Visoka poslovna škola strukovnih studija

Leskovac

~S E M I N A R S K I   R A D~

TEMA: KRITERIJUMI EFEKTIVNOSTI 

KAPITALNIH ULAGANJA 

PREDMET: FINANSIJSKI MENADŽMENT

Mentor:

Student:

Dr. Tihomir Tasić

Miloš Ognjanović
Br. indeksa: 11952/12

Smer:   Menadžment   u 

biznisu 

 

 

 

Kriterijumi efektivnosti kapitalnih ulaganja

 

 

Miloš Ognjanović

Decembar, 2013. god.

SADRŽAJ:

ABSTRACT ........................................................................................................... 3

UVOD ..................................................................................................................... 4

1. Finansijska ulaganja ............................................................................... 5

1.1. Finansijska ulaganja iz sopstvenih i tuđih izvora sredstava .. 6

2. Kapitalna ulaganja .................................................................................. 8

2.1. Pristup vrednovanju kapitalnih ulaganja ................................ 9

 

3. Kriterijumi efektivnosti kapitalnih ulaganja ...................................... 11

3.1. Cena kapitala kao kriterijum efektivnosti ............................. 12
3.2. Standardna stopa prinosa ....................................................... 13

ZAKLJUČAK ...................................................................................................... 15

LITERATURA ..................................................................................................... 16

2

background image

 

 

 

Kriterijumi efektivnosti kapitalnih ulaganja

 

 

Miloš Ognjanović

UVOD

” Low risk. More sleep”

“Nizak rizik, miran san”!

Plan kapitalnih ulaganja prestavlja dugoročni budžet koji sadrži planirane kapitalne investicije i 
njihov vremenski raspored u periodu dužem od godinu dana. Reč je o investicionim ulaganjima u 
različite projekte koji zajedno obezbeđuju kontinuitet preduzeća i njegovu dugoročnu poziciju. 

Kapitalno budžetiranje predstavlja sistematski proces koji uključuje aktivnosti identifikovanja, 
procene,   izbora   i   odobravanja   investicionih   projekata   koji   bi   trebali   da   omoguće   ostvarenje 
opštih i specifičnih ciljeva preduzeća. 

Kapitalno budžetiranje pripada području investicionih aktivnosti. Njegova sadržina determiniše 
sadržinu bilansa stanja. Pozicioniranje ovog plana na ovom mestu motivisano je namerom da se 
on priključi tokovima gotovine iz poslovnih aktivnosti kako bi se utvrdile potrebe za eventualno 
potrebnim dodatnim finansiranjem. 

Proces kapitalnog budžetiranja implicira tri grupe odluka:

odlučivanje   o   tome   koji   investicioni   projekti   će   biti   prihvaćeni,   što   podrazumeva 
aktivnosti   identifikovanja   mogućih   investicionih   alternativa   koje   mogu   da   doprinesu 
ostvarenju postavljenih ciljeva;
determinisanje kapitalnih rashoda kako sa stanovišta njihove ukupne visine tako i sa 
stanovišta njihovog vremenskog rasporeda;
odlučivanje o tome kako bi predloženi projekti bili finansirani, odnosno da li oni mogu da 
budu   finansirani   iz   interno   isposlovanog   cash   flow-a   ili   je   potrebno   finansiranje   iz 
eksternih izvora.

U okviru procesa kapitalnog budžetiranja prilikom odlučivanja o investicionim poduhvatima 
povezuju   se   relevantni   troškovi   i   koristi   sa   svakom   alternativom   u   razmatranju   i   vrši   izbor 
najpovoljnije.

Specifičnost kapitalnog budžetiranja u odnosu na razvijanje operativnih budžeta ogleda se u 
tome što su investicione odluke pojedinačnog karaktera, odnosno projektnog tipa, pa kao takve 
podrazumevaju primereni koncept rezultata kao osnove za odlučivanje o njihovoj profitabilnosti. 
Njihova realizacija se odvija u dužem vremenskom periodu što nalaže inkorporiranje koncepta 
vremenske   vrednosti   novca   u   proces   investicionog   odlučivanja.   Rešenja   za   ove   probleme 
pronađena su u primeni cash flow koncepta rezultata, koji sučeljava primanja i izdavanja novca 
po   pojedinim   projektima,   i   primeni   dinamičkih   metoda   za   ocenu   i   rangiranje   investicionih 
projekata posebno metode neto sadašnje vrednosti i metode interne stope prinosa.

4

 

 

 

Kriterijumi efektivnosti kapitalnih ulaganja

 

 

Miloš Ognjanović

1. Finansijska ulaganja

Finansijskim ulaganjem se stvara finansijska aktiva preduzeća zbog potraživanja, a u drugom 
preduzeću se stvara pasiva zbog obaveza. Svako finansijsko ulaganje u preduzeće donosi prinos 
u obliku kamate, što je inače i cilj investitora da uđe u proces finansijskog ulganja. Obim tog 
finansijskog   ulaganja   zavisi   od   veličine   finansijskog   suficita   i   potreba   nekog   preduzeća   za 
finansijskim ulaganjem.

Finansijska ulaganja mogu biti u obliku:

1

novca, kao depozitni novac i gotovina;
kredita, kao kratkoročni i dugoročni;
depozita, kao dinarski ili devizni kod banaka;
hartije od vrednosti, kao obveznice, deonice i sl.

Novac   je   najlikvidniji   oblik   finansijskih   ulganja,   ali   istovremeno   i   najneproduktivniji   oblik 
finansijskih ulaganja. Radi toga se pre ulaganja gotovog novca mora izvršiti finansijska analiza 
da bi se utvrdile prednosti i nedostaci ulaganja gotovog novca. Na osnovu rezultata te analize 
donosi se odluka o ulaganju gotovog novca.

Finansijska  ulaganja  u  obliku  depozita kod  banaka  donose  ulagaču  visoke fiksne  naknade  i 
stvaraju visok stepen sigurnosti finansijskih ulaganja. Krediti su najneunosniji oblik finansijskih 
ulaganja,   zato   što   se   mogu   u   potpunosti   prilagoditi   sredstvima   u   pogledu   roka   i   u   pogledu 
sigurnosti   njihovog   vraćanja.   Za   razliku   od   kredita,   hartije   od   vrednosti   predstavljaju 
najpovoljniji oblik finansijskih ulaganja, jer su unosni i likvidni.

Strukturu finansijskih ulaganja određuje svako preduzeće za sebe pri čemu se mora poštovati 
pravilo optimalne likvidnosti. Da bi preduzeće imalo optimalnu strukturu finansijskih ulaganja 
potrebno je da minimizira ulaganja sa najvišim stepenom likvidnosti, kao što je novac, a da 
maksimizira ulaganja koja su i likvidna i unosna, a to su hartije od vrednosti. Optimalna ulaganja 
su i ona u obliku kredita kupcima, zatim oročeni depoziti kod banaka kao i zajednička ulaganja. 
Optimalna   struktura   finansijskih   ulaganja   treba   da   sadrži   prosečan   obim   ulaganja   koji 
zadovoljava tekuću likvidnost i ekonomske interese dotičnog preduzeća.

Kriterijumi finansijskih ulaganja koji su opšteprihvaćeni odnose se na:

2

 

sigurnost ulaganja,
korisnost ulaganja,
tržišnost ulaganja,
prilagodljivost ulaganja,
vremenski rok ulaganja.

1

Aleksandar Miljković, Aleksandra Pušara, Ljubomir Miljković, Poslovne finansije, Aspekti upravljanja finansijama 

i   finansijskim   poslovanjem,   Fakultet   za   obrazovanje   diplomiranih   pravnika   i   diplomiranih   ekonomista   za 
rukovodeće kadrove u Novom Sadu, Beograd, 2012., str. 150.

2

Aleksandar Živković, Bankarsko poslovanje i platni promet, Ekonomski fakultet, Beograd,  2004., str. 184.

5

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti