Konzestencija tla kao problem čovječanstva

Univerzitet u Istočnom Sarajevu

Poljoprivredni fakultet

BIJELJINA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: MELIORACIJE

TEMA:Konzestencija tla kao problem

čovječanstva

Profesor: Student:

Bijeljina,2017

1.Tle kao osnovno sredstvo

Tle je medijum koji čini da kiša ,toplota i svjetlo djeluju zajedno da bi omogućili rast

biljaka. Proizvodi biljaka su razni; osim toga što su hrana, oni daju vlakno, gorivo, građu , boje i
lijekove. Osim izvora hrane koji rastu na tlu , imaju i drugi. Riba podmiruje velikim dijelom
ishranu nekih naroda koji žive blizu mora. Ali izgleda da neće niti ikoji drugi vještački metod
snadbjeti čovječanstvo dovoljnim količinama hrane . Da bismo zaštitili naš glavni izvor hrane ,
najvažnije je da zaštitimo plodnu zemlju koju sada imamo. Briga o tlu je neophodma ukoliko
želimo da preživimo .

Mnogi od prirodnih izvora koje nalazimo na zemlji jesu osnovni za život čovjeka. Tle,

voda, sunčeva energija i biljke su isto važni. Zlato , srebro, ugljenik, željezo i bakar su svakako
vrijedni, ali se lako zamisli da se zamjene sa nekim drugim materijalima i može se preživjeti bez
njih pošto se mogu zamijeniti. Čak ni stoka nije nužna za život čovjeka.

Dok nema razlike u važnosti između tla, vode, zraka, toplote, zraka, toplote i biljaka ,

postoji određena razlika u pogledu uništivosti ovih srestava. Kada zima i noć prođu ,toplota i
svetlost se vraćaju. Ali, kada tlo jedanput nestane sa polja, potrebnio je više vremena nesto što
ga imamo da bismo razvili novo tle. Možemo reći da je tle nenadomjestivo i najvažnije sredstvo.

1.1.Oštećenje tla i erozija tla

Vrste oštećenja tla.

Opasnosti koje napadaju tle su mnogobrojne. Jedan od

najočevidljivijih je erozija tla , djelimično ili potpuno gubljenje tla. Međutim ima i drugih načina
kojim tle može izgubiti svoju produktivnu sposobnost.Gubitak hranjivosti, nedostatak vode,
nedostatak zraka, preterana fizička otpornost prema prodiranju korijena, visoka koncentracija
soli i prisustvo otrovnih sastojaka mogu dovesti do osjetnog para prinosa žetve.

U netaknutom tlu hranjivi sastojci biljaka se obečno održavaju na prosječnom nivou dugo

vremena. Kako se koje hemikalije povećavaju rastvaranjem iz minerala, druge se isperu ili budu
odnesene tekućom vodom. Tako se održava ravnoteža. Ovo tle može biti na visokom ili niskom
stepenu produktivnosti, uz zavisnosti od osnovnog materijala, klime i topografije.

Postoji međusobni odnos između biljnih hranjivih sastojaka, organske materije i strukture

tla, te nadalje odnos između ovih i erozije. Produktivnos tla može oslabiti promjenom bilog
kojeg od ovih faktora. Teško je držati ove faktore jasno odvojene.

Dugogotišnji trend (visokog prinosa) nije rezultat iskljucino promene kvaliteta tla. Izmjena

u tretmanu kulture i oplemenjivanja biljaka odgajivanjem su faktori koji najviše doprinose trendu
prinosa.

Obim erozije.

Stepen erozije je različit na različitim mjestima. Katkad je teško tačno

odrediti koliko je tla zahvatila erozija. Zbog toga je praktično nemoguće doći do tačnih
zaključaka u pogrelu ukupnog gubitka tla sa određenih područja. Ipak vjerovatno je skoro tačno
ako kažemo da je prosječno približno tri inča površine tla izgubljeno u istočnom djelu SAD od
kada je nastanjen bijelim čovjekom. Predhodna dubina korisnog tla od osam inča postepeno se
smanjila na pet inča. Ma kako ova brojka bila samo gruba procjena, onaa pokazuje da je veliki

2.KONZERVACIJA TLA I DOBROBIT ČOVJEKA

2.1.Pritisak napučenosti i snadbjevanje hranom

Potrebni prostor za ishranu naroda.

Potrebna površina zemlje za ishranu čovječanstva

ovisi o broju ljudi,potrebnim kalorijama po osobi i proizvedenim kalorijama po jednom akru.
Ona, takođe, ovisi o upotrebljivoj količini morske hrane.

Da bi se površina potrebna za prehranu naroda izrazila u akrima po stanovniku nedostaje

još visina produktivnosti zemlje, vrsta klime i vrsta korištenih poljoprivrednih mjera.Površina
potrebna za snabdjevanje hranom jednog čovjeka zavisi od niza faktora. Neki od njih su:
produktivnost tla i klima, intenzitet poljoprivrede, vrsta žitarica ili proizvoda, metoda žetve,
transporta, skladištenja, direktna ili indirektna potrošnja, prerada proizvoda, navike u ishrani i
pripremanja hranje i specifični zahtjev ishrane osobe. Svi ovi faktori jako variraju od slučaja do
slučaja. Produktivnost prerijske zemlje u sušnom regionu može biti tako niska da je potrebno
mnogo akri za snadbjevanje hranom jedne osobe, dok na bogatoj tropskoj zemlji, sa obiljem
vode, može se mnogo ljudi prehraniti sa jednog akra.

Vrsta poljoprivrednih kultura i proizvoda ovisi o tlu i klimi. Nekoliko proivoda je

upoređeno na Tabeli 1-1.
Tabela 1-1. Ljudska hrana od glavnih poljoprivrednih proizvoda sa jedne akre

Godišnji proizvod ljudske hrane sa jedne akre
Težina hrane u 1b.

Probavljivi proteini u 1b

Energija u milionima cal.

Mliječni proizvodi
Mlijeko

3.750

125

1,22

Sir

375

0,73

Maslac

170

0,61

Meso
Svinjsko,600 1b žive vage 470

1,15

Pilići.475 1b žive vage

290

0,31

Bravetina,415 1b ž.vage

190

0,23

Govedine,370 1b ž.vage

215

0,22

Poljski usjevi
Kukuruz,60 buševa

3.350

300

5,34

Pšenica,34 buševa

2.050

190

3,06

Soja,27 buševa

1.650

500

2,60

Zob,60 buševa

1.350

150

2,15

Irski krompir

10.000

110

3,26

Slatki krompir

10.000

4,88

Stepen potpunosti žetve varira u ovisnosti o primjenjenim metodama. Za ovo je odličan

primjer sječenje krme umesto napasanja stoke. Ovaj drugi metod često je jedan od
najekonomičnijih, ali dovodi do nepotrebnog velikog gubitka vrednosti hrane gaženjem.

Pored produktivnosti tla i klime, značajan faktor u određivanju količine hrane po akru je

pitanje da li poljoprivredne proizvode čovjek koristi direktno ili ih najprije troše životinje. Samo
mali dio energije u hrani koju pojede životinja je dostupan za ljudsku upotrebu. Od svih domaćih
životinja, po proizvodnji hrane za ljude ističu se mliječne krave. Od određene količine primljene
hrane, mliječna životinja će proizvesti pet puta toliko energije i tri puta toliko proteina koliko je
sadržano u govedini dobivenoj od iste hrane. Svinje su mnogo efikasniji proizvđači energije od
peradi ili ovce. Proračinato je da bi količina hrane koja se odbacuje u velikim gradovima
Amerike bila dovoljna da ishrani ljude nekog grada u Aziji od 500.000 stanovnika.

romjene površina za proizvodnju hrane.

Veličina površine zemlje koja se može

koristiti za proizvodnju hrane nije stalna, već neprekidno dolazi do porasta i smanjenja ovih
površina.

Porast proizvodnih površina.

Isušivanje močvara, navodnjavanje ranije suhe zemlje i

oduzimanje zemlje od mora i jezera čine najveći dio zemlje vraćene u proizvodnju. Tu su jos
krćenje šuma, uklanjanje stijena. Sve ove metode obećavaju povećanje od nekih 70 miliona akri
proizvodnjih površina u SAD-u.

Smanjenje proizvodnih površina.

Zemlja za proizvodnju hrane se gubi svake godine zbog

loše poljoprivrede i zbog razvitka industrije, transporta i naselja.

Erozija je razvoj najvećeg gubitka zemlje. Ostali razlozi su pokrivanje poplavljenih polja

neplodnim talogom, bujice, previsok nivo vode.

Industrija takođe uzima veliki dio zemlje za proizvodnju hrane. Primeri za to su rudnici,

prostor potreban za industriska postojenja i skladišta.

Ceste, pruge, aerodromi, naftovodi i gasovori oduzimaju svake godine mnoge kvadratne

milje zemlje uzete od poljoprivredne i šumske proizvodnje.

Razvoj i proširenje gradova uzimaju sve veće obradive površine. Procjenjuje se da u

SAD se godišnje oduzima vise od milion akri poljoprivredno produktivnog zemljišta.

Površine koje se koriste za prehranu čovječanstva.

Mnogi narodi su se uvek borili da

nađu dovoljno hrane radi održanja. Tabela 1-2 prikazuje da je snadbjevanje hranom u nekim
zemljama svijeta na vrlo niskom stepenu.
Tabela 1-2. Gustina naseljenosti i sandbijevanja hranom nekih zemalja

ZEMLJA

Stanovnika na

kvadranu milju

Obrađene zemlje u

akrama po

stanovniku

Permanentne

livade i pašnjaci u

akrama po osobi

Kalorična

vrijednost

proizvedene hrane