1
UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU
I SIGURNOSNE STUDIJE
SARAJEVO
Belma Zukić
KRIMINALNO DJELOVANJE SEKTI
(esej-seminarski rad)
Sarajevo, 2013. godina
UNIVERZITET U SARAJEVU
2
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU
I SIGURNOSNE STUDIJE
SARAJEVO
Belma Zukić
KRIMINALNO DJELOVANJE SEKTI
(esej-seminarski rad)
Mentor: dr.sc. Muhamed Budimlić
Student: Belma Zukić
Sarajevo, decembar, 2013.
4
1. UVOD
Ljudi danas vode svoj život poprilično užurbano usredotočujući se na karijeru, porodicu i
prihode te često nemaju vremena za sebe i za svoje potrebe. Upravo zbog toga u jako
kratkom periodu nastao je veliki broj sekti koje pružaju rasterećenje, smirenost i
ozdravljenje, takođe, uvjeravajući pristalice u svoja vjerovanja te na kraju, kod nekih
sekti, vršenja određenih obreda. O sektama se nekada jako malo znalo i sve djelatnosti
unutar sekti bile su daleko od očiju javnosti. Potom, dolazi period kada se i znalo za
djelovanje određenih sekti, posebno onih destruktivnih, ali tada se problem sekti smatrao
problemom pojedinca i porodice. Nije se ni stručno pisalo o sektama, o njihovim
egzotičnim učenjima i čudnim ponašanjima često neprihvatljivim za društvo.
O sektama se samo pričalo a ništa se nije preduzimalo. Opće je bilo poznato djelovanje
sekti koje koriste prolijevanje krvi, dopuštaju drogu, nasilje, smrt te dolazimo do
zaključka da to uopće nije religijski problem, što mediji apsolutno smeću s uma, nego je
to problem mnogo većih razmjera. Zvanične crkve i naučnici već duže vrijeme
upozoravaju na djelovanje i uticaj destruktivnih sekti na ljude. Većini je bilo opće poznato
iskorištavanje svojih vjernika od strane sekti, vršenje kriminalnih radnji ali to nikada nije
uzimano kao ozbiljan bezbjedonosni problem. Stav društva prema ovom fenomenu
promjenio se tek nakon nekoliko tragičnih događaja koji su pokazali svu monstruoznost
destruktivnih sekti (samoubistvo 940 pripadnika sekte Hram naroda u Gvajani). Sve je to
uzrokovalo pobuđivanje interesovanja od strane raznih komisija za ispitivanje fenomena
sekti, naučnika ali i medija koji su ovu situaciju i ovaj fenomen koristili kao najunosniji
izvor senzacija.
Najednom, sekte su iz religijske anonimnosti i društvenog podzemlja dospjele u sam
centar svijetskog zanimanja. Sekte kao i mnogobrojni religiozni pokreti predstavljaju
veliku opasnost za društvo i postojeći poredak ali i izazov pred kojim društvo ne može
ostati ravnodušno.
Iznenadna pojava sekti zabrinule su društvo jer je većina sekti zatvorenog tipa i ne može
se sa tačnošću utvrditi kakva su to njihova vjerovanja, obredi, poruke te koliko je štetan
njihov uticaj. Neke sekte su od iznimne koristi za pojedinca ali sa druge strane neke su
izuzetno destruktivne.
Ovaj rad ima za cilj da što bolje protumači i probudi interesovanje u vezi nekih aspekata
sekti sa posebnim osvrtom na kriminalno djelovanje. Najprije, biće razmotren pojam
sekte, određene karakteristike sekti kao i njihov uticaj na ljude i što je bit ovog rada, biće
razmotreno njihovo kriminalno djelovanje te odnos države prema ovom kriminalnom
fenomenu, u sferi kriminalnog djelovanja sekti.
5
2. POJAM SEKTI
Što se tiče samog značenja riječi
sekta
postoje dva značenja: to su sekta (sequi) kao riječ
koja dolazi od latinskog glagola „odvojiti“ ali stručnjaci danas više prihvaćaju drugo
značenje a to je sekta (sequi) kao riječ koja dolazi od latinskog glagola „slijediti“. Sekte
predstavljaju određeni drugačiji način razmišljanja, stil života, drugačije opredjeljenje. U
modernom društvu sekte predstavljaju grupu sljedbenika nekog vjerskog učenja koja se
odvojila od crkve i koju je crkva odbacila ili osudila
tj. nastale iz protesta onoga u šta se
crkva pretvorila. U sektama postoji mišljenje da su crkve izgubile „svoj pravi put“ te se
upravo zbog toga sekte najviše povlače iz svog društvenog okruženja u izolovane
zajednice. U pitanju su grupe sa čvrstom organizacijom koje riješavaju probleme
finansiranja, primanja novih članova, obrazovanja, ali koje ujedno mogu biti uzrok
podjele rada i nejednake raspodijele moći. Osnovno obilježje sekti je da čvrsto slijede
svoja uvjerenja. Novi religiozni pokreti i vjerske sekte uglavnom daju prednost
afektivnosti nad razumom, što znači da kod većine njih preovladava neka čudna
misterioznost, razni zanosi, često na granici histeričnog ponašanja.
Članovi sekti su pretežno iz siromašnih i nižih slojeva društva. To su, najvećim dijelom,
osobe koje nisu zadovoljne svojim životom, osobe koje se osjećaju inferiornim,
odbačenim od strane društva, ali s tim da su usamljene i imaju problem sa određenim
kompleksom niže vrijednosti. Najveći broj članova sekti čine nedovoljno obrazovane
osobe, mada veći broj članova sekti su i prilično obrazovane osobe koje u sektama traže
neki duhovni mir, ozdravljenje te rasterećenost za koju nemaju priliku zbog svog
užurbanog načina života.
2.1. Pojava sekti
Sekte se pojavljuju jako rano pa već i u staroj antici zbog nezadovoljstva koje su u nekim
vjernicima probudile religijske dogme. U srednjem vijeku Crkva je koristila pojam
„sekta“ da obilježi sva učenja koja su joj se suprotstavljala. U širem smislu, pojam je
označavao herezu. Kasnije, sekta je predstavljala ogranak neke vjere i u tom smislu je
prepoznajemo u modernom drutšvu. Masovno širenje sekti započinje u novije vrijeme,
tačnije početkom 19. vijeka kad su industrijalizacija i sekularizacija potisnule religiju u
drugi plan. U tom razdoblju sekte su ponudile odgovore na pitanja, istinu, sigurnost i
zajedništvo.
Vremenom su se sekte sve više i više širile i razvijale. Najveći „talas“ sekti pojavio se tek
1950-ih godina kada je život zapadnjaka postao hladan i povučen. Sekte su tada
predstavljale utočište i stvarale iluziju pripadanja, zajedništva te djelovanja ka nekom
višem cilju. Veoma značaju ulogu odigralo je i laskavo uvjerenje kako su pripadnici sekte
na neki način „odabrani“ te uvjerenje o vlastitoj „posvećenosti u tajnu“ jer biti jedan od
izabranih u takvim osobama jača osjećaj zadovoljstva i nadmoći kojom bivaju sve više
vođeni.
Sekte se naročito pojavljuju u periodu velikih društvenih kriza, kada se napuštaju stare
norme društvenog života i raspada cjelokupan sistem vrijednosti. Mnogi su tada osjetili
potrebu za novim vođom, za toplinom te ispunjenjem određenih ličnih potreba.
