KRIMINALISTIKA
( KRIMINALISTI
Č
KA METODIKA i TAKTIKA)
SADRŽAJ
1.
POJAM I PODJELA KRIMINALITETA
2.
OKOLNOSTI KOJE UTJE
Č
U NA KRIMINALITET
3.
KRIMINOLOGIJA I KRIMINALISTIKA
4.
OTKRIVANJE I RAZJAŠNJAVANJE KAZNENOG
DJELA/DOGA
Đ
AJA
5.
NA
Č
IN I VRSTE SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO
6.
AKTIVNOSTI OUP-a,PO SAZNANJU ZA KAZNENO DJELO
7.
PRVE HITNE MJERE NAKON SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO
8.
OSIGURANJE MJESTA DOGA
Đ
AJA
9.
O
Ć
EVID
10.
ZAPISNIK O O
Ć
EVIDU
11.
INDICIJI U KRIMINALISTI
Č
KOM ISTRAŽIVANJU
12.
PRETRAGA
13.
PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA
14.
OBAVIJESNI RAZGOVORI
1. POJAM I PODJELA KRIMINALITETA
-Besklasno društvo upotrebljavalo je prisilne mjere kao što su izgon, krvna
osveta i otkup.
-Rastom proizvodnih snaga nastale su promjene me
đ
u ljudima.
-Pojavilo se privatno vlasništvo, društvo se podjelilo u klase i po
č
ele su nastajati
države s razli
č
itim ekonomskim i društvenim strukturama.
-U svim državama javljaju se pojedinci ili grupe koji su kršili red u državi.
-Država je reagirala na kršenja opasna za državu kaznenim sankcijama.
-Pojavu takvog ponašanja zovemo
kriminalitet
-Rije
č
kriminalitet potje
č
e od latinske rije
č
i KRIMEN (crimen)-zlo
č
in
-Kada govorimo o zlo
č
inu ili zlodjelu obi
č
no mislimo na dio kriminaliteta
koji oobuhva
ć
a teška KD-a (ubojstva, plja
č
ke, silovanja i sl.) dok su u pojmu
kriminaliteta sadržana i druga manje opasna KD-a (kra
đ
e, teške kra
đ
e, prijevare
i sl.)
-Ako govorimo o pojavi KD-a onda kažemo da govorimo o kriminalitetu.
Pojam zlo
č
ina u razli
č
itim društvima bio je razli
č
it. Tako npr.ubojstvo roba nije
se smatralo zlo
č
inom, dok se zlo
č
incem smatralo muškarca što je legao s
djevicom koja je pripadala kralju.
Oblici kriminaliteta mijenjali su se u svim društvenim formacijama i samo su
neki ostali do danas isti npr. kra
đ
a, silovanje, razbojništvo, prijevara.
Ovisno o društveno ekonomskim odnosima i njihovim odnosima i
promjenama nastajali su novi oblici kriminaliteta i nestajali stari.
OUP prou
č
avaju kriminalitet s razli
č
itih aspekata, a ovisno o svrsi stavljao se u
odre
đ
eni prostor. Tako govorimo o:
-me
đ
unarodnom kriminalitetu
-kriminalitetu u RH
-kriminalitetu u Županiji
-kriminalitetu u Gradu
-kriminalitetu u Op
ć
ini
c)Organizirani kriminalitet-noviji pojam i obuhva
ć
a KD-a koja
č
ine organizirane
grupe kriminalaca na odre
đ
enom teritoriju jedne ili više država.
d)Kriminalitet droga-noviji pojam i obuhva
ć
a KD-a koja
č
ine organizirane
grupe i pojedinci stavljanjem u promet opojnih sredstava.
Ovisno o cilju koji ima u
č
inilac KD-
č
esto govorimo o IMOVINSKOM I
NEIMOVINSKOM kriminalitetu.
a)kod imovinskog-po
č
intelj traži imovinsku korist
b)kod neimovinskog-po
č
initelja vodi drugi motiv
-namjera kao npr.KD uvreda, tjelesna ozljeda, sabotaža, silovanje itd.
U OUP-a prou
č
ava se kriminalitet odre
đ
enog razdoblja i prostora, te se
uspore
đ
uje sa prijašnjim razdobljima da bismo upoznali kriminalitet, njeovo
kretanje, njegovu strukturu i subjekte, kao npr:
-ukupan broj KD-a
-broj op
ć
eg, gospodarskog, organiziranog itd.
-najbrojnije vrste KD-a
-naj
č
eš
ć
e oblike izvršenja
-najopasnija društvena KD-a
-broj i oblik KD-a protiv imovine
-istraženost KD-a
-prostornu podjelu kriminaliteta
-po
č
initelje KD-a:
a)odraslih
b)maloljetnika
c)po
č
initelja-povratnika
Spoznaja o porastu kriminaliteta daje povod za traženje i analiziranje uzroka
porasta kriminaliteta, za uspješno otklanjanje tih uzroka i drugo
sprije
č
avanje(preventiva) djelovanje.
Naj
č
eš
ć
e zgog potrebe prakti
č
nosti i preglednosti poznati (otkriveni) kriminalitet
pokazujemo premo sljede
ć
oj podjeli:
KRIMINALITET
op
ć
i gospodarski organizirani(droga)
ISTRAŽENI NEISTRAŽENI
kriminalitet maloljetni
č
ki
povratnika kriminalitet
2. OKOLNOSTI KOJE UTJE
Č
U NA KRIMINALITET I
NJEGOVO KRETANJE
Okolnosti koje utje
č
u na kriminalitet, njegov porast, pad ili na njegovu strukturu
brojne su i mijenjaju se s društvenim razvojem.
Me
đ
u zna
č
ajnim okolnostima koje utje
č
u na kriminalitet su:
-stupanj socijalne sigurnosti
-ekonomska nejednakost
-suprotnost izme
đ
u interesa subjekta i op
ć
ih društvenih interesa
-ekonomska nerazvijenost
-nezaposlenost
-promjene životnog standarda
-osobne karakteristike - ne prilago
đ
avanje pojedinaca
-okolnosti u porodici
-utjecaj okoline
Osim navedenih okolnosti možemo spomenuti i druge kao što su:
-urbanizacija
-nagli porast motorizacije
-razvoj telekomunikacija
Okolnosti vezane za rad organa unutarnjih poslova:
-ako su uspješni u otkrivanju po
č
initelja preventivno djeluju na po
č
initelje KD-a
-ako su neuspješni nema prevencije, slobodnije se kriminalci ponašaju
Rasprostranjenost kaznenih djela po ve
ć
im gradovima:
Grad
Ukupno Broj otkrivenih KD-a Broj neriješenih KD-a
Zagreb 65380 40230
25150
Split 47390 29635
17765
Rijeka 51321 32311
19011
Osijek 39430 27420
12010
Uzroci koji privla
č
e potencijalne po
č
initelje da vrše KD-a su:
-gusta naseljenost
-migracije stanovništva
-koncentracija dobara
Kada se otkriju po
č
initelji KD-a jedna od evidencija koja se vodi je i
evidencija povratnika. Ova tabela prikazuje koliko je povratnika me
đ
u
po
č
initeljima KD-a u RH.
Ukupan broj Ranije kažnjavan
osumnji
č
enih
jednom dvaput tri i više ukupno
44950
3174 1220 2305 6699
Kriminalitet se prou
č
ava i sa drugih strana, ovisno o uzrocima i ciljevima
spoznaje. Tako se vode evidencije:
-izvršenih razbojništava i razbojni
č
kih kra
đ
a
-ukradenih vozila
-prona
đ
enih i oduzetih predmeta
-kra
đ
a i teških kra
đ
a i dr.
