Krioterapija (Hladna Terapija) za kontrolu bola

Krioterapija

 bukvalno znači hladna terapija. Delotvornost snega i leda na 

smanjenje   bola   prvi   put   je   zabeležio   Hipokrit.   Kada   stavite   kesu 
zamrznutog   graška   na   otečeni   glob   ili   koleno,   vi   zašravu   primenjujete 
modern

 

(iako

 

osnovnu)

 

verziju

 

krioterapije.

Krioterapija 

se može primenjivati na različite načine, uključujući kesice 

leda, sprejeve za hlađenje, masažu ledom, i vrtloge. Kada govorimo o 

kiroterapiji koju primenjujemo kod kuće, obično mislimo na korišćenje leda ili gelova za hlađenje koje 
držimo   u   frižideru   dok   nam   ne   zatrebaju.   Ovo   je   jednostavna  i  vremenski   potvrđena   pomoć   za 
upravljanje bolom i oticanje.

Korišćenje kiroterapije

Kiroterapija je “I” komponenta R.I.C.E. metode (Rest – odmor, Ice – led, Compression – kompresija,  
sabijanje,   Elevation   –   elevacija,   dizanje).   RICE   metoda   je   tretman   koji   se   preporučuje   prilikom 
velikog   broja   povreda,   posebno   onih   koje   se   javljaju   u   sportu.
Krioterapija protiv bola se može koristiti za:

Atletsko koleno

Tendinitis

Istezanja

Artritis bol

Kontrolu toplotne iscrpljenosti pre dolaska pomoći

Bol i oticanje nakon iščašenja kuka ili kolena

Bol i svrab ispod gipsa ili udlage

Bol u donjim leđima

Studije su pokazale benefite primene leda:

Smanjuje temperature kože

Smanjuje nervnu aktivnost

Povećava toleranciju na bol

Stručnjaci tvrde da krioterapija može smanjiti oticanje, što je povezano sa bolom. Takođe može 
smanjiti osetljivost na bol. Krioterapija može biti posebno delotvorna kada se radi o bolu uz oticanje, 
naročito u zglobovima ili tetivama.

Kako primenjivati hladnu terapiju

Stavljanje leda ili zamrznutih namirnica direktno na kožu može umanjiti bol, ali takođe može oštetiti 
kožu. Najbolje je da umotate zaleđeni objekat u peškir da biste zaštitili kožu od direktne hladnoće, 
posebno

 

ako

 

koristite

 

gel

 

pakovanja

 

iz

 

frižidera.

Koristite led ili gel pakovanja kratko – 10 do 20 minuta – nekoliko puta dnevno. Biće možda potrebno 
da kombinujete krioterapiju sa drugim pristupima za kontrolu bola:

Odmor. Ne upražnjavajte aktivnosti koje vam mogu povećati bol.

Kompresija. Pritiskanje bolnog područja može smanjiti oticanje i bol. Ovo takođe stabilizuje 
bolno područje i smprečava dalje povrede.

Elevacija. Podignite stopala – ili koji god drugi deo tela da vas boli.

Lekovi   protiv   bolova.   U   apotekama   možete   pronaći   lekove   koji   mogu   smanjiti   oticanje   i 
neugodnost.

Vežbe za rehabilitaciju. Zavisno od toga gde se nalazi povreda, možete primenjivati vežbe 
istezanja i snage da biste ojačali povređeno područje.

Prestanite da upotrebljavate led ako ste izgubili osećaj u delu kože koji je bio izložen ledu. 
Takođe, ukoliko vam krioterapija ne pomogne da se rešite bola, posavetujte se sa lekarom.

Krioterapija u dermatologiji

Autor: 

prof dr

 

    Ivana

 

    Binić

 

  

Kontrolisana destrukcija tkiva smrzavanjem tečnim kriogenima 
danas je široko rasprostranjena u medicini. Sam termin ima 
mnogo

 

sinonima: 

krioterapija

,

 

kriokauterizacija, 

kriokongelacija

 

i

 

kriohirurgija. 

Krioterapija   -   kriohirurgija   je  jeftina,   jednostavna  i  bezbedna 
metoda   koja   se   izvodi   u   ambulantnim   i   bolničkim   uslovima. 
Najveći   benefit   su   odlični   kozmetski   rezultati   i   minimalni 
neželjeni

 

efekti.

Analgetske   i   antiinflamantorne   osobine   hladnoće   koristili   su   još   stari   Egipćani   i   kasnije 
Hipokrat.   Terapija   hladnoćom   je   praktično   nastajala   i   razvijala   se   tokom   proteklih   200 
godina.   Prvo  je  korišćena  sistemska  hidroterapija  za  specifičnu  lokalnu  destrukciju  tkiva. 
Tehnološki   napredak   je   usavršavao   hlađenje   i   zamrzavanje   tako   da   se   danas   koristi 
kriohirurgija. 

Današnja   kriohirurgija   se   u   lečenju   koristi   približno   100-tinak   godina.   Kao   prvi   kriogeni 
korišćeni su  

tečni azot

 i komprimovani sneg ugljen dioksida. Upotreba tečnog azota kao 

kriogena   datira   od   1940-te   godine   do   danas   i   ima   široko   polje   korišćenja.

Tokom   proteklih   50   godina, 

dermatologija

 je   sakupila   puno   iskustva   u   korišćenju 

kriohirurgije i lečenju

promena na koži

. Štapić koji na vrhu ima zamotani komad pamučne 

vate i koji je natopljen tečnim azotom je popularan u lečenju većeg broja promena na koži.  
Ova metoda je danas zamenjena tehnikom tečnog azota u spreju, koja je jednostavna za 
korišćenje i lečenje benignih, premalignih i malignih lezija.

Mehanizam dejstva

Tečni   azot   ima   temperaturu   od   -194o   C   i   predstavlja   najefikasniji   kriogen   za   kliničku 
upotrebu.   Niska   temperatura   je   efikasna u   lečenju   posebno   malignih 
lezija. Temperature od -25 do -50o C se mogu postići ukoliko se dovoljna 
količina tečnog azota u spreju ili na štapiću aplikuje u roku od 30 sekundi. 

Uopšteno govoreći, destrukcija benignih lezija zahteva temperature od -20 
do   -30o   C.   Efikasno   uklanjanje   malignog   tkiva   često   zahteva   niže 
temperature od -40 do -50o C. Ireverzibilno oštećenje tretiranog tkiva se 
dešava zbog formiranja intracelularnog leda tj. zamrzavanja intracelularne 
tečnosti.

Stepen oštećenja zavisi od stepena postignute hladnoće i minimalne temperature koja se 
postiže. Inflamacija koja se razvija u roku od 24 sata nakon tretmana, dodatno doprinosi 
uništavanju

 

lezije

 

imunološki

 

posredovanim

 

mehanizmima.

Sporija aplikacija i često ponavljanje procedure dovodi do većeg oštećenja tkiva u odnosu na 
jednokratnu   aplikaciju.   Uobičajeno,   dozvoljeno   je   ponavljanje   ciklusa   krioterapije   u   toku 

background image

Želiš da pročitaš svih 5 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti