UVOD
Prvi moj susret sa ovom planinom desio se još dok sam bila u osnovnoj školi. Tada o njoj
nisam znala gotovo ništa, ali se njena pitomost i ljepota urezala u moje sjecanje. Možda je već
tada "odlučeno" da će tema mog diplomskog rada biti upravo ovo.
Razlog zašto Kozaru zovu "vazdušnom banjom" je samo njeno postaojanje i smještenost
na oko 800 metara nad morem.
U prvom dijelu rada dat je osvrt na sam položaj Kozare i na njenu saobraćajnu povezanost
koja je izuzetna. Zatim, u daljem tekstu predstavljene su prirodne vrijednosti planine i njihov
značaj za turizam. Nakon toga, obrađene su antropogene vrijednosti koji Kozara posjeduje u
izobilju zbog svoje burne prošlosti.
U daljem tekstu rada dala sam osvrt na receptivni osnovu turizma, odnosno navela sam
najznačajnije smještajne kapacitete planine.
Postoji još mnogo razloga zašto je Kozara vrijedna pažnje kao i brige za očuvanje njenih
prirodnih i antropogenih vrijednosti.
Jedan od dragulja turističke ponude Republike Srpske, svakako je Nacionalni park
"Kozara". Smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, on zauzima centralni dio
planine Kozare. Svojom specifičnom klimom, geografskim položajem, vegetacijskim
pokrivačem i drugim karakteristikama izdvaja se kao najneobičnije područje planinskog dijela
Bosne i Hercegovine.
Planinski vrhovi i vidikovci, nadmorske visine do 1000 metara, formiraju pejzaže čija
ljepota jednako zaustavlja dah i putnicima namjernicima i onima koji na Kozaru dolaze po
svoj komadić vedrog neba, svoj dašak vjetra i svoju kap bistre planinske vode. Na
zaravnjenom centralnom dijelu planine – platou, nalazi se veliki spomenik- simbol otpora
naroda Kozare prema fašizmu.
Mnogo je naučne literature napisano o Kozari, a pored toga mnogo je i turističkih
publikacija o ovom nacionalnom parku. U izradi ovog rada trudila sam sa da izvučem srž
vega ne umanjujući vrijednost ničemu.
O Kozari se može napisati još mnogo toga, a nadam se da će ovaj rad uspjeti približiti
Kozaru onima koji je ne poznaju, odnosno podsjetiti one koji je poznaju.
___________________________________________________________________________
1
Karta 1. Geografski položaj Kozare
___________________________________________________________________________
2
Na Kozari je izrežena dinamika reljefa, koja obuhvata međusobno povezane grebene,
planinske kose i vrhove, disecirane duboko usječenim potočnim i riječnim dolinama. Moglo
bi se reći da je reljef na cjelokupnom području, jasno izražen markantnim kosama i uvalama.
Sam reljef je išaran jarugama i dolinama, prekriven brežuljcima, kosama, vijencima, platoima,
podovima i kupastim vrhovima.
Karta 2. Turističko – geografski položaj Kozare u sjevero – zapadnom djelu BiH.
___________________________________________________________________________
4
2. PRIRODNE VRIJEDNOSTI KOZARE U FUNKCIJI
RAZVOJA TURIZMA
2.1 GEOMORFOLOŠKE VRIJEDNOSTI
Kozara je vazdušna banja, jedinstvena u Evropi po brzini regeneracije crvenih krvnih
zrnaca. Čist vazduh bogat kiseonikom i ozonom ima smirujuće dejstvo na lakše nervne bolesti
i povoljno utiče na oporavak od teških bolesti.
Smješten u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, on zauzima centralni dio planine
Kozare. Svojom specifičnom klimom, geografskim položajem, vegetacijskim pokrivačem i
drugim karakteristikama izdvaja se kao najneobičnije područje planinskog dijela Bosne i
Hercegovine.
Planinski vrhovi i vidikovci, nadmorske visine do 1000 metara, formiraju pejzaže čija
ljepota jednako zaustavlja dah i putnicima namjernicima i onima koji na Kozaru dolaze po
svoj komadić vedrog neba, svoj dašak vjetra i svoju kap bistre planinske vode.
Planina Kozara u uzem području po dužini je prostor od Knešpolja, doline Jelovačkog
potoka, Knežice i donjeg toka Mlječanice: ili od ceste Bosanska Dubica-Donji i Gornji
Jelovac-Prijedor, na zapadu do Banjalučke Kozare, Gornje-Ivanjske-Blaževića-Dragelja-rjeke
Jablanice-Čučana, na istoku. Taj glavni trup ima Kozare ima dužinu 35-40 km, širinu 10-18
km, i nadmorsku visinu od 400 do 978 m.
Slika 1. pogled na Rudine
Reljef ovog područja veoma je dinamičan sa izraženim vrhovima, grebenima, padinama,
kosama, uvalama...koji pokriveni šumama čine prekrasne pejzaže.
Pored gustih kompleksa listopadnih i četinarskih šuma atraktivnost ove planine povećavaju i
mnogobrojni bistri planinski izvori i potoci.
Glavni oblici reljefa Kozare imju dinarski pravac pružanja. Najviši vrhovi Kozare su na
rubovima i pružaju se paralelno s Prijedorskom kotlinom i dolinom rijeke Gomjenice.
Od sjeverozapada prema jugoistoku na bilu Kozare dižu su uzvišenja Vilića brdo(483m),
Poharino brdo (Žujića vis 502m), Maslin bair (691m), Lajsinovački kamen (583m),
Mrakovica (806m), Benkovac (687m), Jarčevica (740m), Lisina (978m), Rudine (909m), itd.
Na ovom vjencu, ili bolje reći bilu je najviši vrh i ujedno najviši vrh Kozare – Lisina (978 m
nadmorske visine).
Na Kozari je izrežena dinamika reljefa, koja obuhvata međusobno povezane grebene,
planinske kose i vrhove, disecirane duboko usječenim potočnim i riječnim dolinama.
___________________________________________________________________________
5
Kad su niži krajevi Potkozarja, i Knežpolja u magli, Mrakovica na Kozari i drugi viši
predjeli su osunčani za turiste iz bližih gradova Prijedora, Banja Luke, Bosanske Gradiške, I
Bosanske Dubice.
Magla se javlja u proljeće i s' jeseni, kada je tišina u kotlinama i kad vazduh miruje, a
temperatura se održava iznad 0 stepeni. Ta magla zahvata visinu do 1000 metara.
Za to vrijeme u višim predjelima vlada vedrija, sija sunce a dnevna temperatura može
prelaziti 20 stepeni. Za vrijeme zime, kada je magla u kotlini, u planini je jako lijepo i sunce
sija. To je obično u decembru, januaru i februaru. Tada je na planini sniježni pokrivač, a može
biti i da ga nema.
Ali ne treba zaboraviti ni lijepo jutro na Kozari, za vrijeme kratkog i svježeg ljeta, kao ni
snijegom zavejane planine, izmaglice i oblake. Kada je sunčan dan, tada se sa Kozare pruža
divan pogled na prijedorsku kotlini i na Grmeč, na dolinu Save i ravnu Posavinu.
Karta 3. Klimatski uticaji
Tabela 1:Srednja mjesečna i godišnja količina padavina u prvih šest mjeseci u mm
Mjesto Vrijeme Nad. Visina Geografska Kontinentalnost
Širina dužina I II III IV V VI (%)
Bosanska Dubica 1931-1960 100 45°11`16°49` 62 63 51 69 90 101 65,3%
Prijedor 1931-1960 135 44°59`16°44` 57 70 55 75 104 116 57,2%
Gradiška 49 70 57 64 76 71
Banja Luka 1931-1960 153 44°47`17°13° 67 66 68 87 100 124 52,6%
Kozarac 84 63 62 72 81 104
___________________________________________________________________________
7
