Krijumčarenje
Fakultet za pravne i poslovne studije “dr Lazar Vrkatic” , Niš
KRIJUMČARENJE
(seminarski rad)
Predmet:
Privredna kriminalistika
Mentor: Student:
Prof. Dr Zdravko Skakavac Stojanović Aleksandra 23089/14
Niš, maj 2018.
1
SADRŽAJ:
1.UVOD…………………………………………………………………………………………2
2.VRSTE POSLOVA PRIVATNOG OBEZBEĐENJA… ……………………………….. ……3
2.1.Procena rizika u zaštiti lica, imovine I poslovanja…………………………………..4
2.2.Zaštita lica I imovine fizičkim I tehničkim sredstvima……………………………...5
2.3.Održavanje reda na javnim skupovima,sportskim priredbama I drugim mestima
javnog okupljanja građana ………………………………………………………………6
2.3.1.Redarska služba………………………………………………………………7
2.4.Planiranje,projektovanje I nadzor nad sistemom tehničke zaštite……………………9
2.5.Obezbeđenje transporta I prenosa novca I vrednosnih pošiljki……………………..10
3.LICENCE ZA VRŠENJE POSLOVA PRIVATNOG
OBEZBEĐENJA………………………………………………………………...……………....11
3.1.Vrste licenci,uslovi za izdavanje licenci fizičkim licima,uslovi za pravna lica I
preduzetnike……………………………………………………………………………..11
3.2.Postupak I način izdavanja licence………………………………………………….14
5.ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………….15
LITERATURA

3
POJAM KRIJUMČARENJA
Reč krijumčarenje je odomaćena u radnoj terminologiji državnih organa koji se bave
suzbijanjem nedozvoljene trgovine, uglavnom u carinskoj službi I službama organa unutrašnjih
poslova. Ovaj termin se često identifikuje sa rečima “šverc”, “crna berza”, “špekulacija” I dr.
Krijumčarenje ili šverc znači iznošenje ili unošenje robe domaćeg ili stranog porekla van
carinskog nadzora od strane naših ili inostranih građana, kao I organizovanje grupa ili stvaranje
mreže za ubacivanje ili iznošenje neocarinjene robe, zatim ubacivanje roba od strane
organizovanih grupa, organizovanje mreže preprodavaca ili posrednika za rasturanje neocarinjene
robe.
Krijumčarenjem se carinski nadzor izbegava kamuflažom robe, korupcijom ovlašćenih
nadzornih lica na carini ili korišćenjem ilegalnih graničnih prelaza. Krijumčarenje se ne
pojavljuje odvojeno od drugih društveno negativnih pojava, što znači da mu pripada pozicija koja
je manje ili više adekvatna opštem stanju kriminaliteta u jednoj sredini. Na krijumčarenje, pored
ostalih, utiču faktori tržišnog karaktera, koji uslovaljavaju odgovarajuću ponudu I potražnju, I to
kako u pogledu onih vrsta robe koje se nalaze u slobodnom prometu tako I u pogledu onih vrsta
robe čiji je promet ograničen ili zabranjen ( oružje, municija, opojne droge itd). Kao predmet
krijumčarenja, u kriminalističkoj praksi, najčešće se sreću roba široke potrošnje, strane valute
( falsifikovani novac ) I domaći novac, dragocenosti, motorna vozila, kulturna dobra, oružje I
municija, opojne droge, akcizna roba I dr. U poslednje vreme zabeležen je porast krijumčarenja
ljudi, koji vrlo često prerasta u trgovinu ljudima.
Krijumčarenje podrazumeva postojanje odgovarajuće organizovane kriminalne grupe,
koja uključuje odgovarajući krijumčarski centar, krijumčarske punktove I krijumčarsku mrežu.
Krijumčarski centar predstavlja operativni I rukovodeći deo kriminlane organizacije, koji se bavi
nabavkom robe, transakcijom srestava, pranjem novca I snabdevanjem krijumčarskih tržišta.
Krijumčarski punktovi su organizaciono raspoređeni na određenim lokacijama, koje mogu biti
https://sr.wikipedia.org/srel/
%D0%9A%D1%80%D0%B8%D1%98%D1%83%D0%BC%D1%87%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%9A%D0%B5
preuzeto: 18.5.2018. 18:15h
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti