UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE
STUDIJE
SARAJEVO
Miljan Trnčić
KRIMINALISTIČKI ASPEKTI PROVOĐENJA RADNJI DOKAZIVANJA KOD
OTKRIVANJA KRIVIČNIH DJELA VEZANIH ZA ZLOUPOTREBU OPOJNIH
DROGA
Seminarski rad
Sarajevo, 2012.
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE
STUDIJE
SARAJEVO
Miljan Trnčić
KRIMINALISTIČKI ASPEKTI PROVOĐENJA RADNJI DOKAZIVANJA KOD
OTKRIVANJA KRIVIČNIH DJELA VEZANIH ZA ZLOUPOTREBU OPOJNIH
DROGA
Seminarski rad
Student: Miljan Trnčić
Sarajevo, jul, 2012.
SADRŽAJ
3.4.2.3.
Gasna
hromotografija………………………………………………………………...28
3.4.2.4.
Tečna
hromatografija……………………………………………………………......28
3.4.3. Masena spektrometrija……………………………………………………………….29
3.4.4. Infracrvena spektrofotometrija……………………………………………………....29
3.4.5. Vještačenja droga “vezanim” instrumentalnim metodama………………....………..29
3.4.5.1.
Gasna hromatografija – masena spektrometrija (GC-
MS)……………...…………..30
3.4.5.2.
Gasna hromatografija – infracrvena spektrofotometrija (GC-
IR)…………………..31
3.4.5.3.
Tečna hromatografija pod visokim pritiskom (HPLC) – masena
spektrometrija…...31
4.
PRIMJENA POSEBNIH ISTRAŽNIH RADNJI U ISTRAŽIVANJU KRIVIČNIH
DJELA VEZANIH ZA ZLOUPOTREBU OPOJNIH DROGA
…
…………………33
4.1. Prikriveni istražitelj i informator………………………………………………33
4.2. Simulirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine……………….35
4.3. Tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta……………………….36
4.4. Nadzirani prevoz i isporuka predmeta krivičnog djela………………………37
5. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………….38
Literatura…………………………………………………………………………………….39
2
1. UVOD
Kriminal povezan sa zloupotrebom opojnih droga predstavlja jedan od najzastupljenijih,
najorganizovanijih kao i najprofitabilnijih vidova kriminala. Organizovane kriminalne grupe su
veoma rano shvatile da je droga „biznis“ koji omogućava enormno bogaćenje u vrlo kratkom
periodu. Širom svijeta mnogobrojni narko-karteli kontrolišu trgovinu opojnim drogama, često
uz primjenu ekstremnog nasilja, uz pomoć korumpiranih političara pa čak i destabilizacija vlada
pojedinih zemalja.
U izvještaju United Nations office on drugs and crime (UNODC) za 2010-tu godinu
1
, UNODC
procjenjuje da je između 155 i 250 miliona ljudi, ili 3.5% do 5,7% stanovništva starosti od 15 do
64 godine, barem jednom u toku protekle godine koristilo ilegalne supstance. Posebno se
izdvajaju korisnici kanabisa koji obuhvataju najveći broj od ukupnog broja korisnika ilegalnih
opojnih droga (oko 129-190 miliona). Isti izvještaj navodi da globalna tržišta opijata i kokaina
predstavljaju dvije najveće kriminalne prijetnje našeg vremena. Tržište opijata godišnje ostvaruje
promet od 65 milijardi američkih dolara od čega samo tržište heroina ostvarje promet od 55
milijardi dolara. Što se tiče kokaina, procjene pokazuju da u maloprodaji globalno tržište kokaina
ostavruje veći promet čak i od opijata (oko 88 milijardi dolara).
Kada govorimo konkretno o kriminalu vezanom sa zloupotrebu opojnih droga možemo reći da se
on sastoji od primarnog, sekundarnog i tercijarnog
2
(Petrović 2004:36). Najzastupljenija krivična
djela koja se odnose na zloupotrebu opojnih droga su “neovlaštena proizvodnja i stavljanje u
promet opojnih droga” i “posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga”. O ovome će
više govora biti u drugom poglavlju rada.
Kod razjašnjavanja krivičnih djela vezanih za zloupotrebu opojnih droga provođenje radnji
dokazivanja predstavlja ključni segment. Pri tome ključnu ulogu ima kriminalistička nauka koja
svojim metodama omogućava primjenu zakonskih odredaba u praksi. Istraživanje i dokazivanje
1
World drug report 2010
, preuzeto 08.06.2012. sa: http://www.unodc.org/unodc/index.html , strana 123.
2
Pod primarnim kriminalom podrazumjeva se činjenje krivičnih djela koja se odnose na neovlašteni promet
drogom. Sekundarni kriminalitet obuhvata krivična djela pribavljanja droga ili novca i drugih sredstava za nabavku
droga, ali i djela učinjena pod dejstvom droga. Tercijarni kriminal je onaj vid kriminala koji je direktno povezan uz
međunarodne kriminalne organizacije koje se bave ilegalnom proizvodnjom i trgovinom drogom na veliko.
4
2. ODREĐENJE I KLASIFIKACIJA INKRIMINACIJA VEZANIH ZA
ZLOUPOTREBU OPOJNIH DROGA
Kriminal vezan za zloupotrebu opojnih droga predstavlja veoma širok pojam koji podrazumijeva
određene oblike kažnjivog ponašanja. Krivična djela „neovlaštena proizvodnja i stavljanje u
promet opojnih droga“ i „posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga” postoje u
krivičnim zakonima većine zemalja i biti će obrađena u nastavku teksta. Također, pažnja je
posvećena i krivičnim djelima koja se odnose na organizovani narko-kriminal (“organizovanje
grupe osoba u cilju učinjenja krivičnog djela neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet
opojnih droga”), kao i krivičnim djelima kojima se djeca ili maloljetnici iskorištavaju za
izvršenje krivičnih djela zloupotrebe droga (“iskorištavanje djece ili maloljetnika za izvršenje
krivičnih djela neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga”). Prema EMCDDA-
inoj definiciji
3
, krivična djela vezana za drogu obuhvataju 4 kategorije: (1) zločine počinjene pod
dejstvom psihoaktivnih supstanci, (2) ekonomski motivisane zločine, počinjene radi dobijanja
novca za upotrebu droga, (3) sistemske zločine, počinjene u okviru fuknkcionisanja nelegalnih
narko-tržišta, kao dio nabavke, distribucije i korištenja droga i (4) krivična djela kojima se krše
zakoni o lijekovima i drugi srodni zakoni.
2.1. Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga
Pod neovlaštenom proizvodnjom opojnih droga možemo smatrati poljoprivrednu proizvodnju
kao i industrijsku proizvodnju. Poljoprivredna proizvodnja podrazumijeva da učinilac krivičnog
djela vrši uzgajanje biljke npr. opijumovog maka, koke, kata ili indijske konoplje. Naravno, za
uzgajanje određene vrste ovakvih biljaka potrebni su povoljni klimatski uslovi, tako da određene
biljke mogu uspjevati samo na nekim geografskim područjima. Kada se radi o preradi
(industrijskoj proizvodnji) droga, učinilac vrši prečišćavanje i prerađuje jedne droge u druge
(npr. kada u ilegalnim narko-laboratorijama sirovi opijum prerađuje u morfin ili morfin u heroin,
prerada koka lišća u kokain,…) (Petrović, 2004:39).
3
Preuzeto 19.06.2012. sa: http://www.emcdda.europa.eu/html.cfm/index33752EN.html
