1

UVOD

Sve   uspešne   svetske   kompanije   već   decenijama   sprovode   koncept   korporativne   društvene 
odgovornsti. Za srpske firme to je još novina koja tek počinje da se razvija. Mnoge kompanije 
počele su da ulažu novac kako bi pomogle da se reše bar neki problemi u društvenoj zajednici.
Najčešće je pomoć usmerena u školstvo, zdravstvo, kulturu, sport, umetnost. Kompanije se tako 
integrišu   u   lokalnu   zajednicu,   a   u   tome   im   pomažu   mediji.   Pojam   korporativne   društvene 
odgovornosti   (eng.   corporative   social   responsibility-   CSR),   uopšteno   rečeno,   odnosi   se   na 
posvećenost   kompanija   prema   etičnom   ponašanju   i   doprinošenju   ekonomskog   razvoja, 
demonstrirajući pritom poštovanje prema ljudima, zajednicama, društvima i okolini. Ulaganjem u 
društvo, preduzeća stvaraju jedno zdravo okruženje koje će im pomoći u svom rastu i razvoju. 
Veličine   jedne   kompanije   ogleda   se   u   njenoj   odgovornosti   prema   društvu   u   kome   posluje   i 
ostvaruje   profit,   unapređuje   poslovnu   reputaciju,   povećava   produktivnost   i   obezbeđuje   veću 
lojalnost   i   motivaciju   zaposlenih.   Zajednicama   je   potrebna   podrška   korporacija   i   njihovo 
partenrstvo.   Najvažnije   za   obezbeđivanje   te   podrške   jeste   da   korporacije   prepozaju   i   shvate 
moguće koristi od krajnjih rezultata. U svetu su kompanije svesne da im ovakva ulaganja donose 
korist, jer tako postaju prisnije sa svojim klijentima i grade sebi pozitivan imidž. Zbog toga se 
više novca ulaže u društvenu odgovornost, iako reklamiranje donosi veću zaradu. Biti društveno 
odgovoran ne znači samo ispunjavanje obaveza koje su propisane zakonom, već   ulaganje u 
ljudski kapital, okruženje i odnose sa svim interesnim stranama.

2

1.1 POJAM KORPORATIVNE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI

Pojam korporativne društvene odgovornosti je veoma širok. Ne postoji jedinstveno shvatanje 
korporativne   društvene   odgovornosti,   niti   postoji   spisak   aktivnosti   i   oblasti   koje   on   sadrži. 
Uopšteno govoreći, korporativna društvena odgovornost podrazumeva da za profit koji ostvaruju, 
preduzeća   nisu   odgovorna   samo   akcionarima   nego   i   pojedincima   i   grupama   (tj.   svim 
stejkholderima)   na   koje   se   profit   na   bilo   koji   način   odražava.   Društvena   odgovornost 
podrazumeva obavezu menadžmenta da preduzme one akcije koje će doprineti blagostanju i 
interesima društva ali i organizacija. Korporativna društvena odgovornost obuhvata odgovoran 
odnos kompanija prema društvu, pri čemu se taj odnos zasniva na ukupnosti društvenih, etičkih, 
ekoloških i ekonomskih vrednosti značajnih za proces odlučivanja. Prema tome, korporativna 
društvena   odgovornost   se   odnosi   na   ponašanje   organizacija   prema   društvu,   a   ponašanje 
organizacija   prema   društvu   se   zasniva   na   vrednostima   koje   društvo   ističe   kao   dominantne   i 
značajne   za   njegov   dalji   razvoj.   Da   bi   bila   uspešna,   organizacija   mora   da   definiše   želje   ili 
očekivanja   potrošača,   vlade   i   konkurenata,   kao   i   društva   u   celini   u   pogledu   društvene 
odgovornosti.   Koncept   društvene   odgovornosti   poslovanja   preduzeća   u   zemljama   razvijene 
tržišne privrede zasniva se na poslovnoj politici koja uvažava nužnost odgovornog učešća u 
zajednici, a koja nije u suprotnosti sa osnovnim ciljevima preduzeća-sticanje dobiti (profita). 

Društveno odgovorno poslovanje obuhvata različite oblasti:

poslovne aktivnosti preduzeća, kao što su edukacija zaposlenih,

za kvalitet i sigurnost   proizvoda, dobri poslovni običaji ili interna i eksterna kontrola 
poslovanja;

-uključenost   i   davanje   za   zajednicu   u   različitim   oblastima,   kao   što   je   ulaganje 
uzdravstvenu zaštitu, obrazovanje, nauku ili zalaganje za ljudska prava;

iniciranje i vođenje dijaloga sa državom i ključnim grupama u zajednici o politikama 
razvoja   zajednice,   kao   što   su   stvaranje   povoljnog   okruženja,   preduzetništvo   ili 
investiranje,   poboljšanje   kvaliteta   upravljanja,   unapređivanje   poslovnih,   društvenih   ili 
ekoloških politika.

Prihvatanjem koncepta društveno odgovornog poslovanja i informisanjem okruženja o tome, kroz 
različite   vidove   komunikacije,   preduzeće   počinje   da   se   razlikuje   od   konkurenata,   što   može 
omogućiti bolje pozicioniranje na tržištu, veću lojalnost kupaca usled njihove pozitivne predstave 
koje   stiču   o   preduzeću,   a   kao   poseldicu   veću   prodaju   njihovih   proizvoda   i   usluga.   Grupa 
stejkholdera koju je veoma važno informisati o aktivnostima kompanije na polju korporativne 
društvene odgovornosti su kupci. Da bi kompanija ostavila dobar utisak i mala koristi od ulaganja 
u društveno odgovorne poslovne prakse, veoma je važan način njenog komuniciranja sa kupcima 
i drugim njenim ciljnim grupama i partnerima. Kompanija nastoji da proceni značaj koji koncepta 
korporativne odgovornosti ima za kupce, kako bi se na osnovu toga kreirao koncept adekvatnog 
komuniciranja. Cilj je da se sazna da li kupci žele i očekuju da ih kompanije u kontinuitetu i na 
prihvatljiv način informišu o svom društvenom angažovanju i šta za njihove stavove i ponašanje 
u procesu kupovine mogu značiti te informacije.

1

1

 

Dobrinka Veljković, Daliborka Petrović, Časopis marketing, str.29

background image

4

1.3  ZAŠTO ČINITI DOBRO?

“Biznis za društvenu odgovornost”, jedna je od vodećih neprofitnih organizacija u svetu, pruža 
firmama   informacije,   instrumente,   obuku   i   savetodavne   usluge   u   vezi   s   povezivanjem 
korporativne društvene odgovronosti i relativnog poslovanja i strategije, došlo se do zaključka da 
su društveno odgovorne komapnije ostvarile niz koristi:

Povećanje prodaje i udela u tržištu

Kon- Roperova istraživanja pokazuju da kompanije mogu da imaju značajne koristi od vezivanja 
za neki društveni cilj, analiza istraživanja potrošača dala je sledeće rezultate. 84% ispitanika je 
reko da ima pozitivniju sliku o kompaniji koja čini nešto kako bi popravila svet. 78% odraslih 
ispitanika je reko da će pre kupiti proizvid koji je povezan sa društvenim ciljem do kojeg im je 
stalo. 64% je reko da bi se preorjentisalo na brend koji podržava društveni cilj do kojeg im je  
stalo. 62% je reko da bi se preorjentisali na maloprodajni lanac koji pordžava neki društveni cilj. 
Marketing aktivnosti povezane sa nekim društvenim ciljem imaju najjači uticaj na ljude sa višim 
obrazovanjem i višim prihodima. Jedan od najboljih primera korporativne društvene inicijative 
koja je povećala prodaju i udeo u tržištu bila je komapnija American Expres za restauraciju 
Statue slobode, početkom 80-tih godina prošlog veka.

Jačanje pozicije brenda

Kompanije nisu svesne da sprovodeći društveno odgovornu politiku imaju zapravo veće koristi. 
Na   taj   način   se   povećava   prodaja.   Potrošači   se   pre   opredeljuju   da   kupuju   brendove   koji 
podržavaju   društvene   ciljeve.   Takođe,   to   je   metod   za   jačanje   pozicije   brenda.   Sa   strateški 
osmišljenim   društvenim   inicijativama   može   da   se   postigne   isticanje   brenda   u   odnosu   na 
konkurenciju.   Kompanije   koje   usvajaju   ekološke   inicijative,   čiji   je   cilj   smanjenje   otpada, 
ponovna   upotreba   materijala,   reciklaža,   štednja   vode   i   električne   energije   smanjuju   i   svoje 
troškove. Potrošači prevazilaze pitanja koja se odnose na funkcionalnost i racionalne koristi od 
proizvoda i sve više pažnje poklanjaju emocionalnim i psihološkim aspektima i imiđžu brenda. 
Cilj komapnije je da proizvod “smesti” u svest potrošača i da se postigne emocionalna veza sa 
određenim proizvodima. Strateški osmišljenim društvenim inicijativama može da se postigne 
diferenciranje brenda u odnosu na konkurenciju. Ukoliko potrošači i kupci percipiraju preduzeće 
kao etično i društveno odgovorno, verovatnije će biti lojalni njegovom brendu.

Jačanje korporativnog imidža i uticaj

Kompanije koje osim poštovanja zakona, dobrovoljno usklade svoje poslovanje sa nekim od 
standarda društveno odgovornog ponašanja u poslovanju ne samo da zadovoljavaju propisane 
zahteve, već time stiču poverenje i naklonost državnih i lokalnih organa valsti, te tako manje 
podlažu njihovoj kontroli.

Jačanje mogućnosti za privalčenje, motivisanje i zadržavanje zaposlenih

Osim visine plate, opisa radnog mesta i mogućnosti napredovanje, zaposelni sve više pocenjuju 
preduzeća i na osnovu njihove korporativne kulture, dominantnih vrednosti i spremnosti da se 
angažuju u društeno korisnim inicijativama.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti