Kratkoročni izvori finansiranja
VISOKA POSLOVNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
Seminarski rad
Tema:
Kratkoro
č
ni izvori finansiranja
Mentor
:
Student
:
2
Sadržaj:
UVOD ................................................................................................................................. 3
KRATKORO
Č
NI IZVORI FINANSIRANJA ................................................................... 4
UKALKULISANE OBAVEZE .......................................................................................... 4
BANKARSKI KREDITI .................................................................................................... 6
Jednokratni krediti .............................................................................................................. 6
Kreditna linija ..................................................................................................................... 7
KREDITNA LINIJA ........................................................................................................... 9
Revolving krediti .............................................................................................................. 12
UPRAVLJANJE OSTALIM KRATKORO
Č
NIM IZVORIMA ...................................... 16
FINANSIRANJA .............................................................................................................. 16
KOMERCIJALNI PAPIRI ............................................................................................... 18
POTRAŽIVANJA OD KUPACA KAO KOLATERALNO ............................................ 20
OBEZBE
Đ
ENJE ............................................................................................................... 20
ZALIHE KAO KOLATERALNO OBEZBE
Đ
ENJE ....................................................... 23
FINANSIRANJE DOBAVLJA
Č
KIM KREDITOM ........................................................ 27
ZAKLJU
Č
AK ................................................................................................................... 28
LITERATURA ................................................................................................................. 30

4
KRATKORO
Č
NI IZVORI FINANSIRANJA
UKALKULISANE OBAVEZE
Ukalkulisane obaveze predstavljaju akumulirane troškove preduze
ć
a koji se jedan
vremenski period ne pla
ć
aju. Najve
ć
i deo tih akumuliranih troškova (obaveza) proizilazi
iz zarada radnika i pla
ć
enih poreza i doprinosa. Ukoliko se racionalno ispla
ć
uju (u dužem
vremenskom intervalu) one mogu biti besplatan izvor kratkoro
č
nog finansiranja
preduze
ć
a. Primera radi, ukoliko akcionarsko društvo ’’Veterinarski zavod’’ iz Subotice
ispla
ć
uje zarade dvonedeljno u približno istom bruto iznosu od po 200.000 din (150.000
din neto iznos zarada i 50.000 iznos doprinosa) uz pomo
ć
poslovne banke ’’Vojvo
đ
anska
banka’’ a.d. Novi Sad, Glavne filijale Subotica, uz kamatu od 12% na godišnjem nivou, a
ima objektivnu moghu
ć
nost da isplatu izvrši na kraju meseca u bruto iznosu od 400.000
din, postavlja se pitanje, šta je sa finansijskog stanovišta za preduze
ć
e povoljnije. Pri
dvonedeljnom na
č
inu isplata zarada preduze
ć
e ’’Veterinarski zavod’’ iz Subotice, ima
ć
e
likvidni odliv putem ukalkulisanih obaveza od 50.000 din, a na ime zarada likvidni iznos
odliva sredstava od 150.000 din (50.000 + 150.000 din). Opredeljenjem menadžmenta
preduze
ćć
a, da se zarade ispla
ć
uju jednom mese
č
nom stvori
ć
e se besplatni kratkoro
č
ni
izvori koji se mogu upotrebiti za finansiranje proizvodnje. Godišnje uštede pri promeni
intervala isplate neto zarada (jednom umesto dva puta mese
č
no) iznosi
ć
e 200.000 din (za
pola meseca jer se na kraju meseca svakako ispla
ć
uje svih 200.000 din). S obzirom da su
uštede 15- esto dnevne, nužno je doti
č
ni iznos pomnožiti sa 6 meseci (kao da je pun
mese
č
ni iznos uštega) što godišnje iznosi 1.200.000 din (200.000 din x 15 dana x 12
meseci).
Zbog ušteda u isplati ukalkulisanih obaveza (poreza i doprinosa) na isti iznos od 200.000
din (odnos neto zarade i ukalkulisanih obaveza 1:0,7) za isti vremenski period (kao u
prethodnom slu
č
aju) godišnje uštede iznosile bi 1.200.000 din.
Ako se pretpostavi da je doti
č
no preduze
ć
e upravo ovaj iznos neto zarada i ukalkulisanih
obaveza kreditno obezbe
đ
ivalo po godišnjoj stopi od 12%, tada su prisutne uštede i po
ovom osnovu od 144.000 din (1,200.000 din x 12%). Dakle, pravilnim upravljanjem
ukalkulisanim obavezama, ukupne uštede za doti
č
no preduze
ć
e iznose 1,344.000 din
5
(1,200.000 din zarade i ukalkulisanih obaveza + 144.000 din kamater na kreditna
sredstva).
Napred navedene uštede po osnovu ukalkulisanih obaveza na ime zarada posebno
ć
e se
akumulirati (pove
ć
ati) ukoliko se od strane fiskalne – poreske politike pove
ć
a procenat
izdvajanja za poreze i doprinose. Menadžment preduze
ć
a istovremeno treba da vodi
ra
č
una o optimalnom roku odlaganja isplata zarada, jer svako predugo odlaganja (bez
obzira na finansijske efekte preduze
ć
a) može proizvesti kontra efekat na radni moral
zaposlenih. Pla
ć
anje raznih zakupnina (koje imaju karakter ukalkulisanih obaveza) u
dužem vremenu tako
đ
e može imati pozitivnih finansijskih efekata na rezultat preduze
ć
a.
Dakle, sve
raspoložive oblike obaveza, preduze
ć
e treba da koristi, ekonomski posmatrano, razumno
u cilju sopstvenog finansiranja, uz što manje kreditno zaduživanje i mogu
ć
e produženje
roka njihovog likvidnog izmirenja. Poreske uštede u razvijenim zemljama tržišnog tipa
privre
đ
ivanja imaju posebnu stimulaciju za onj menadžment preduze
ć
a koji doti
č
ne
obaveze uspe svesti na zakonski minimum. Interes je i menadžmenta i vlasnika kapitala
da se poreske obaveze svedu na zakonski minimum u momentu likvidnog pla
ć
anja.

7
je indosiralo menice na preduze
ć
e ’’Azotara’’ a.d. Subotica radi kupovine vešta
č
kog
đ
ubriva. Preduze
ć
e ’’Azotara’’ podnelo je menice na eskont kod ’’Vojvo
đ
anske banke’’
u Subotici, koja je eskontovala menice (uz eskontnu proviziju) i likvidno pustila u te
č
aj
nov
č
ana sredstva na teku
ć
i ra
č
un preduze
ć
a ’’Fidelinka’’ a.d. Subotica. Po dospe
ć
u
avaliranih menica, žitomlinsko preduze
ć
e ’’Fidelinka’’ a.d. Subotica pbezbedilo je
likvidna sredstva za iskup menica, te na taj na
č
in izvršilo povrat novc
č
anih sredstava
’’Vojvo
đ
anskoj banci’’ a.d. u Subotici, koja su bila angažovana po osnovu eskonta
menica.
U konkretnoj praksi su mogu
ć
e i druge varijante kreditiranja, po
č
ev od klasi
č
nog
odobravanja kredita žitomlinskom preduze
ć
u ’’Fidelinka’’ a.d., pa preko robno-
komercijalnih zapisa koje izdaje poslovna banka, radi otkupa ponu
đ
enog roda pšenice.
Kreditna linija
Kreditna linija predstavlja ugovor izme
đ
u poslovne banke i privrednog subjekta
(preduze
ć
a), kojim se utvr
đ
uje iznos neosiguranih kratkoro
č
nih finansijskih sredstava,
koja
ć
e biti stavljena jedan vremenski period na raspolaganje komitentu (preduze
ć
u)
poslovne banke. Ugovor o kreditnoj linije ne garantuje kredit budu
ć
em dužniku, ve
ć
nagoveštava da
ć
e poslovna banka, ako bude u finansijskoj mogu
ć
nosti, odobriti kredit
komitentu (preduze
ć
u) kako bi doti
č
ni koristio kredit do odre
đ
enog limita. Ugovor o
ovakvoj vrsti kredita sklapa se naj
č
eš
ć
e na period od godinu dana i podložan je
jednogodišnjem obnavljanju. Odobravanjem kreditne linije poslovne banke eliminišu
potrebu da ispituju svaki put kreditnu sposobnost komitenta, kada isti traži kredit. Pre
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti