Fakultet za pravne i  poslovne studije “dr Lazar Vrkatic” , Niš

KRIJUMČARENJE

(seminarski rad)

Predmet:

 Privredna kriminalistika

Mentor:                                                                    Student:

 Prof. Dr Zdravko Skakavac                                    Stojanović Aleksandra 23089/14

Niš, maj 2018.

1

SADRŽAJ:

1.UVOD…………………………………………………………………………………………2

2.VRSTE POSLOVA PRIVATNOG OBEZBEĐENJA… ……………………………….. ……3

2.1.Procena rizika u zaštiti lica, imovine I poslovanja…………………………………..4

2.2.Zaštita lica I imovine fizičkim I tehničkim sredstvima……………………………...5

2.3.Održavanje reda na javnim skupovima,sportskim priredbama I drugim mestima 

javnog okupljanja građana ………………………………………………………………6

        2.3.1.Redarska služba………………………………………………………………7

2.4.Planiranje,projektovanje I nadzor nad sistemom tehničke zaštite……………………9

2.5.Obezbeđenje transporta I prenosa novca I vrednosnih pošiljki……………………..10

3.LICENCE ZA VRŠENJE POSLOVA PRIVATNOG 

OBEZBEĐENJA………………………………………………………………...……………....11

3.1.Vrste licenci,uslovi za izdavanje licenci fizičkim licima,uslovi za pravna lica I 

preduzetnike……………………………………………………………………………..11

3.2.Postupak I način izdavanja licence………………………………………………….14

5.ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………….15

LITERATURA

background image

3

POJAM KRIJUMČARENJA

Reč krijumčarenje je odomaćena u radnoj terminologiji državnih organa koji se bave 

suzbijanjem nedozvoljene trgovine, uglavnom u carinskoj službi I službama organa unutrašnjih 

poslova. Ovaj termin se često identifikuje sa rečima “šverc”, “crna berza”, “špekulacija” I dr. 

Krijumčarenje   ili   šverc   znači   iznošenje   ili   unošenje   robe   domaćeg   ili   stranog   porekla   van 

carinskog nadzora od strane naših ili inostranih građana, kao I organizovanje grupa ili stvaranje 

mreže   za   ubacivanje   ili   iznošenje   neocarinjene   robe,   zatim   ubacivanje   roba   od   strane 

organizovanih grupa, organizovanje mreže preprodavaca ili posrednika za rasturanje neocarinjene 

robe.

1

Krijumčarenjem se carinski nadzor izbegava kamuflažom robe, korupcijom ovlašćenih 

nadzornih   lica   na   carini   ili   korišćenjem   ilegalnih   graničnih   prelaza.   Krijumčarenje   se   ne 

pojavljuje odvojeno od drugih društveno negativnih pojava, što znači da mu pripada pozicija koja 

je manje ili više adekvatna opštem stanju kriminaliteta u jednoj sredini. Na krijumčarenje, pored 

ostalih, utiču faktori tržišnog karaktera, koji uslovaljavaju odgovarajuću ponudu I potražnju, I to 

kako u pogledu onih vrsta robe koje se nalaze u slobodnom prometu tako I u pogledu onih vrsta 

robe čiji je promet ograničen ili zabranjen ( oružje, municija, opojne droge itd). Kao predmet 

krijumčarenja, u kriminalističkoj praksi, najčešće se sreću roba široke potrošnje, strane valute 

( falsifikovani novac ) I domaći novac, dragocenosti, motorna vozila, kulturna dobra, oružje I 

municija, opojne droge, akcizna roba I dr. U poslednje vreme zabeležen je porast krijumčarenja 

ljudi, koji vrlo često prerasta u trgovinu ljudima.

Krijumčarenje   podrazumeva   postojanje   odgovarajuće   organizovane   kriminalne   grupe, 

koja uključuje odgovarajući krijumčarski centar, krijumčarske punktove I krijumčarsku mrežu. 

Krijumčarski centar predstavlja operativni I rukovodeći deo kriminlane organizacije, koji se bavi 

nabavkom   robe,   transakcijom   srestava,   pranjem   novca   I   snabdevanjem   krijumčarskih   tržišta. 

Krijumčarski punktovi su organizaciono raspoređeni na određenim lokacijama, koje mogu biti 

1

https://sr.wikipedia.org/srel/

 

 

%D0%9A%D1%80%D0%B8%D1%98%D1%83%D0%BC%D1%87%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B5

 

preuzeto: 18.5.2018. 18:15h

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti