1

SEMINARSKI RAD

HRESTOMATIJA NEZAVISNE REVIZIJE

MENTOR: MILE SAMARDŽIĆ

STUDENT: MILOŠ LJUBISAVLJEVIC

  

BR. DOSIJEA: 3KE-0001/13

2

SADRŽAJ

UVOD................................................................................................................................3

1. REVIZIJA......................................................................................................................5

1.1 ISTORIJA REVIZIJE..................................................................................................5

1.2 POJAM REVIZIJE......................................................................................................6

1.3 ULOGA REVIZIJE.....................................................................................................8

1.4 VRSTE REVIZIJE......................................................................................................9

2. REVIZOR.....................................................................................................................11

2.1 VRSTE REVIZORA..................................................................................................12

2.2 REVIZORI U SRBIJI.................................................................................................13

2.2.1 POŽELJNE KVALIFIKACIJE I OSOBINE REVIZORA.....................................14

2.2.2 OSPOSOBLJAVANJE I ZAPOŠLJAVANJE REVIZORA………………….......14

2.2.3 RADNI USLOVI……………………………………………………………….....14

2.3 REVIZORSKE FIRME..............................................................................................14

2.3.1 DELOITTE&TOUCHE TOHMATSU ...................................................................18

2.3.2 PRICEWATERHOUSECOOPERS .......................................................................19

2.3.3 STANOJEVIĆ AUDITING D.O.O. .......................................................................20

3. BUDUĆNOST REVIZJIE U SRBIJI ...........................................................................21

ZAKLJUČAK...................................................................................................................24

LITERATURA..................................................................................................................26

background image

4

revizora. Zadatak revizije je ispitivanje realnosti bilansa odnosno provera da li su oni istiniti. 
Prevare i pronevere u finansijskim izveštajima postaju praksa u današnje vreme i upravo su 
revizori ti koji greške treba da otkriju i sankcionišu. Revizija koju Srbija ima je izraz kako 
potreba tako i svih okolnosti u kojima se obavlja. Ipak, revizija je itekako značajan faktor 
kvaliteta finansijskih izveštaja a time i kvailiteta čitavih ekonomskih odnosa, pa je sigurno 
značajno posvetiti joj potrebnu pažnju. Kako god okarakterisana revizija u Srbiji, moramo 
imati uvek na umu da društvo mora sve više pažnje posvećivati reviziji kao čuvaru reda u 
ekonomskim   odnosima.   Želimo   li   unapređenje   tih   odnosa   –   jačajmo   sve   karike   u   lancu 
finansijskog izveštavanja, i reviziju kao bitnu kariku tog lanca.

5

1. REVIZIJA

1.1 ISTORIJA REVIZIJE

Od   najstarijih   vremena   ljudstvo   je   obavljalo   određene   svrsishodne   poslovne 

aktivnostii vodilo poslovne evidencije o istima. Svrha vođenja poslovnih evidencija je bila u 
polaganju računa državi za plaćanje poreza. Svrha nastajanja revizije je davanje mišljenja o 
finansijskim   (računovodstvenim)   izveštajima.   Istorija   revizije   je   određena   istorijom 
računovodstva ili knjigovodstva.U latinskom jeziku reč „auditor” je imala značenje slušaoca 
koji je saslušavao poreske obveznike o rezultatima njihovog rada kako bi im odredio poresko 
opterećenje. Antropolozi su pronašli zapise revizorskih aktivnosti koji se vremenski mogu 
lociratiu  vreme   ranog   Vavilona   (oko   300   godina   pre   Hrista).   Takođe   je   nesporno   da   je 
revizorska aktivnost praktikovana i u drevnoj Kini, Grčkoj i Rimu.

2

Međutim,   iako   je   privredni   život   bio   razvijen   i   u   drevnim   kulturama   (Egipat, 

Grčka,Rim),   evidentiranje   transakcija   je   imalo   za   cilj   samo   održavanje   veza   sa 
poslovnim partnerima. Knjigovodstvo kao instrument za određivanje dobiti ili bogatstva nije 
bilo poznato.   Racionalno   maksimiziranje   bogatstva   ili   profita   nije   se   uklapalo   u   sistem 
drevnih   kultura   (bogatstvo   nije   bilo   funkcija   preduzetništva   ili   uspešnih   poslovnih 
transakcija, već je bilo nagrada za lojalnost državi ili za način života usklađen sa verskim i 
moralnim principima).   Ideja   maksimiziranja   profita   pojavila   se   krajem   srednjeg   veka   sa 
pojavom velikih trgovačkih kuća u Italiji.

Pojava dvojnog knjigovodstva u Italiji (1494. godine) nije bila dovoljna za pojavu 

revizije   u   današnjem   smislu.   Industrijska  revolucija   (počela   u   Velikoj   Britaniji   oko 
1780.godine)   dovela   do   pojave   velikih   industrijskih   preduzeća   sa   složenom   strukturom. 
Počela je da se javlja potreba za finansiranjem preduzeća iz eksternih izvora i počelo je 
razdvajanje vlasništva od  upravljanja  preduzećem.  Pojavila  se  tražnja za stručnjacima  za 
knjigovodstvo   i   reviziju   internih   finansijskih   izveštaja   i   izveštaja   o   bonitetu   preduzeća 
namenjenih   eksternim   korisnicima.   Institucionalizacija   računovodstvene   i   revizorske 
profesije izvršena je prvi put osnivanjem društva računovođa u Edinburgu (1853. godine). 
Ubrzano odvajanje vlasništva odupravljanja i finansijski skandali ubrzali su razvoj revizorske 
profesije.

Ekspanzija uloge finansijske revizije može se pratiti i u trouglu: dozvolio – preporučio 

– zahtevao. Od 1844 god. za vreme Gledstonove vlade, eksternu reviziju je dozvolio Zakon o 
preduzeću   Ujedinjenog   Kraljevstva.   Prema   ovom   zakonu   od   neimenovanog   revizora   se 
tražilo da podnese izveštaj o tome, da li godišnji bilans stanja daje potpunu i objektivnu sliku 
preduzeća. Zakonom o preduzeću, iz 1860 godine, revizija se preporučuje, dok se Zakonom o 
preduzeću   iz   1900.   godine   revizija   zahteva   za   preduzeća   sa   ograničenom   odgovornošću. 

2

 Milovan Stanišić, Revizija,Univerzitet Singidunum, Beograd

background image

7

obnovu sudskog procesa na zahtev jedne od stranaka usporu na osnovu novih dokaza.U 
administraciji   revizija   predstavlja   izmenu   i   dopunu   zakona   i   drugih   postojećih   pravnih 
propisa.U   nauci   revizija   predstavlja   izmenu   i   dopunu   autorskog   dela,   a   u   publikovanju 
poslednji pregled autorskog dela i štampanih stvari sa odobrenjem za štampu.

3

Revizija   može   da   se   definiše   kao   sistematičan   pregled   poslovnih   knjiga 

iračunovodstvenih   izveštaja   izvršen   od   strane   revizora   i   eksperata   sa   ciljem   da   se 
izrazikompetentno, stručno i nezavisno mišljenje o ispravnosti, istinitosti i tačnosti istih.

Tom Li reviziju definiše na sledeći način: „Revizija je sredstvo pomoću koga se 

jednolice uverava od strane drugog lica u kvalitet, stanje i status nekog predmetnog pitanja 
koje je ovo drugo lice ispitivalo”.

Prema   Grasgrinu:   „Revizija   predstavlja   uopšteno,   naknadno   ispitivanje   knjiga 

nekog privrednog preduzeća preko naročito ovlašćenih osoba izvan njega.” Prema Meltzeru, 
revizija je: „Iz određenog povoda ili redovno od vremena do vremena, kritičko ispitivanje 
knjiženja   i podloga   od   službenog   revizora   koji   ne   pripadaju   revidiranom   preduzeću.” 
Specifičnostdefinicija revizije prema Grasgrinu i Meltzeru je da pripadaju grupi autora koji 
prilikomdefinisanja revizije polaze od pojma knjigovodstvene revizije.

Revizija, prema Zigleru treba da se bavi ne samo „kritičkim ispitivanjem ekonomskihi 

pravnih   postupaka”   (izvedenih   iz   samih   knjigovodstvenih   beležaka   i   tome 
pripadajućegizvornog materijala), nego će ujedno ispitivati „ispravnost i vrednost te iz toga 
izvestizaključak   o   prosuđivanju   poslovnog   procesa   bilo   na   svim   ili   pojedinim   radnim 
područjimakao i rukovodstva u celosti ili delimično, a napokon i same ekonomičnosti”.

Prema   Američkom   savezu   računovođa   (AAA)   revizija   predstavlja 

„Sistematičan proces   objektivnog   dobijanja   i   procene   dokaza   vezanih   za   izjave   uprave 
preduzeća oekonomskim aktivnostima i događanjima, kako bi se odredio stepen saglasnosti 
između  tihtvrdnji i  ustanovljenih  kriterijuma,  a  dobijeni rezultati  preneli  zainteresovanim 
korisnicima”.

Reviziju   obavljaju   lica   –   revizori.   Prema   tome   revizija   predstavlja 

intelektualnuaktivnost.   Samo   za   ispitivanje   valjanosti   finansijskih   izveštaja   o   poslovanju 
potreban jerevizor za kog se kaže da je stručno lice koje je ovlašćeno od strane nadležnog 
državnog organa da vrši reviziju poslovanja preduzeća a koje pored poznavanja struke mora 
znati svoja prava i obaveze. 

3

 Međunarodni standardi revizije, prevod sa engleskog jezika, Savez RR Srbije, Beograd 2002., str.173.

Želiš da pročitaš svih 26 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti