Kreditni rizik u bankarstvu
Univerzitet Crne Gore
Ekonomski fakultet – Podgorica
Kreditni rizik u bankarstvu
diplomski rad
Mentor: Dr Slobodan Laki
ć
Kandidat: Iva Asanovi
ć
03/83
Podgorica, 2007. godine
2
SADRŽAJ:
Uvod
....................................................................................................................................3
I Krediti i definisanje finansijskog rizika.
.......................................................................4
1. Definisanje finansijskog rizika...............................................................................4
2. Ekonomsko zna
č
enje kredita..................................................................................5
II Pojam i pojavni oblici kreditnog rizika
.......................................................................7
1. Portfolio rizik..........................................................................................................7
2. Trgovinski-transakcioni rizik..................................................................................7
3. Parametri kreditnog rizika.......................................................................................8
4. Rizik zemlje............................................................................................................8
III Stubovi kreditnog rizika i rizik pojedina
č
ne transakcije
.......................................10
1. Stub I: Rizik pojedina
č
ne transakcije...................................................................11
2. Stub II: Portfolio rizik...........................................................................................13
3. Rizik individualne linije........................................................................................15
IV Bazelski standardi
......................................................................................................21
1. Preporuke Bazela I................................................................................................21
2. Bazelski standard II..............................................................................................21
3. Operacionalizacija kreditnog rizika kroz Bazel II................................................22
4. Primjena Bazela II u zemljama u razvoju.............................................................23
V Kontrola rizika i implementacija bazelskih standarda u Crnoj Gori
.....................24
Zaklju
č
ak
.........................................................................................................................32
Literatura
.........................................................................................................................34

4
I DEFINISANJE FINANSIJSKIH RIZIKA I KREDITI
1. Definisanje finansijskih rizika
Na savremenim finansijskim tržištima finansijske organizacije izlozene su brojnim
rizicima. Razlozi su brojni: od nedovoljne diversifikacije poslovanja i sklonosti ka
ulaženju u rizi
č
ne, a profitabilne aranžmane, do potresa na berzama i globalnih
finansijskih kriza. Me
đ
utim, sve ve
ć
a izloženost dejstvu brojnih rizika, zahtjeva se
njihovo upravljanje i kontrolu.
Savremena poslovna strategija po
č
iva na tri važna
č
inioca: novac, vrijeme i rizik.
Izvještaji finansijskih institucija predstavljaju najvrijedniji izvor saznanja o tome što
finansijskje institucije, odnosno preduze
ć
a i banke rade u odnosu na identifikovanje
rizika i šta sve preduzimaju da bi njime, što efikasnije upravljali.
Finansijski rizik se ispoljava dvostruko, u materijalnom i nematerijalnom vidu.
Materijalna komponenta predstavlja gubitak dijela ili cjeline iznosa ulaganja, a
nematerijalna komponenta predstavlja gubitak poslovnog ugleda (referen
ć
e i imidz).
Dakle, u finansijskom poslovanju, rizik bi mogao precizno definisati kao
mogucnost da plasirana sredstva ne
ć
e zaraditi o
ć
ekivanu štopu prinosa , odnosno da
ć
e
nastati gubitak u konkretnom poslu.
Evo nekoliko kratkih definicija rizika:
- vjerovatno
ć
a gubitka ili izloženosti riziku,
- opasnost koja može prouzrokovati gubitak,
- imovina ili pojedinac izložen gubitku,
- odstupanje od stvarnih gubitaka,
- psihološka neizvjesnost u odnosu na gubitak,
- gubitak potencijalnog iznosa nov
č
ane mase,
- odstupanje od realnih gubitaka i sli
č
no.
Uglavnom, pove
ć
ana izloženost jednom od finansijskih rizika, može zna
č
ajno da
pove
ć
ava uticaj i drugih rizika zbog njegove me
đ
uzavisnosti, odnosno efekta sinergije.
Jedan od najzna
č
ajnijih i naj
č
eš
ć
e pominjanih finansijskih rizika u teoriji i
praksi jeste rizik u bankarstvu. Naravno, postoji više razli
č
itih vrsta istog i to sljede
ć
e:
Kreditni rizik
. Banke daju kredite i preuzimaju vrijednosnice, koje nisu ništa više
od obe
ć
anja pla
ć
anja. Kada komitent koji je posudio sredstva od banke ne isplati
dio ili cjelokupni iznos obe
ć
ane glavnice i kamata, ovi loši krediti i vrijednosnice
rezultiraju gubicima koji naposlijetku oslabljuju kapital banke. Budu
ć
i da
vlasni
č
ki kapital obi
č
no nije više od 10% od iznosa bankovnih kredita i rizi
č
nih
vrijednosnica ne treba previše neispunjenih obaveza kredita i vrijednosnica prije
no što kapital banke jednostavno postane neadekvatan za apsorbiranje daljnih
gubitaka. U ovom trenutku, banka propada i zatvorit
ć
e se, osim ako je
regulatorna tijela ne odlu
č
e održati na životu dok se ne prona
đ
e kupac za nju.
Rizik likvidnosti.
Taj rizik predstavlja opasnost od neposjedovanja gotovine onda
kada je ta gotovina potrebna za pokrivanje podizanja depozita i za ispunjavanje
5
kreditnih zahtjeva pouzdanih komitenata. Ako banka ne može na vrijeme prikupiti
gotovinu, vjerovatno
ć
e izgubiti velik broj svojih komitenata i podnijeti gubitke u
zaradi za svoje vlasnike. U slu
č
aju da potraje nedostatak gotovine, to može
dovesti do nenadane navale ulaga
č
a za isplatom uloga, pa
č
ak i do krajnje propasti
banke. Nemogu
ć
nost banke za ispunjavanje svojih likvidnijih potreba uz razumne
troškove
č
esto je glavni signal da je ta banka u ozbiljnim problemima.
Rizik kamatne stope.
Banke tako
đ
e se suo
č
avaju sa rizikom koji uti
č
e na njihov
raspon tj. opasnost da
ć
e se zarada od prihodonosne aktive smanji ili da
ć
e se
kamatni troškovi zna
č
ajnije pove
ć
ati, smanjuju
ć
i raspon izme
đ
u prihoda i
rashoda, a time i neto prihod. Promjene u rasponu izme
đ
u prihoda i rashoda banke
obi
č
no se odnose bilo na odlike menadžmenta o portfelju, bilo na rizik kamatne
stope- vjerovatnost da
ć
e promjenljive kamatne stope rezultirati zna
č
ajnim
pove
ć
anjem ili smanjenjem vrijednosti i povrata od aktive banke.
Operativni rizik.
Banke se suo
č
avaju sa operativnim rizikom zbog mogu
ć
ih
nedostataka u kontroli kvaliteta, neu
č
inkovitosti u proizvodnji i davanju usluga ili
zbog obi
č
nih grešaka u procjeni menadžmenta, te promjene u konkurenciji kako
novi dobavlj
č
i finansijskih usluga ili napuštaju tržišno podru
č
je odre
đ
ene banke.
Valutni rizik.
Ve
ć
e se banke suo
č
avaju sa valutnim rizikom koji proizilazi iz
poslova sa stranom valutom. Najutrživije svjetske valute se kre
ć
u uporedo s
promjenjivim uslovima na tržištu. Banke koje trguju ovim valutama za sebe i za
svoje komitente stalno se izlažu riziku nepovoljnih kretanja cijena i na kupovnoj i
na prodajnoj strani ovog tržišta.
Rizik od kriminalnih radnji.
Prevare ili kra
đ
e službenika ili direktora banaka
mogu jako oslabiti banku i, u nekim slu
č
ajevima, dovesti do njezine propasti.
2. Ekonomsko zna
č
enje kredita
U ekonomskoj i finansijskoj nauci pojam kredita predstavlja privredno-pravi pojam
pod kojim se podrazumijeva dužni
č
ko-povjerila
č
ki odnos u kome povjerilac ustupa pravo
raspolaganja novcem dužniku na izvjesno vrijeme i pod izvjesnim uslovima (pokri
ć
e,
kamata, rok, na
č
in otplate itd.)
Kredit je, u stvari, privremena usluga koju
č
ini povjerilac dužniku tako što mu
ustupa na raspolaganje odre
đ
enu sumu novca ili neki predmet, što ukazuje da kredit
odvaja na neki na
č
in pravo raspolaganja od sopstvenosti. Bitno je da kod kredita postoji
na
č
elo povratnosti. Kredit se po pravilu daje uz odre
đ
enu kamatu koja je dužniku
ustupljena na privremenu upotrebu i raspolaganje. Sam izraz kredit poti
č
e od latinske
rijeci credo, što znaci vjerovati. Prvobitni pojam povjerenja još je bitan kod li
č
nog
kredita, gdje se zadužuje pojedinac, dok se u masovnoj upotrebi kredita, kreditni odnos
manje zasniva na li
č
nom povjerenju, a više na sistemu raznih obezbje
đ
enja i garancija
koja je korisnik kredita dužan da obezbijedi davaocu kredita.
Nov
č
ani kredit u zemljama trzišne ekonomije izjedna
č
ava se sa svim ostalim
vrstama robe, iako on ima posebno tržište i posebnu cijenu, koja se izražava u visini
kamatne stope. Veliki zna
č
aj kredita i njegovog uticaja izražava se u njegovoj
mobilizatorskoj ulozi. Bez organizovanog kreditnog angažovanja velike sume novca koje
se nalaze u privredi i kod stanovništva bile bi neiskoriš
ć
ene. Pošto se mobilišu i

7
7.
Kontrolna funkcija kredita
u privredi predstavlja važan oblik ukupne finansijske
kontrole. Pomo
ć
u kredita se ostvaruje permanentna kontrola poslovanja
preduze
ć
a koja se kreditiraju.
II POJAM I POJAVNI OBLICI KREDITNOG RIZIKA
U svom poslovanju menadzment u bankama svakodnevno pravi kompromise,
izme
đ
u veli
č
ine rizika i veli
č
ine prihodnih stopa. Kreditni rizik je najbitniji u bankarstvu.
Rizik gubitka nastaje uslijed mogu
ć
nosti da plasirana sredstva ne budu vra
ć
ena kroz
amortizaciju kredita. Gubitak može biti kompletan, a može biti i djelimi
č
an ukoliko se
dio sredstava ipak amortizuje. Kreditni rizik tako
đ
e uklju
č
uje detoraciju kreditnog
rejtinga preduze
ć
a, što podrazumijeva pad pozicije preduze
ć
a na rejting listi. Me
đ
utim,
pad rejtinga ne podrazumijeva i gubitak sredstava, mada implicira pove
ć
anje mogu
ć
nosti
gubitka. Tako
đ
e pomjeranje faktora rizika u pravcu njegovog rasta, povecava i o
č
ekivani
tržišni prihod, što je bitan parametar kod sekjuritizacije kredita i kreditnih derivata.
1. Bankarski portfolio
Kreditni rizik je posebno kriti
č
an kada do
đ
e do gubitaka sredstava u kreditnim
plasmanima ka bitnim klijentima. Postoje razli
č
iti oblici gubitaka: kašnjenje u
amortizaciji sredstava, restruktuiranje uslova zaduženja, bankrot. Jednostavni incidenti u
amortizaciji kredita kao što su manja kašnjenja, sama po sebi ne predstavljaju gubitak. U
praksi period tolerancije po pitanju kašnjenja u realizaciji anuiteta iznosi 3 mjeseca.
Ukoliko ipak, klijent nije spreman na duži rok da realizuje svoje obaveze banka ima
alternative, ili da ide u pravcu konsolidacije klijenta i reprogramiranja kreditnih obaveza,
ili da u
č
estvuje u procesu likvidacije subjekata, odnosno njegove akvizacije ili pripajanja
drugom nekom subjektu. U ovim procesima gubitak banke je izvjestan. Prema tome,
može se zaklju
č
iti da gubitak nestaje u situacijama ozbiljnijim od obi
č
nog incidenta u
pla
ć
anju.
Nije lako kvantifikovati kreditni rizik, i pored
č
injeni
ć
e da je iz vremenskih serija
mogu
ć
e derivirati mogu
ć
nost neizvršenja obaveza i štopu pokri
ć
a uslijed gubitka, koja
zavisi od situacije samog subjekta. Tako
đ
e je tesko utvrditi korelaciju, me
đ
uzavisnost
gubitaka ostvarenih u diverzifikovanom portfoliju banke, odnosno utvrditi faktore koji
uti
č
u na detoraciju ukupnog portfolija.
2. Transakcioni –trgovinski portfolio
Tržište kapitala vrijednuje kreditni rizik emitenata u zajmotrazioca. Kreditni rizik
utrživih zajmova je tako
đ
e predmet posmatranja rejtinga agencije. Kreditni rizik je ovdje
vidljiv kroz „credit spread“, razliku o
ć
ekivanog prihoda od „sigurnog“ plasmana,
odnosno od prihoda plasmana u obvezni
ć
e preduze
ć
a.
Mogu
ć
nost transakcionog portfolia, jeste njegova prodaja prije nego hartije od
vrijednosti dospiju u gubitak. Ukoliko kreditni rejting dužnika se pogorša, hartije od
vrijednosti se mogu prodati po nižoj cijeni. U slu
č
aju neo
č
ekivanog gubitka pojavljuje se
razlika izmedju cijene hartija od vrijednosti prije i poslije objavljivanja gubitka dužnika
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti