Krivicna djela protiv zivota i tijela
NEZAVISNI UNIVERZITET BANJA LUKA
FAKULTET SA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
BANJA LUKA
„Seminarski rad iz Krivičnog prava“
KRIVIČNA DJELA PROTIV ŽIVOTA I TIJELA
MENTOR: STUDENT:
Banja Luka 2015. Godine
Sadržaj
1.Uvod
..............................................................................................................
3
1.1 Pojam, vrste i opšte karakterisike
...............................................................
3
1.2 Ubistvo
........................................................................................................
4
1.3 Ubistvo pod osobito olakšavajućim okolnostima.
......................................
5
1.4 Teško ubistvo
..............................................................................................
6
1.5 Ubistvo na naročito svirep ili krajnje podmukao način
...............................
7
1.6 Ubistvo pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju
........................................
8
1.7 Ubistvo djeteta, maloljetnog lica i bremenite žene
................................
......8
1.8 Ubistvo kojim se sa umišljajem dovodi u opasnost život jos nekog lica
......
9
1.9 Ubistvo iz koristoljublja, radi prikrivanja ili izvršenja drugog KD, iz bezobzirne osvete ili
drugih naročito niskih pobuda ili mržnje
..........................................................
10
2. Ubistvo izvršeno organizovano ili po narudžbi
............................................
11
2.1 Ubistvo sudije ili tužioca, službenog ili vojnog lica
.................................
..11
2.2 Zaključak
....................................................................................................
12
2.3 Literatura
.....................................................................................................
13
1. UVOD

Savremena zakonodavstva, kao i zakonodavstvo RS, razlikuju obično,teško (kvalifikovano) i
lako (privilegovano) ubistvo. Krivični zakon RS propisao je :1)Ubistvo 2)Teško ubistvo
3)Ubistvo na mah 4) Ubistvo djeteta pri porođaju 5) Nehatno lišenje života. Zakonska
definicija KD običnog ubistva glasi: „Ko drugog liši života,kazniće se zatvorom najmanje 5
godina. Zaštita života čovjeka je osnovno pravilo, a protivpravno lišenje života krivično djelo.
Ovim pojmom,dakle, isključeni su slucajevi protivpravnosti, odnosno izuzetak su djela
počinjena u nužnoj odbrani i krajnjoj nuždi. Radnja djela je u opštem smislu lišavanje života
čovjeka, dok je radnja izvršenja svaka radnja podobdna da prouzrokuje smrt drugog lica. To
može biti konkretno svaka neposredna ili posredna radnja ili sredstvo činjenja ili nečinjenja
gdje je posljedica djela nasilna smrt drugog lica prouzrokovana na protivpravan način. Radnja
mora biti svjesna i voljna i mora se ostvariti u spoljnom svijetu, odnosno u posljedici smrti
čovjeka. Objekat zaštite kod krivičnog djela ubistva je čovjek kao ljudsko bići. Objekt radnje
može biti samo živ čovjek. Uslov
je da je dijete živo rođeno, pri čemu je nebitna sposobnost
života, odnosno činjenica mentalnog stanja zdravlja. Za odgovornost učinioca dovoljna su oba
oblika umišljaja. Umišljaj se kod krivičnog djela ubistva tretira objektivnim kriterijumima
radnje i posljedice, okolnostima u kojima je djelo počinjeno, a koje se utvrđuju na osnovu
svih okolnosti konkretnog događaja. Na subjektivnom planu ne zahtijeva se i neki drugi
elemenat, kao što je npr pitanje motiva. Međutim, iako nije od značaja za postojanje ovog
KD, motiv može biti osnov u kome se ubistvo kvalifikuje kao teško ubistvo. Međutim, u
sudskoj praksi se problemi u utvrđivanju umišljaja javljaju kod pokušaja krivičnog djela
ubistva,i kod razgraničenja krivičnog djela ubistva sa krivičnim djelom teške tjelesne povrede
koja je za posljedicu imala smrt lica. Kako kod pokušaja ubistva umišljaj učinioca obuhvata
namjeru lišenja života kao posljedicu preduzete radnje, teško je postaviti granicu između ova
dva krivična djela, zbog izostajanja posljedice. Neki su mišljenja da to treba činiti preko
objektivnih elemenata, odnosno radnje izvršenja. Najpouzdaniji kriterijum razgraničenja bila
bi činjenica da li je izvršilac pri preduzimanju mogao dovršiti radnju lišenja života pa je od
nje svjesno odustao, dok je pasivni subjekt još u životu, ili je za to bio spriječen nekim
nepredviđenim okolnostima. U prvom slučaju radilo bi se o nanošenju teške tjelesne povrede
s posljedicom nehatne smrti, a u drugom o pokušaju ubistva. Za krivično djelo ubistva
propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina.
1.3 Ubistvo pod osobito olakšavajućim okolnostima (st.2)
Milo, B. Zdravko, S. : “Krivično pravo“, Fakultet za bezbjednost i zaštitu Banja Luka 2013, str.207
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti