Kriminologija -skripta
Kriminologija – skripta
Po knjizi „Kriminologija“ Đorđa Ignjatovića
1
Sadržaj
1. O interesovanju za zločin; Značaj naučne perspektive ....................................................................................... 4
2. Osnovni pojmovi u kriminologiji ......................................................................................................................... 6
3. Definicija kriminologije i njene bitne crte kao nauke; Predmet kriminologije ................................................ 8
4. Različita shvatanja zločina - uža i šira odredba ................................................................................................. 9
5. Zločin i devijantnost ............................................................................................................................................ 10
6. Odnos kriminologije sa drugim naukama i kriminološkim disciplinama ..................................................... 11
7. Značaj kriminologije ........................................................................................................................................... 16
9. Metod i metodologija, Postupak naučnog saznanja .......................................................................................... 18
11. Podela kriminoloških metoda ............................................................................................................................ 21
12. Istorijske, komporativne i studije predviđanja ............................................................................................... 22
13. Klinički i anamnestički metod ...........................................................................................................................24
14. Dokumentaciona analiza, analiza sadržaja i meta-analiza;
Mapiranje kriminaliteta
................................ 26
15. Uzorak, ispitivanje straha od kriminaliteta ..................................................................................................... 28
16. Longitudinalno ispitivanje i eksperiment ....................................................................................................... 30
17. Metod korelacije i podaci koje sadrže statističke evidencije ........................................................................... 32
18. Podela i kritika statističkih evidencija .............................................................................................................. 33
19. Tamna brojka kriminaliteta ............................................................................................................................... 35
20. Studije samooptuživanja i studije o žrtvama; ocena metoda ......................................................................... 36
21. Brojka preuveličavanja; značaj primene statistike u kriminologiji ................................................................ 37
22. Triangulacija metoda ......................................................................................................................................... 38
23. Pojam, značaj i podela teorija ............................................................................................................................ 39
28. Ekološka teorija (Shaw & McKay; Trasher); Teorije o učenju (ABC t.; Bandura; Sutherland; Akers); ........ 40
37. Nove kriminološke teorije (1): Racionalnog izbora, Životne sredine, Kulturalne kriminologije ................. 43
1. Fenomenološka dimenzija, Države sa visokom stopom kriminaliteta; Objašnjenja;
Paradoks na razmeđu
milenijuma
.............................................................................................................................................................. 48
2. Države sa niskom stopom kriminaliteta; Studija F. Adler ................................................................................ 54
3. Podaci o kriminalitetu u Srbiji ............................................................................................................................ 56
4. Prognoza kriminaliteta kao masovne pojave ..................................................................................................... 57
5. Tipologija dela i učinilaca .................................................................................................................................... 59

3
5. Diskreciona ocena; protivrečnost zahteva i sukob uloga; primena prinude ................................................. 109
6. Zanimanje policajac: opasan posao; stres i potkutura policajaca .................................................................... 111
7. Zamerke: izdvajanja i efikasnost; birokratizacija i politizacija; prekoračenje i zloupotreba ovlašćenja;
korumpiranje policije .............................................................................................................................................114
8. Privatizacija poslova bezbednosti ...................................................................................................................... 117
9. Sudovi i izricanje krivičnih sankcija; uloga javnog tužioca i branilaca.......................................................... 118
10. Vrste i težina izrečenih sankcija u Srbiji ........................................................................................................ 120
11. Zamerke delovanju sudova; odnos zaprećenih i izrečenih sankcija; nezavisnost sudstva ......................... 121
12. Nastanak kazne zatvora i ustanova; stanje i reformatori (Howard, Frey, Bentham).................................. 123
13. Sistemi ćelijskog osamljenja ............................................................................................................................ 125
14. Progresivni sistem (Machonoki-ev eksperiment; engleska i irska varijanta; kritika) ................................. 127
15. Moderni sistem; resocijalizacija kao svrha kažnjavanja ................................................................................ 130
16. Individualizacija u izvršenju kazne (opservacija, klasifikacija i kategorizacija); humano postupanje sa
osuđenicima ............................................................................................................................................................ 131
17. Osporavanje kazne zatvora i njenog cilja ........................................................................................................ 133
18. Negativan uticaj na zatvorenika (Clemmer; Sykes); osuđenička zajednica ................................................. 134
19. Trajanje kazne; jedna ili više vrsta zatvaranja ................................................................................................ 137
20. Prenatrpanost zavoda i cena izvršenja; pobune i nasilje među osuđenicima ............................................. 138
21. Problemi postepenalne pomoći ....................................................................................................................... 140
23. Načini prevazilaženja krize (privatizacija i vaninstitucionalni tretman); ....................................................141
24. Vrste ustanova prema stepenu obezbeđenja; pojam otvorenih ustanova i izbor osuđenika ..................... 142
25. Alternative kazni zatvora - pojam i vrste ........................................................................................................ 144
26. Rad u korist zajednice; kućno zatvaranje i elektronski nadzor; budućnost kazne zatvora ....................... 146
27. Formalna socijalna kontrola i garantovanje prava čoveka; kontraterorizam i ljudska prava; relativizovanje
načela Ne bis in idem .............................................................................................................................................. 151
29. Restitutivna i restorativna pravda: transformativna, tranziciona i pravda u zajednici ............................. 153
4
1. O interesovanju za zločin; Značaj naučne perspektive
Što se tiče interesovanja za zločin, niz naučnih disciplina je pokušalo da odgovori na pitanje otkud tolika
zainteresovanost ljudi za kriminalitet, ali čini se da
socijalna patologija
daje najpotpunije objašnjenje.
Ona sažima sve faktore interesovanja običnih ljudi za kriminalitet u četiri grupe:
1.
emocionalno interesovanje
2.
udar na osnovne društvene vrednosti
3.
značajan ekonomski teret
4.
izvor za bolje razumevanje ljudi
1. Emocionalno interesovanje predstavlja čudan
spoj straha od zločina, želje za osvetom zbog učinjenog nedela
i nemirnih avanturističkih želja u svakom čoveku
.
Strah od zločina
je jedna od najkarekterističnijih pojava naše epohe. Istraživanja izvršena u
najrazvijenijim zemljama pokazivala su zabrinjavajući stepen osećanja ugroženosti kriminalitetom u
njima. Američki istraživači su ukazali da je u toj zemlji kriminalitet čovekov drugi strah.
Na ovaj činilac nadovezuje se
sažaljenje prema žrtvama
i
želja za osvetom
prema onima koji su povredu
naneli.
Psihoanalitičari su skloni da interesovanje za zločin objasne kao
potiskivanje sopstvenih kriminalnih
težnji
. Neke istraživačke tehnike, posebno studije o žrtvama i studije samooptuživanja, pokazale su da
je kriminalitet mnogo raširenija pojava nego što pokazuju zvanične statistike i da ga građani vrše mnogo
više nego što se moglo i pretpostaviti.
Stav da svaki čovek pod određenim uslovima može izvršiti
zločin
na svoj način izražava i Gete tvrdnjom da „nema zločina za koji se jednog dana ne bih osetio
sposobnim“.
2. Kriminalitet predstavlja
udar na osnovne društvene vrednosti
. Njegov porast je jedan od najznačajnijih
kriterijuma socijalnog poremećaja, koje se manifestuje u krizi pravnog sistema i morala.
3. Kriminalitet predstavlja
značajan ekonomski teret
za zajednicu –
cena kriminaliteta je izuzetno visoka
. Misli
se na:
neposrednu materijalnu štetu
koja nastaje kao plod aktivnosti učinilaca krivičnih dela koja nanose
ogomne štete svojim društvima
sve
troškove
koje zajednica snosi za izdržavanje velikog i skupog pravosudnog aparata u širem smislu
koji se angažuje na otkrivanju, sudjenju, kažnjavanju i prevaspitavanju kriminalaca.
4. Proučavanje ličnosti i životnog puta zločinca predstavlja
koristan izvor za bolje razumevanje ljudi
i njihovih
postupaka ne samo za proučavanje lica čija dela ugrožavaju društvo već i onih koji spadaju u konformiste.
Značaj naučne perspektive
Ono što praktičarima nedostaje je širi naučni ugao posmatranja –
naučna perspektiva
. Više ljudi različitih
zanimanja ili životnih interesovanja mogu istovremeno posmatrati isti događaj iz različitih uglova.

6
praktični um nije ni svestan celine problema
i da je ono čime se bavi samo njegov deo
usredsređeni na konkretan problem
zanemaruju postojanja nekih drugih ponašanja
van njihove pažnje
javlja se težnja za uopštavanjima
koja uglavnom ne odgovaraju stvarnosti.
Kriminalitet je potrebno svestrano proučiti primenom specijalizovanih postupaka u okviru posebne nauke
–
kriminologije
.
2. Osnovni pojmovi u kriminologiji
Kriminalni fenomen
– najopštiji pojam i služi kao zajednički naziv koji obuhvata delo, njegovog učinioca, žrtvu,
kriminalitet i reakciju do koje takva ponašanja dovode.
Zločin
– pojedinačno kriminalno ponašanje, uobičajeno akt kojim se krši krivični zakon.
Kriminalitet
– ukupnost svih zločina u određenom vremenu i prostoru.
Primarni kriminalitet
je vršenje kažnjivog dela prvi put
prouzrokovan delovanjem različitih društvenih i psihičkih činilaca
Sekundarni kriminalitet
je ponovno vršenje dela (kriminalitet povratnika)
značajan uticaj ima i proces socijalne kontrole koji ima ulogu pojačivača
Socijalna devijacija
– kršenje jedne društvene norme ponašanja na koje se reaguje neformalno. Može biti
primarna i sekundarna. Ukupnost pojavnih oblika socijalnih devijacija, uzroci, sprečavanje i lečenje takvih
ponašanja predmet su
socijalne patologije.
Delinkvencija
– ukupnost u pravnom sistemu zabranjenih dela – delikata (krivična dela, prekršaji, privredni
prestupi i disciplinske krivice). Delikte proučava
kazneno pravo
koje se razlikuje od krivičnog koje proučava
krivična dela.
Prekršaji
– protivpravna ponašanja kojima se vređa javni poredak. Nemaju crtu društvene opasnosti pa ne
spadaju u kriminalitet.
Privredni prestupi
su delikti kojima se narušavaju pravila o poslovanju privrednih subjekata.
Maloletnička delinkvencija:
U užem smislu
podrazumeva ponašanje dece i maloletnika koja su kažnjiva u krivičnim zakonima i koja
bi da su izvršena od punoletnih bila označena kao kriminalitet.
U širem smislu
podrazumeva teškoće u vaspitanju i sitna kažnjiva dela mladih koja se pojavljuju kao
tipični mladalački bunt protiv sveta odraslih; ranije se upotrebljavao termin
preddelinkvencija
ali se u
novije vreme insistira na napuštanju tog termina
Za označavanje lica čije je ponašanje sud u zakonom uređenom postupku postoje dva izraza:
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti