Korporativne finansije
1
KORPORATIVNE FINANSIJE
SEMINARSKI RAD
TEMA: Porezi
2
UVOD
1.POJAM I KARAKTERISTIKE POREZA .....................................................3
1.1 Elementi poreza ...........................................................................................5
1.2 Poreski sistem i vrste poreza .......................................................................5
1.2.1 Porez na dohodak građana ......................................................................6
1.2.2 Porez na dobit preduzeća ........................................................................6
1.2.3 Porez na dodatu vrednost ........................................................................7
1.2.4 Porez na imovini .....................................................................................7
1.2.5 Akcize .....................................................................................................8
2. POJAM PORESKA EVAZIJA ........................................................................8
2.1 Poreska evazija u Srbiji .............................................................................9
ZAKLJUČAK: Rezime......................................................................................12
Kritičko-istraživački osvrt .......................................................12
Lični sud ..................................................................................14
LITERATURA ...................................................................................................15

4
1.POJAM I KARAKTERISTIKE POREZA
Još od antičkih vremena porezi su poznati kao davanja državi. Porezi su od svog uvođenja kao
osnovnih izvora finansiranja opštedruštvenih potreba, od najstarijih vremena do danas, ostali
osnovni oblik formiranja javnih sredstava koji služe kao izvor za pokriće savremene države.
Porezima se mogu ostvariti različiti ekonomsko-politički ciljevi. Oni se u savremenoj državi
koriste kao jedno od vrlo efikasnih instrumenata ekonomske i socijalne politike. Danas mnogi
finansijski teoretičari savremenu državu nazivaju "poreskom državom" jer žele da naglase
kakav značaj imaju za nju porezi.
"Porez predstavlja instrument javnih prihoda kojim država, uključujući i niže oblike političko-
teritorijalne zajednice, od subjekata pod njenom poreskom vlašću prinudno uzima novčana
sredstva, bez neposredne protivusluge, u svrhu pokrivanja svojih finansijskih potreba i
postizanju drugih, prvenstveno ekonomskih i socijalnih ciljeva."
Sadržaj poreza se menjao paralelno sa promenom političkih, društveno-ekonomskih i drugih
odnosa. Kroz brojne literature provlače se i brojne definicije poreza, ali ne postoji definicija
koja bi tačno izražavala i odražavala takav sadržaj pojma poreza koji bi imao univerzalni
karakter i u vremenu i prostoru i koji bi odgovarao svakom razdoblju istorijskog razvoja.
Teoretičar Wagner, definisao je porez kao prisilni doprinos gospodarskih jedinica, delom za
pokriće zajedničkih državnih potreba i javnih izdataka, a delom služi za drugačiju raspodelu
nacionalnog dohotka. Još brojni drugi teoretičari, kao što su: Monteskeja, Witmana,
pokušavali su da definišu porez, ali ne postoji jedinstven stav u vezi same definicije poreza.
" Definicije poreza naglašavaju nekoliko karakteristika po kojima se on razlikuje od drugih
javnih prihoda:
- derivativnost poreza
- prisilnost poreza,
- porezima se finansiraju javni rashodi,
- odsustvo neposredne protivnaknade,
- porez je novčano davanje."
1. Derivativnost: Prema kojoj porezi predstavljaju instrument preraspodele dohotka imovine
koje država oduzima od fizičkih i pravnih lica
2. Prisilnost: Prema ovoj karakteristici država vrši prisilu nad poreskim obveznicima, tako što
im putem poreza smanjuje ekonomsku snagu.
3. Porezima se finansiraju javni rashodi: Prikupljenim sredstvima se obezbeđuje finansiranje
javnih rashoda, tj. obezbeđuju se sredstva za potrošnju koja je drugačija od one kada bi
sredstva ostala privredi i stanovništvu od koga su naplaćeni.
4. Odsustvo neposredne protivusluge ili protivnaknade: Lice od koga se naplati porez ne
dobija nikakvu neposrednu i direktnu nadoknadu za to plaćanje. Međutim, svakako da
poreski obveznici dobijaju javna dobra koja se finansiraju iz poreza.
Popović, D.,
Nauka o porezima i poreskom pravu
, Savremena administracija, Beograd, 1997.,str.35.
Popović, D.,
Nauka o porezima i poreskom pravu
, Savremena administracija, Beograd, 1997.,str.35.
5
5. Porez je novčano davanje: Prema ovoj karakteristici, porez se u savremenim uslovima ubira
u novcu, a naturalna plaćanja (roba, radna obaveza) su povremena i javljaju se značajnije u
vanrednim sistuacijama.
Kako bi se olašalo istraživanje celokupne problematike poreza, neophodno je razumeti i
osnovne elemente poreza.
1.2Elementi poreza
Elementi poreza utvrđeni su zakonom za svaki pojedinačni poreski oblik, i imaju za cilj da
pravilno i tačno utvrđuju poreske obaveze. Porez u svom sastavu sadrži više elemenata, a
najznačajniji su: poreski obveznik, poreski objekt, poreska osnovica, poreska stopa i poreske
olakšice.
-
Poreski obveznik
ili poreski subjekt je fizička ili pravna osoba koja je obavezna da snosi
poreski teret. Svako lice koje zakon utvrdi ima da bude poreski obveznik. Postoje aktivni i
pasivni poreski obveznik. Aktivni poreski obveznik je država, odnosno neka niža društveno
politička zajednica koja ima pravo da izmeni i naplaćuje porez. Na primer, kada neko
preduzeće pri isplati honorara autoru zadrži porez od honorara i naplaćuje ga u korist
odgovarajućeg budžetskog računa. Preduzeće je u ovom slučaju poreski platilac, odnosno to
je osoba koja stvarno plaća porez u nameri da ga kasnije prevali na nekog drugog, a poreski
obveznik je autor.
-
Poreski objekt
ili predmet oporezivanja predstavlja svako ekonomsko stanje koje
zakonodavacu daje pravo i osnovu da uvede poreze, na primer: porez na imovinu, dohodak,
prinos od neke delatnosti, dobici od igre na sreću i drugo. Svrha svake poreske politike je da
se poreski objekt i poreski izvori poklapaju. Poreski izvori čine sve ono sa čime poreski
obveznik raspolaže i iz čega može da plati porez.
-
Poreska osnovica
predstavlja vrednost koja služi za utvrđivanje poreske obaveze i to
najčešće u visini dohotka kod neposrednih poreza, odnosno vrednosti roba i usluga kod
posrednih poreza.
-
Poreska stopa
predstavlja broj novčanih jedinica koje se ubiraju od poreske osnovice.
Obično se izražava u procentu, a izuzetno u fiksnom iznosu, na primer; 40% od ostvarenog
godišnjeg prihoda ili 10% od vrednosti uvezene robe.
-
Poreska olakšica
predstavlja smanjenja poreza koja se vrše smanjenjem poreske osnovice,
smanjenjem stope ili nekim drugim korekcijama koje zakon predvidi, na primer: broj
izdržavane dece, oslobađanje fiksnog dela poreske osnovice od odbijanja troškova u izradi
projekta i slično.
1.3 Poreski sistem i vrste poreza
"Poreski sistem podrazumeva skup svih poreskih oblika kao i skup pravnih normi kojima je
regulisana poreska materija. Smatra se da poreski sistem predstavlja ukupnost poreskih oblika
povezanih u jednu neprotivrečnu celinu. Na poreski sistem utiče istorijski razvoj, privredna
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti