Kriminalitet i pojavni oblici kriminalnog ponašanja
FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT BAR
KRIMINALITET I POJAVNI OBLICI
KRIMINALNOG PONAŠANJA
(seminarski rad)
Mentor: Student:
Dr Danijela Medojević Armin Čolović 8/14
Bar,maj,2016
2
SADRŽAJ
1. Pojam kriminaliteta...................................................................................................................... 3
2. Pojavni oblici kriminalnog ponašanja…………….…………………………………………….4
2.1. Delikti nasilja.........................................................................................................................4
2.1.1. Uzroci krvnih delikata.................................................................................................5
2.1.2. Tipologija delikvenata................................................................................................. 5
2.2. Imovinski delikti....................................................................................................................6
2.2.1. Klasični imovinski delikti……………….…………………………………………...6
2.2.2. Imovinski delikti fizičkog nasilja…………………………………………………....6
2.2.3. Prevarni imovinski delikti…………………………………………………………...8
2.2.4. Ostali oblici…………………….…………………………………………………....8
2.2.5. Uzroci imovinskih delikata i tipologija delikvenata………………………………...8
2.3. Privredni kriminalitet……………………………………………………………………….8
2.3.1. Uzroci privrednog kriminaliteta……………….…………………………………....9
2.3.2. Vrste privrednog kriminaliteta..………………………………………………….....9
3. Zaključak…………………………..…………….…………………………………………….12
4. Literatura…………….………………………………………………………………………...13

2
1. Pojam kriminaliteta
U najopštijem smislu,kriminalitet predstavlja skup društvenih pojava kojima se
ugrožavaju univerzalne društvene vrijednosti ,a koje su kao takve sankcionisane krivičnim
pravom.Kriminalitet je složena društvena pojava determinisana brojnim činiocima vezanim za
subjekt izvršioca,krivično djelo I socijalnu sredinu.Deo kriminologije,koji se bavi pojavnim
oblicima kriminaliteta naziva se kriminalna fenomenogija.
Kriminalitetom se bave mnoge naučne discipline,pokušavajući da ga definišu,opišu I
objasne,pri čemu dominiraju pravne I sociološke definicije.Primarno određenje pojma polazi od
toga da je kriminalitet društvena pojava vršenja krivičnih djela od strane pojedinca,čime se
kriminalitet tumači kao pojedinačni akt I društveni fenomen.
Smatra se da kriminalitet ima dva lica i to: kao totalitet delinkvencije i kao pojedinačni
akt, pri čemu je potrebno poznavati obje dimenzije da bi se razumio ovaj fenomen. Drugim
riječima, da bi se razumio kriminalitet u cjelini potrebno je izučavati pojedinačne slučajeve
kriminaliteta.
Ovaj dvodimenzijalan pristup zahtijeva saradnju mnogih nauka kao što su: kriminalna
socijologija, opšta socijologija, biologija, psihologija, psihopatologija i mnoge druge.
Kriminalitet je pojava koja je određena pravom. Svaka država u svom zakonodavstvu ima
određen broj zabranjenih ponašanja, kvantitativnu i kvalitativnu dimenziju kriminalizacije. U
novije vrijeme države nisu u potpunosti krivičnopravno suverene u uređivanju svog krivičnog
zakonodavstva.
Postoje određeni oblici kriminalnog ponašanja koji ne ugrožavaju samo jednu zemlju
nego cijelu međunarodnu zajednicu. Primjeri za to su genocid, ratni zločini upotrijebljeni protiv
civilnog stanovništa, ranjenika i zarobljenih lica itd.
Kriminalitet je pojava koja je prisutna i u našem društvu. U poslednje vrijeme javlja se u
većoj i zabrinjavajućoj formi, i kao takav dovodi do povećanja stepena zabrinutosti kod građana,
jer se smatraju ugroženim i osjećaju strah za sebe i svoju porodicu.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti