zemljištu ima značajnu ulogu u normalnom radu bakterija pri
procesu mineralizacije organskih materija i za razvoj biljaka. Zrak u zemljištu se razlikuje od
atmosferskog po većem sadržaju karbon – dioksida, a manje oksigena. Zrak u zemljištu
sadrži azot, a može biti prisutan amonijak i metan. Prodiranje zraka u pare zemljišta se
ostvaruje putem padavina.
2.2 Voda u zemljištu
Voda dospijeva putem padavina. Zemljište propušta vodu vršeći njeno filtriranje. Ako se brzo
procjeđuje (kao kod kraškog tla) voda se neće dovoljno filtrirati, pa ostaje u njoj primjesa
zagađenja. U slučaju sporijeg cijeđenja filtriranje je efikasnije pa su mogućnosti zagađenja
manje. Dubina na kojoj se voda nalazi u tlu iznosi I do 10 hiljada metara što zavisi između
površine I nepropusnog sloja zemlje.
2.3. Temperatura zemljišta
Temperatura zemljišta zavisi od više faktora, a prosječna temperature odgovara o prosječnoj
temperature zraka, kao njegovoj orijentaciju prema Suncu. Faktori koji utiču na temperature
tla su:
a. Godišnje doba
b. Orijentacije zemljišta
c. Kvalitet zemljišta
d. Vlažnost i dubina zemljišta.
6
4. PORIJEKLO ČVRSTOG OTPADA
Čvrsti otpaci potiču:
a) iz domaćinstva,
b) iz industrije,
c) sa javnih površina i
d) iz rudarske dje1atnosti.
Otpaci iz domaćinstva mogu biti kako organskog tako i neorganskog sastava. To su kuhinjski
otpaci (životinjskog i biljnog porijekla), zatinl kućni otpaci kao što su papir, krpe, predmcti
od gume, drveta, stakla, kože, porculana, namještaja, bijele tehnike i dr. U sljedećoj tabeli
(
tabela 2
) prikazan
prosječnoga godišnjeg sastava komunalnog otpada
Tabela 2.
. Prikaz prosječnoga godišnjeg sastava komunalnog otpada
Komponenta
otpada
mas %,
kontinentalni
dio
mas %,
priobalje
mas %,
srednja
vrijednost
mas %,
biorazgradivi
udio
Kuhinjski i
biootpad
43,1
41,0
42,1
74,5
Papir i
karton
19,6
20,3
20,0
Koža i kosti
3,0
3,1
3,1
Drvo
1,3
1,2
1,3
Tekstil
7,8
8,2
8,0
Staklo
6,6
7,0
6,8
Metali
4,1
4,0
4,1
Inertni
1,5
2,2
1,9
Plastika
11,6
12,3
12,0
Guma
0,9
0,5
0,7
Posebni
0,4
0,2
0,3
Otpad iz industrije nastaje pri tehnološkom procesu, a mogu biti organskog i neorganskog
porijekla. Po količini su do dva puta obimniji od otpadaka iz domaćinstva što zavisi od
stepena industrijalizacije zemlje. Ovi otpaci mogu biti vrlo štetni po zdravlje Ijudi, pogotovu
ako potiču iz hemijske industrije. Na grafikonu 1. prikazan je prijavljeni neopasni proizvodni
otpad po grupama djelatnosti (NKD). Iz grafikona je vidljivo da najviše otpada dolazi iz
proizvođačkih djelatnosti.
Otpaci sa javnih površina potiču uglavnorn, sa trotoara, pijaca, parkova, dvorišta, parkinga,
ulica i ostaiog zemljišta. To su vrlo različiti materijali, od vrlo stabilnih (papir, opušci
cigareta, kutije od cigareta, šibice i dr) do vrlo neslabilnih materija (otpaci od hrane),
Rudarski otpaci predstavljaju jalovinu koja naslaje pri eksp1atacijii i obogaćivanju minerala.
7
Slika 1.
Prijavljeni neopasni proizvodni otpad po grupama djelatnosti
4.1. Količina gradskog smeća
Sa porastom broja stanovnika u jednom gradu. raste i količina otpadaka koji se moraju izvesti
iz naseljenog mjesta. U
tabeli 2
, prikazana je količina otpadaka koje treba izvesti iz grada.
Tabela 2.Količina otpadaka po broju stanovnika
Iz. iz1oženih podataka (
tabela 2
.) može se naslutiti ozbi1jnost problema ako bi odvoz
otpadaka zatajio nekoliko dana, Čovjek bi bio vrlo brzo zagušen masom otpadnih materija i
mikroorganizama koji irnaju u smeću povoljne uslove za svoj razvoj, U smeću su prisutni:
tuberkuIozni bacil koka, bacil trbušnog tifusa, bakterije paratifusa, dizenterije, vibrion kolere,
stafilokoke i steptokoke kao i bacil tetanus. Također, u smeću su idalni uslovi za razvoj i
razmnožavanje većine parazita,
4. 2. Količina industrijskog smeća
Količina industrijskog smeća zavisi od kapaciteta industrijskog objekta i vrste njegove
djelatnosti, a sastoji se:
a) od čvrstih otpadaka iz procesa proizvodnje,
b) od čvrstih otpadaka društvene ishrane,
c) od.otpadaka iz kotlarnice,
d) od otpadaka koji nastaju pri čišćenju fabričkog kruga i
e) od otpadaka koji dolaze iz uprave preduzeća,
