alat. Istorija pokazuje da događaji koji su korišćeni u politicke svrhe u vreme Rimskog carstva, sa gladiatorskih takmičenja, zapamćeni su od strane bogatih vladajućih klasa radi sticanja dobiti i povećanja društvenog statusa. Političke namjere za održavanje tzv ”
Minus
” igara u vrijeme
izbora postao je velik problem. Rimski senat zabranio je izvođenje bilo kakvih igara dvije godine sve dok su pokrenuti izbori. Nešto kasnije, sudije su bile ograničeničene na dvije utakmice sa maksimalno 120 gladijatora tokom svog mandata. Kapaciteti vremena, kao što su Koloseum koji može da primi 50 000 ljudi i Cirkus Makimus na 250 000 predstavljaju moćna sredstva komunikacije. U antičkoj Grčkoj postojale su tri sportske umjetnosti i umetnost festivala koje su bile organizovane sa namjerom poboljšanja sponzora i društvenog
statusa. U novije vrijeme jedan od najranijih događaja sponzorstva u modernim sportovima je engleski rekorder tima koji je 1861 godine organozovao obilazak Australije, kao i ugostiteljsko preduzeće Spiers and Pond.
Coca Cola
je najveći sponzor na prvim modernim Olimpijskim igrama, u
Atini 1896. KODAK je bio previše uključen, i ako su njihova angažovanja u suštini bila ograničena u službene programme 1928 na Olimpijskim igrama u Amsterdamu. Coca Cola stiče prava konzumiranjem njenih proizvoda, što predstavlja jedan od njenih glavnih sponzorskih odnosa prilikom organizovanja igara koje koristi kao glavni atribut za postizanje marketing ciljeva.
1.1
. Kategorizacija ciljeva
Postoje kategorizacije za ciljeve sponzorstva. Razlikujemo: -
Direktni ciljevi
sponzorstva su ciljevi koji se bave kratkoročnim uticajem
na potrošnju putem fokusiranja na povećanje prodaje. -
Indirektni ciljevi
sponzorstva doveli su do željenih ciljeva unapređenjem
prodaje putem metode koje su težili ka što boljim atributima.
Papa obezbeđuje tri nivoa/kategorije ciljeva, i to:
Svijest o brendu i njegovi razvojni ciljevi su manje opipljivi. Prodaja se javlja kao rezultat povećanja svijesti i predstavlja jedan od direktnih procesa sponzorstva. Sponzorstvo ne može implementirati kao udio na tržištu, pratiti i vidjeti da li se on povećava, već može pratiti postojanost drugih promenljivih koje mogu negativno uticati na njega ili u najboljem slučaju, biti samo indirektno vezani za sponzorstvo, kao brend. Intervenciju drugih faktora kao što su prenošenje efekata prošlosti, oglašavanja i promocija
, mijenjaju ekonomske uslove na tržištu i ulazak ili
izlazak konkurentskih preduzeća. Sponzorstvo kao brend može da ima svoj promenljiv efekat. Istraživanja tržišta daju jasniju sliku o korišćenju instrumenata istraživanja potrošača, svijest percepcije i njenu funkciju u procesu sponzorstva kao i to da li mogu postojati veze sa prodajom mrežom ka ciljnom tržištu za što pouzdaniju ocenu. Za izlazak na tržište, sponzorstvo se koristi kako bi se dobilo što bolje priznanje brenda u okviru velikih ciljnih tržišta koji imaju razvijenu prodaju ili prodaju koja je fokusirana na novog kupca. Sam cilj sponzorstva ogleda se u pridobijanju pažnje i povjerenja kvalitetnih kupaca koji bi kupovali u većem obimu i kako bi se sa njima ostvarila što bolja lojalnost, čime bi korporativnim donosiocima odluka olakšali procjenu vrijednosti imovine i kapitala. U godišnjoj anketi korporativnog sponzorstva koji donose odluke, 79 % i 71 % ispitanika povećanje svesti i marke, naveli su kao dva najvažnija razloga za preduzimanje sponzorstva.
