EVROPSKI UNIVERZITET
BRČKO
Ekonomija – opšti smjer
S E M I N A R S K I R A D
Predmet: Revizija
Tema: Kontrola i revizija u bankarskom poslovanju
Mentor:
Student:
Prof. dr.
Brčko, april 2013. godine
Pojam kontrole (nadzora)
Mogući su različiti oblici nadzora ovisno o kriterijima razlikovanja. Primjerice prema
tijelima nadzora, razlikujemo eksterni i interni nadzor, prema vremenu razlikujemo:
stalni (permanentni), periodički, povremeni, prethodni, tekući i naknadni nadzor, a
prema intenzitetu nadzora, razlikujemo, formalni i materijalni nadzor.
Interni nadzor obavlja se unutar granica nekog poslovnog sustava ili organizacije radi
praćenja ostvarivanja unaprijed postavljenih ciljeva i predlaganja kolektivnih akcija u
slučaju odstupanja od tih ciljeva.
Tri su temeljna oblika internog nadzora:
• interna kontrola,
• interna revizija i
• kontroling.
Polaznu osnovu u koncipiranju cjelovitog sustava internog nadzora čini interna kontrola.
Naime, funkcionalno gledajući, cjelokupni sustav internog nadzora može se provoditi
pomoću internih kontrola koje su ugradjene u poslovne procese, te kroz nadziranje
njihova funkcioniranja što se osigurava dodatnom, višom razinom nadzora-internom
revizijom i kontrolingom.1 Doc. Dr sc. Boris Tuš ek, Ekonoms ki fakultet Zagreb
Potreba nadzora I kontrole
U skladu sa računovodstvenim propisima I standardima, finansijske izvjestaje za banke
čine:
- bilans stanja
- bilans uspjeha,
- izvjestaj o gotovinskim tokovima,
- izvjestaj o promjenama na kapitalu,
- računovodstvene politike i zabiljeske uz finansijske izvjestaje. Prilikom izbora
računovodstvenih politika I njihove primjene, te prilikom izrade finansijskih izvjestaja
moraju se postovati slijedeci principi:
• Neograničenost vremena poslovanja,
• Dosljednost,
• Utvrdjivanje prihoda I rashoda prema datumu nastanka dogadjaja,
• Razumljivosti finansijskih izvjestaja,
• Značajnosti,
• Opreznosti,
• Kompleksnosti,
4
• Uporedivosti.
Osnovni finansijski izvjestaji moraju pruziti pouzdan, fer, istinit I nepristrasan pregled
aktive, obaveza, kapitala, prihoda I rashoda, promjene u gotovinskim tokovima I
promjene na kapitalu, te opisati politike korištene pri evidentiranju pojedinih bilansnih
pozicija. Knjigovodstvene evidencije I finansijski izvjestaji banke moraju ukljuciti I
finansijsko stanje bančinih supsidijara, bilo pojedinačno, bilo na konsolidovanoj osnovi.
Direktor i Uprava banke odgovorni su za sačinjavanje finansijskih izvjestaja, te za
njihovo objavljivanje, dok je neovisni vanjski revizor odgovoran za oblikovanje
nezavisnog revizorskog misljenja.
Računovodstvene politike banaka trebaju biti donesene u skladu sa odredbama
MRS/MSFI, da obuhvataju načela, osnove, konvencije, pravila I postupke koje je
Uprava usvojila.
Kada je riječ o bankarskom sistemu uopšte, temeljno je kako prepoznati i preduhitriti
poremećaje na finansijskom trzistu i sačuvati bankarski sektor od pritisaka insolventnih
povjerilaca. Bankarske krize mogu biti izazvane raznim poremećajima na finansijskom
trzištu, što je odlika rezvijenih tržišnih ekonomija. Medjutim, i u uslovima stabilnog kursa
i niske inflacije, moze doći do bankarskih kriza koje su u najvećoj mjeri produkt
mikroekonomskih faktora unutar samih banaka. Analize istrazivanja uzroka problema
nacionalnih banaka u svijetu pokazuju da se većina nedostataka u bankarskom sektoru
povezuje sa losim upravljanjem i neadekvatnim eksternim i internim nadzorom.2 Kerim
Agić, Hasan Mahmutović, Inrena revizija interna kontrola unutar bankarskog sistema Stoga je
potrebno sve veću pažnju posvetiti izgradnji dobrog sistema internih kontrola,
kao preventivnog nadzora, s ciljem otklanjanja, svih potencijalnih gresaka i
nepravilnosti. Za uspjesnost funkcije veoma je vazno dobro osposobljeno i strucno
osoblje i spremnost menadžmenta da prepozna i preuzme upravljanje nad ovom vrstom
kontrolne funkcije.
Glavne i najjače bankarske grupacije u nasem regionu su Hypo Alpe Adria Bank,
Raiffeisen Bank, Unicredit Group, Intesa Sanpaolo i dr. Svaka od navedene grupacije
prepoznatljiva je po odredjenoj boji, logu i znaku.
Zemlje centralne i istočne Evrope, kako je naglašeno u izvještaju koji priprema
međunarodna mreža ekonomista Intesa Sanpaolo, imaju mlade i izuzetno dinamične
ekonomije koje su bilježile visoke stope rasta u periodu od 2002 do 2006 godine, u
prosjeku oko 4-5%, a prema podacima Eurostata, što je znatno više od prosjeka
eurozone. Prema najpouzdanijim procjenama očekuje se nastavak ovog trenda, štaviše,
5
(5) bira predsjednika i članove NO, (6) statusnim promjenama i prestanku rada banke,
(7) sticanju stečajne, odnosno likvidacione mase i likvidaciji, (8) spoljnom revizoru i (9)
drugim pitanjima predvidjenim zakonom i statutom.
Nadzorni odbor je odgovoran za zakonitost poslovanja i uskladjenost sa aktima i drugim
procedurama koje utvrde organi banke.
Nadzorni odbor: (1) saziva sjednice skupštine, (2) priprema prijedloge odluka za
skupštinu i brine o njihovom sprovodjenju, (3) donosi odluke o sprovodjenju poslovne
politike izmedju dvije sjednice skupštine, (4) utvrdjuje opšte uslove poslovanja, (5) bira i
razrješava direktora i članove uprave banke, (6) bira i razrješava dužnosti članove
odbora za reviziju, kreditnog odbora i odbora za upravljanje aktivom i pasivom i (7)
obavlja druge poslove predvidjene zakonom i statutom.
Uprava banke organizuje poslovanje banke i vrši dnevni nadzor nad aktivnostima
zaposlenih u banci.
Uprava banke: (1) izvršava odluke skupštine i NO, (2) obezbjedjuje zakonitost rada, (3)
odlučuje o plasmanima i zaduživanju u okvirima datim od NO, (4) odlučuje o povećanju
izloženosti prema povezanim licima, (5) primjenjuje poslovnu strategiju, (6) identifikuje,
mjeri i upravlja rizicima, (7) utvrdjuje organizacionu strukturu prema strategiji, (8)
odlučuje o svim drugim pitanjima koja nisu u nadležnosti skupštine i NO
1.3. Pojam I predmet kontrole
Bazelski komitet za nadzor rada banaka, je 1998. godine izdao dokument pod nazivom
“Okvir za evaluaciju sistema internih kontrola u bankarskim organizacijama”
(Framework for the evaluation of internal control systems in banking organisations), u
cilju povećanja sigurnosti rada u bankama.
COSO (Comitee of sponsoring Organisations of the Treadway Commission) definiše
kontrole kao politike, procedure, prakse I organizacione strukture dizajnirane za
pružanje razumnog osiguranja da će ciljevi poslovanja biti ostvareni, a nezeljeni
dogadjaji spriječeni ili detektovani I korigovani. (2)
Međunarodni standardi revizije definišu interne kontrole kao "politike i postupke (interne
kontrole) koje je rukovodstvo pravnog lica prihvatilo radi pomoći postizanju svojih ciljeva
u smislu obezbjedjenja da se, u mjeri u kojoj je to moguće, uredno i efikasno odvija
poslovanje pravnog lica, što uključuje podržavanje politike rukovodstva, očuvanje
integriteta sredstava, sprečavanje i otkrivanje kriminalnih radnji i grešaka, tačnost i potpunost
računovodstvenih evidencija i blagovremeno sastavljanje pouzdanih
7
