Korporativno upravljanje
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA
BLACE
Pristupni rad
Predmet: Korporativno upravljanje
Tema: Kororativno upravljanje u Srbiji
Profesor:
Student:
Sonja Dogandžić
Nadica Milošević
21/18S-K
Blace, 2018.

1. UVOD U KORPORATIVNO UPRAVLJANJE U SRBIJI
1.1.DEFINISANJE KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Međunarodna finansijska korporacija (IFC) definiše korporativno upravljanje
“kao strukture i procese za vođenje i kontrolu privrednih društava”. Ima puno različitih
definicija, ali većina je zasnovana na samom društvu i ima nekoliko zajedničkih
elemenata:
Korporativno upravljanje je sistem odnosa definisan strukturama i procesima
Ovi odnosi mogu da obuhvate strane s različitim i ponekad suprotnim interesima
Sve strane učestvuju u vođenju i kontroli društva
Sve ovo se čini s ciljem da se kroz pravilno raspoređivanje prava i odgovornosti
obezbedi dugoročno održavanje i povećavanje vrednosti akcionarskih uloga.
Mnogi međunarodni propisi razmatraju ulogu nosilaca interesa u procesu
upravljanja. Stepen u kojem nosioci interesa učestvuju u korporativnom upravljanju u
velikoj meri zavisi od nacionalnih zakona i prakse i stoga može varirati od zemlje do
zemlje. U svakom slučaju, organi upravljanja u društvu imaju interesa da posvete dužnu
pažnju ovom složenom pitanju.
Sistemi korporativnog upravljanja evoluirali su tokom vekova, a istorija takođe
beleži i čitav niz dobro poznatih propasti privrednih društava. I u Srbiji se mnogo toga
promenilo od prvih dana tranzicije. Usvajanje Kodeksa Korporativnog upravljanja
Privredne Komore Srbije 2005. godine je prekretnica u razvoju korporativnog upravljanja
u našoj zemlji. Jula 2008. god usvojen je i Kodeks korporativnog upravljanja Beogradske
berze.
Okvir korporativnog upravljanja OECD-a zasniva se na četiri osnovne vrednosti:
Nepristrasnost
Obaveza
Transparentnost
Odgovornosti
Korporativno upravljanje ne treba mešati sa korporativnim rukovođenjem jer se
ono fokusira na strukturu i procese društva, a rukovođenje se odnosi na sredstva koja su
potrebna za obavljanje poslovanja. Korporativno upravljanje ne sme se mešati ni sa
javnim upravljanjem jer se ono bavi strukturama i sistemima upravljanja u javnom
sektoru.
OECD Principles of Corporate Governance - Beogradu, 2004.
1.2. EFEKTI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA NA POSLOVANJE DRUŠTVA
Društva kojima se dobro upravlja više doprinose nacionalnoj privredi i društvenoj
zajednici. Ona počivaju na zdravim temeljima i u stanju su da omoguće veću dobit
akcionarima i zaposlenima kao i da jačaju poverenje investitora u tržište kapitala.
Prednosti korporativnog upravljanja ogledaju se u tome što ono uz bolji nadzor i
odgovornost, poboljšano odlučivanje i bolju usklađenost i manje sukoba povećava
operativnu efikasnost i stimuliše učinak.
Sistem korporativnog upravljanja može da odredi stepen lakoće kojom društva
mogu da pristupe trržištima kapitala. Društva kojima se dobro upravlja pogodna su za
investitore, a ulivaju i veće poverenje kada je reč o sposobnosti da stvaraju prinose bez
kršenja prava akcionara.
Privredna društva koja su se opredelila za visoke standarde korporativnog
upravljanja obično su uspešna u smanjivanju troškova kada se zadužuju i obezbeđuju
finansiranje za poslovanje, te na taj način mogu da smanje cenu kapitala koju plaćaju.
Cena kapitala zavisi od nivoa rizika koji investitori pripisuju društvu: što je veći rizik to
je veća cena kapitala. Pri tom ovi rizici obuhvataju i rizik od kršenja prava investitora.
Stepen rizika i cene kapitala zavise i od ekonomske i političke situacije neke zemlje. U
Srbiji je naročito važno obratiti pažnju na zaštitu prava investitora jer im sudovi baš i ne
pružaju neku pomoć kada su im prava ugrožena.
Takođe, dobra praksa korporativnog upravljanja doprinosi boljoj reputaciji
društva. Ona društva koja poštuju prava akcionara i poverilaca i obezbeđuju finansijsku
transparentnost i odgovornost smatraju se zastupnicima interesa investitora. Takva
društva imaju veće poverenje javnosti i goodwill. Pored toga pozitivan imidž društva
često igra značajnu ulogu u proceni njegove vrednosti.
1.3. TROŠKOVI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA
Dobra praksa korporativnog upravljanja povlači za sobom realne troškove. Neki
od troškova obuhvataju angažovanje specijalizovanog osoblja kao što su sekretari
društva, interni revizori ili drugi stručnjaci iz oblasti upravljanja. I troškovi dodatnog
izveštavanja mogu biti visoki. Osim toga, uspostavljanje sistema dobrog korporativnog
upravljanja iziskuje znatno vreme rukovodilaca i članova organa upravljanja, naročito u
početnoj fazi. Ovo se lakše primenjuje u većim društvima koja raspolažu s više resursa.

Kodeks KU PKS obuhvata sledeće tri kategorije pravila:
Zakonska pravila ( u kodeksu se mogu prepoznati po upotrebi reči mora, ne sme,
dužan je)
Preporuke ili tzv. primeni ili objasni pravila; ova pravila treba poštovati, sva
odstupanja od ovih pravila moraju se opravdati
Predlozi; oni su po svojoj prirodi preporuke i mogu se u Kodeksu prepoznati po
upotrebi reči “može”, “trebalo bi” i sl.
Kodeks KU BSE usvojen je jula 2008.god i njegove odredbe grupisane su u dva
osnovna dela pod nazivom:
Osnovni nosioci korporativnog upravljanja i regulatorno organizacioni okviri
njihovog delovanja
Transparentnost i javnost poslovanja
Dodatnu podršku razvoju dobrih praksi korporativnog upravljanja u Srbiji pruža i
Scorecard korporativnog upravljanja za kompanije čijim se akcijama trguje na
organizovanom tržištu kapitala. To je upitnik koji kompanijama omogućava da brzo i
jednostavno sagledaju nivo vlastitog korporativnog upravljanja. On je korisno oruđe za
investitore, analitičare i samog regulatora. Scorecard sadrži pitanja sistmatizovana po sl.
Grupama:
posvećenost kompanije principima korporativnog upravljanja i društvena
odgovornost
akcionari i skupština akcionara
upravni odbor
izvršni organi i sekretar društva
poslovi nadzora, kontrole i revizije
transparentnost i javnost poslovanja
Svaka od navedenih oblasti opredeljena je procentualno iskazanim težinskim
faktorom u odnosu na 100%.
U Srbiji danas postoje brojne institucije koje čine institucionalni okvir za korporativno
upravljanje. Sledeće institucije su povezane sa korporativnim upravljanjem.
Sudovi (privredni sudovi, Privredni apelacioni sud, Vrhovni Kasacioni sud,
Upravni sud)
Institucije javnog sektora (Narodna skupština, Vlada Srbije, Ministarstvo pravde,
Ministarstvo finansija, Ministarstvo ekonmije i regionalnog razvoja, Agencija za
privredne registre, Agencija za privatizaciju, Agencija za licencirnje stečajnih
upravnika, Narodna banka Srbije, Službeni glasnik R Srbije, Privredna komora
Srbije).
Institucije i organizacije tržišta kapitala ( Komisija za hartije od vrednosti RS,
Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti Srbije, Beogradska berza)
NVO (Udruženje pravnika Srbije, Udruženje pravnika u privredi Srbije)
Kodeks korporativnog upravljanja privredne komore Srbije (KU PKS)
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti