VELEUCILIŠTE VERN'
NACRT ISTRAŽIVANJA
„Poticanje kreativnosti na radnom mjestu“
Kolegij: Organizacijska psihologija
Studenti: Tonja Siser i Šime Turina
Predavačica: dr. sc. Irena Miljković Krečar
Studijska grupa: 22A
Zagreb, 14. lipnja 2016.
4
Teresa Amabile, voditeljica odsjeka za poduzetnički menadžment na Harvard Business School,
provela je istraživanje kreativnosti u poslovanju. Uzorak je obuhvatio 238 osoba koje rade na
kreativnim projektima u 7 firmi iz područja krajnje potrošnje, high-tech, i kemijske industrije.
Osobe su najmanje kreativne kada se bore sa satom. Ovo istraživanje je ukazalo i na novi termin
time-pressure hangover
. Naime, radi se o situaciji kada su osobe izložene izuzetnom
vremenskom pritisku jedan dan, njihova kreativnost ne pada samo na taj dan nego i dva dana
poslije. Vremenski pritisak ugrožava kreativnost jer onda ne dolazi do temeljitog proučavanja
problema. Ukoliko smo suočeni sa vremenskim pritiskom izostaje faza inkubacije. Nije samo
rok to što ugrožava kreativnost, nego i moguća ometanja koja uslijede. Nije teško biti kreativan
pod pritiskom ako se uspije zadržati fokus na posao. Često dolazi do problema jer u većini
organizacija zaposlenici ne razumiju razlog zbog kojeg je nešto hitno. (Amibale, 1996.)
U razgovoru sa menadžerima obično se smatra da je kreativnost potrebna odjelu za istraživanje i
razvoj, marketing ili reklame, dok se isto tako smatra da nije potrebna u računovodstvu.
Također menadžeri često navode da su samo pojedinci kreativni dok većina ostalih nije.
(Amibale, 1996.) Međutim funkcija menadžera zahtijeva promicanje kreativnosti u svim
odjelima uključujući i financije. Recimo u posljednjih nekoliko desetljeća bilo je toliko
inovacija u financijskom računovodstvu, koje su unijele ekstremne izmjene. Rezultati
istraživanja gospođe Amibale i suradnika pokazuju da bilo tko sa prosječnom inteligencijom je
sposoban za određen stupanj kreativnosti.
Brainstorming
metoda
se pojavljuje sredinom 20. stoljeća i otada se je postavlja kao
najpopularnija metoda proizvođenja kreativnog rješenja pri radu u timu. Ispravlja greške nastale
od nedovoljne samokritike i/ili od zaslijepljenosti zbog prevelikog stručnog predznanja.
Sloboda u izjašnjavanju kod ovakvih vježbi često izrodi kreativno rješenje koje je kvalitetnije
od rješenja kojeg bi predložila individualna osoba. (Miljković, Rijavec, 2013.)
2. CILJ
Cilj ovog istraživanja jest utvrditi koji su glavni i najučestaliji unutarnji izvori kreativnosti u
organizacijskom poslovnom kontekstu, istražiti koja su iskustva ispitanici imali sa poticanjem
kreativnosti i koja je povezanost između razine slobode u kreativnosti i hijerarhijske razine
zaposlenika unutar poduzeća.
5
3. HIPOTEZE
H1:
Ljudi su manje kreativni kada su pod vremenskim pritiskom. (Miljković, Rijavec, 2013.)
H2:
Ljudi su manje kreativni kada ih netko stalno nadgleda i procjenjuje. (Miljković, Rijavec,
2013.)
H3:
Ljudi su manje kreativni kada su ograničeni vanjskim okolnostima. (Miljković, Rijavec,
2013.)
4. METODA PRIKUPLJANJA PODATAKA
4.1. Uzorak
Istraživanje se je provelo na zaposlenim osobama i studentima grada Zagreba s radnim
iskustvom. On-line upitnik se je slao ispitanicima grada Zagreba putem društvenih mreža i
službenih akademskih i poslovnih mail-ova. U svakom je pogledu zadržan naglasak na
reprezentativnosti uzorka jer se pazilo da se u uzorak uvrste ispitanici svih demografskih
profila, da se poduzeća u podjednakoj mjeri zastupe u uzorku, te da sama poduzeća
predstavljaju generalnu sliku različitih oblika i uvjeta rada danas.
4.2. Metoda
Osmišljen je anketni upitnik od 16 pitanja za potrebe istraživanja. Upitnik će ispitivati
demografska obilježja ispitanika, osjećaj vlastite kreativnosti i slobode u radnoj atmosferi te
iskustva s poticanjem kreativnosti. Kao metoda prikupljanja podataka korištena je metoda
ankete. Anketa je odabrana kao deskriptivna metoda pogodna za ovaj nacrt zbog slijedećih
razloga: ekonomičnost, jednostavnost primjene, lakši dolazak do sudionika, prikupljanje
velikog broja podataka, brza i jeftina provedba. Anketni upitnik je odabran i kreiran u svrhu
istraživanja utjecaja motiviranja kreativnosti na radne performanse i produktivnost rada,
detekcije glavnih prepreka kreativnosti u organizacijskim radnim okruženjima i dobivanja
informacija o vlastitoj procjeni utjecaja prethodnih iskustava poticanja kreativnosti na poslu.
7
4.4. Etički aspekti istraživanja
Ispitivanje će se u potpunosti temeljiti na poštivanju integriteta sudionika.
U popratnom pismu
koje će biti distribuirano na adrese svih školskih psihologa u Republici Hrvatskoj, sudionici će
biti obaviješteni o svrsi i cilju istraživanja te istraživačkim problemima. Sudionicima će se
garantirati povjerljivost podataka koji će se koristiti isključivo u istraživačke svrhe uz zamolbu
da se priključe istraživanju. Prikupljeni podaci ne mogu povećati rizik društvene i/ili zakonske
odgovornosti sudionika, utjecati na odluku potencijalnog poslodavca o zapošljavanju ili
prouzročiti financijsku štetu sudioniku istraživanja
Sudjelovanje u istraživanju je potpuno dobrovoljno i anonimno. Svi sudionici istraživanja bit će
obaviješteni o osnovnim rezultatima na kraju istraživanja koje će biti poslano na njihove
elektroničke adrese
.
4.5. Obrada rezultata
U analizi prikupljenih podataka o demografskim obilježjima, utjecajima motiviranja
kreativnosti na radne performanse i produktivnost rada, glavnim preprekama kreativnosti u
organizacijskim radnim okruženjima i vlastitim procjenama utjecaja prethodnih iskustava
poticanja kreativnosti na poslu, korištene su metode deskriptivne statističke analize. Utvrdit će
se opće zadovoljstvo vlastitom razinom kreativnošću te povezanost određenih demografskih
obilježja i razinom poticanja kreativnosti u radnoj atmosferi.
