1

KORPORATIVNE FINANSIJE

SEMINARSKI RAD

TEMA: Porezi

2

UVOD

1.POJAM  I  KARAKTERISTIKE  POREZA .....................................................3

  1.1 Elementi  poreza ...........................................................................................5

  1.2 Poreski sistem i vrste  poreza .......................................................................5

     1.2.1 Porez na dohodak građana ......................................................................6

     1.2.2 Porez na dobit preduzeća ........................................................................6 

     1.2.3 Porez na dodatu vrednost ........................................................................7

     1.2.4 Porez na imovini .....................................................................................7

     1.2.5 Akcize .....................................................................................................8

2. POJAM PORESKA EVAZIJA ........................................................................8

     2.1 Poreska evazija u Srbiji .............................................................................9

ZAKLJUČAK:  Rezime......................................................................................12

                           Kritičko-istraživački osvrt .......................................................12

                           Lični sud ..................................................................................14

LITERATURA ...................................................................................................15

background image

4

1.POJAM I KARAKTERISTIKE POREZA 

Još od antičkih vremena porezi su poznati kao davanja državi. Porezi su od svog uvođenja kao 
osnovnih izvora finansiranja opštedruštvenih potreba, od najstarijih vremena do danas, ostali 
osnovni oblik formiranja javnih sredstava koji služe kao izvor za pokriće savremene države. 
Porezima se mogu ostvariti različiti ekonomsko-politički ciljevi. Oni se u savremenoj državi 
koriste kao jedno od vrlo efikasnih instrumenata ekonomske i socijalne politike. Danas mnogi 
finansijski teoretičari savremenu državu nazivaju "poreskom državom" jer žele da naglase 
kakav značaj imaju za nju porezi. 
"Porez predstavlja instrument javnih prihoda kojim država, uključujući i niže oblike političko-
teritorijalne zajednice, od subjekata pod njenom poreskom vlašću prinudno uzima novčana 
sredstva,   bez   neposredne   protivusluge,   u   svrhu   pokrivanja   svojih   finansijskih   potreba   i 
postizanju drugih, prvenstveno ekonomskih i socijalnih ciljeva."

1

Sadržaj poreza se menjao paralelno sa promenom političkih, društveno-ekonomskih i drugih 
odnosa. Kroz brojne literature provlače se i brojne definicije poreza, ali ne postoji definicija 
koja bi tačno izražavala i odražavala takav sadržaj pojma poreza koji bi imao univerzalni 
karakter i u vremenu i prostoru i koji bi odgovarao svakom razdoblju istorijskog razvoja. 
Teoretičar Wagner, definisao je porez kao prisilni doprinos gospodarskih jedinica, delom za 
pokriće zajedničkih državnih potreba i javnih izdataka, a delom služi za drugačiju raspodelu 
nacionalnog   dohotka.   Još   brojni   drugi   teoretičari,   kao   što   su:   Monteskeja,   Witmana, 
pokušavali su da definišu porez, ali ne postoji jedinstven stav u vezi same definicije poreza.
" Definicije poreza naglašavaju nekoliko karakteristika po kojima se on razlikuje od drugih 
javnih prihoda:
- derivativnost poreza
- prisilnost poreza,
- porezima se finansiraju javni rashodi,
- odsustvo neposredne protivnaknade,
- porez je novčano davanje."

2

 
1. Derivativnost: Prema kojoj porezi predstavljaju instrument preraspodele dohotka imovine 
koje država oduzima od fizičkih i pravnih lica
2. Prisilnost: Prema ovoj karakteristici država vrši prisilu nad poreskim obveznicima, tako što 
im putem poreza smanjuje ekonomsku snagu.
3. Porezima se finansiraju javni rashodi: Prikupljenim sredstvima se obezbeđuje finansiranje 
javnih rashoda, tj. obezbeđuju se sredstva za potrošnju koja je drugačija od one kada bi 
sredstva ostala privredi i stanovništvu od koga su naplaćeni.
4. Odsustvo neposredne protivusluge ili protivnaknade: Lice od koga se naplati porez ne 
dobija     nikakvu   neposrednu   i   direktnu   nadoknadu   za   to   plaćanje.   Međutim,   svakako   da 
poreski obveznici dobijaju javna dobra koja se finansiraju iz poreza.

1

 Popović, D.,

Nauka o porezima i poreskom pravu

, Savremena administracija, Beograd, 1997.,str.35. 

2

 Popović, D.,

Nauka o porezima i poreskom pravu

, Savremena administracija, Beograd, 1997.,str.35.

5

5. Porez je novčano davanje: Prema ovoj karakteristici, porez se u savremenim uslovima ubira 
u novcu, a naturalna plaćanja (roba, radna obaveza) su povremena i javljaju se značajnije u 
vanrednim sistuacijama. 
Kako   bi   se   olašalo   istraživanje   celokupne   problematike   poreza,   neophodno   je   razumeti   i 
osnovne elemente poreza.

1.2Elementi poreza  

Elementi poreza utvrđeni su zakonom za svaki pojedinačni poreski oblik, i imaju za cilj da 
pravilno i tačno utvrđuju poreske obaveze. Porez u svom sastavu sadrži više elemenata, a 
najznačajniji su: poreski obveznik, poreski objekt, poreska osnovica, poreska stopa i poreske 
olakšice.

Poreski obveznik

 ili poreski subjekt je fizička ili pravna osoba koja je obavezna da snosi 

poreski teret. Svako lice koje zakon utvrdi ima da bude poreski obveznik. Postoje aktivni i 
pasivni poreski obveznik. Aktivni poreski obveznik je država, odnosno neka niža društveno 
politička   zajednica   koja   ima   pravo   da   izmeni   i   naplaćuje   porez.   Na   primer,   kada   neko 
preduzeće   pri   isplati   honorara   autoru   zadrži   porez   od   honorara   i   naplaćuje   ga   u   korist 
odgovarajućeg budžetskog računa. Preduzeće je u ovom slučaju poreski platilac, odnosno to 
je osoba koja stvarno plaća porez u nameri da ga kasnije prevali na nekog drugog, a poreski 
obveznik je autor. 

-  

Poreski   objekt

  ili   predmet   oporezivanja   predstavlja   svako   ekonomsko   stanje   koje 

zakonodavacu daje pravo i osnovu da uvede poreze, na primer: porez na imovinu, dohodak, 
prinos od neke delatnosti, dobici od igre na sreću i drugo. Svrha svake poreske politike je da 
se poreski objekt i poreski izvori poklapaju. Poreski izvori čine sve ono sa čime poreski 
obveznik raspolaže i iz čega može da plati porez.    

-  

Poreska   osnovica

  predstavlja   vrednost   koja   služi   za   utvrđivanje   poreske   obaveze   i   to 

najčešće   u   visini   dohotka   kod   neposrednih   poreza,   odnosno   vrednosti   roba   i   usluga   kod 
posrednih poreza.

-  

Poreska stopa

  predstavlja broj novčanih jedinica koje se ubiraju od poreske osnovice. 

Obično se izražava u procentu, a izuzetno u fiksnom iznosu, na primer; 40% od ostvarenog 
godišnjeg prihoda ili 10% od vrednosti uvezene robe. 

Poreska olakšica

 predstavlja smanjenja poreza koja se vrše smanjenjem poreske osnovice, 

smanjenjem   stope   ili   nekim   drugim   korekcijama   koje   zakon   predvidi,   na   primer:   broj 
izdržavane dece, oslobađanje fiksnog dela poreske osnovice od odbijanja troškova u izradi 
projekta i slično.

1.3 Poreski sistem i vrste poreza

"Poreski sistem podrazumeva skup svih poreskih oblika kao i skup pravnih normi kojima je 
regulisana poreska materija. Smatra se da poreski sistem predstavlja ukupnost poreskih oblika 
povezanih u jednu neprotivrečnu celinu. Na poreski sistem utiče istorijski razvoj, privredna 

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti