Krivično procesno pravo

IZVORI KPP-a

1. OSNOVNI IZVORI

Kpp-a u RS su ZAKONI i to:
1. ZKP RS (2012)
2. Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u kaz.post. (2010,2013)
3. Zakon o zaštiti svjedoka u kaz.post. (2003)
4. Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (2009)

ZKP RS

Je osnovni izvor kpp-a u RS

Ima 430 članaka podijeljenih u 31 glavu

Te odredbe su podijeljene u 4 dijela:
1.dio – osnovne odredbe
2.dio – tok postupka
3.dio – glavni pretres
4.dio – posebni postupci

- ZKP RS više ne sadrži odredbe o postupku prema maloljetnim počiniteljima kd-a, to je sada
uređeno Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maljoljetnicima u kaz.post.

2. DOPUNSKI IZVORI

1. NORMATIVNI/PODZAKONSKI AKTI DRŽAVNIH I DRUGIH ORGANA (npr.podzakonski

akti o kaznenoj evidenciji, o vođenju evidencije o pritvorenim osobama, o uvjetima,
načinu čuvanja i uništavanja materijalnih dokaza u kaz.post.)

2. MEĐUNARODNI UGOVORI
3. OBIČAJNO PRAVO
4. SUDSKA PRAKSA
5. PRAVNA ZNANOST

OSNOVNA NAČELA KPP-a

NAČELO OFICIJELNOSTI KAZNENOG PROGONA

Načelo po kojem funkciju kaznenog progona ostvaruje određeni DRŽAVNI ORGAN

službenoj dužnosti

(ex officio)

On tu funkciju ostvaruje u državnom/javnom interesu nezavisno od toga postoji li volja
osobe koja je oštećena kd-om ili koja bi imala interes za kazneni progon ili njegovo
negonjenje

Ono se izvodi iz prava države na kažnjavanje i odnosi se na funkciju progona kao jednu od
3 osnovne kaznenoprocesne funkcije

Tužitelj, kao državni organ, ima isključivo pravo kaznenog progona počinitelja kd-a;
IZNIMKA od tog načela je

progon po prijedlogu

za određeni broj kd-a propisanih u

materijalnom kaznenom pravu (npr. Neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne, utaja,
oštećenje tuđih prava..);
I tu je tužitelj jedini ovlašteni da poduzme progon kada dobije prijedlog oštećene osobe;
oštećeni prijedlog podnosi tužitelju u roku od 3 mjeseca od dana kada je oštećeni saznao
za djelo i počinitelja (prekluzivan rok-poslije njegovog isteka gasi se pravo na progon)

NAČELO LEGALITETA KAZNENOG PROGONA

zove se još i načelo obaveznosti/obligatornosti

Vrijedi za tužitelja i obvezuje ga da poduzme kaz.progon počinitelja kd-a ako su ispunjeni
zakonom propisani uvjeti, bez obzira na njegov stav da li progon treba ili ne treba
poduzeti

Tužitelj je dužan poduzeti kaz.progon ako postoje dokazi da je počinjeno kd, osim ako
zakonom nije drugačije propisano

Potrebno je da postoje

OSNOVE SUMNJE

da je počinjeno kd da bi se mogao poduzeti

kaz.progon

Vrijedi tijekom cijelog kaz.post.

Dodatan uvjet za ostvarenje ovog načela (pored postojanja dokaza o učinjenom kd-u) je
da

ne postoje zakonske smetnje

za kaz.progon (zakonske smetnje su

smrt

osumnjičenog/optuženog

ili

zastara kaznenog progona

)

NAČELO OPORTUNITETA KAZNENOG PROGONA

Suprotno je načelu legaliteta

Prema tom načelu, tužitelj može odlučiti da ne pokrene kaz.post. iako postoje dokazi da
je od strane određene osobe učinjeno kd ako to nije u državnom/javnom interesu

Za tužitelja, mogućnost primjene načela oportuniteta postoji u ovim slučajevima:
1. Za kd za koja se progoni

po odobrenju

2. Za kd za koja se progoni

po prijedlogu oštećenog

(oštećeni prijedlog može podnijeti

nadležnom tužitelju u roku od 3 mjeseca od dana kada je saznao za kd i počinitelja)

      -neke činjenice se mogu utvrđivati samo dokazima koji su zakonom točno određeni, a
ne i na drugi način (npr.ako osuđeni traži ponavljanje kaz.post.navodeći da je do presude
došlo uslijed kd-a suca, tužitelja ili odobe koja je vršila istražne radnje, mora se
pravomoćnom presudom dokazati da su navedene osobe proglašene krivima za odnosna
kd)
4.  POSTOJANJE IDENTITETA PRESUDE I OPTUŽBE
      -presuda se može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na kd koje je
predmet optužbe sadržane u potvrđenoj optužnici
      -sud pritom nije vezan za prijedlog tužitelja u pogledu pravne ocjene djela
5.   ZABRANA DA SE OŠTEĆENI ISPITUJE O RANIJEM SEKSUALNOM ŽIVOTU prije izvršenog
kd-a koje je predmet postupka

NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA

Znači da sud prilikom utvrđivanja činjenica nije vezan pravnim propisima koji bi
određivali vrijednost pojedinih dokaza

Prihvaćanjem tog načela sudu se omogućava da nakon neposredne ocjene izvrši i
slobodnu ocjenu dokaza – da slobodno odluči jesu li mu raspoloživi dokazi dovoljni za
donošenje odluke o (ne)postojanju neke činjenice

To ne znači samovolju suda jer je on slobodan da se prilikom ocjene dokaza kreće u
zakonom dozvoljenim granicama

Sud je dužan da u pismeno izrađenoj presudi određeno i potpuno iznese koje činjenice i
iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući ocjenu vjerodostojnosti
proturječnih dokaza i sl.

NAČELO NEPOSREDNOSTI U IZVOĐENJU I OCJENI DOKAZA

Znači da sve što je potrebno za formiranje odluke suda u konkretnom predmetu mora
biti izvedeno pred sudom koji donosi odluku i da se dokazi tokom glavnog pretresa
moraju ocjenjivati u njihovom orginalnom obliku

Osnovno je pravilo da se optuženom ne može suditi u odsutstvu i on mora biti prisutan
na glavnom pretresu

Sud presudu zasniva samo na činjenicama i dokazima koji su izneseni na gl.pretresu

NAČELO USMENOSTI

Njime se osigurava takav tok raspravljanja pred sudom u kojem će se sve izjave davati, a
dokazi iznositi u usmenoj formi

Na glavnom pretresu ovo se načelo ogleda u tome što se sav dokazni materijal mora
iznijeti u usmenom obliku, stranke svoje izjave daju usmeno, gl.pretres počinje čitanjem
optužnice od strane tužitelja, dokazni postupak je usmen

10.

NAČELO PRETPOSTAVKE NEVINOSTI

Svatko se smatra nevinim za kd dok se pravomoćnom presudom ne utvrdi njegova krivnja

To je OBORIVA presumpcija i ona vrijedi dok se ne dokaže suprotno

Efekti/posljedice presumpcije nevinosti su da osum./opt. Ima pravo ali ne i obvezu da se
brani, oslobođen je tereta dokazivanja i ima privilegiju protiv samooptuživanja, obaveza
dokazivanja je na tužitelju, u slučaju sumnje sud mora ići u korist optuženog

11.

NAČELO IN DUBIO PRO REO

U sumnji blaže za optuženog

Znači da sud sumnju u pogledu postojanja činjenica koje čine obilježja kd ili od kojih zavisi
primjena neke odredbe kaz.zakonodavstva, sud rješava odlukom na način koji je
povoljniji za optuženog

To načelo predstavlja značajnu povlasticu za optuženog i za njegovo pravo na obranu;
kada se javi sumnja u postojanje činjenica koje su na štetu optuženog, tada se uzima da
one ne postoje, kod sumnje o postojanju činjenica koje idu u korist optuženog, uzima se
da one postoje

12.

NAČELO NE BIS IN IDEM/ ne dva puta o istome

znači da nitko ne može biti ponovno suđen za djelo za koje je već bio osuđen pred sudom
i za koje je donesena pravomoćna sudska odluka

znači da jednom pravomoćno presuđena kaznena stvar ne može ponovo biti predmet
novog kaz.post.

primjenom tog načela zabranjeno je pokretanje i vođenje kaz.post. protiv optuženog za
kd koje je pravomoćno okončano u kaz.post.

to načelo ne vrijedi u postupku po vanrednim pr.lijekovima kada se mogu pobijati
pravomoćne sudske odluke i ponovo voditi kaz.post.

13.

NAČELO JAVNOSTI U KAZNENOM POSTUPKU

Osigurava kontrolu rada pravosuđa u kaz.post od strane građana njihovim prisutstvom
suđenju i prisutstvom stranaka poduzimanjem pojedinih radnji u postupku

Tom kontrolom optuženi se štiti od samovolje državnih organa, kršenja zakona, torture,
ali i osigurava se kontrola pravilnosti rada pravosuđa

To načelo se ostvaruje u

2 oblika

, kao opća javnost i stranačka javnost

Opća javnost =

pravo građana da prisustvuju suđenjima

stranačka javnost

pravo stranaka da prisustvuju poduzimanju pojedinih radnji u

kaz.post.

u prethodnom postupku/istrazi primjenjuje se NAČELO TAJNOSTI POSTUPKA, opća
javnost je u toku istrage potpuno isključena

1. Pravo stranaka da prisustvuju radnjama u postupku i da budu saslušane prije

donošenja odluke suda (adiatur et altera pars)

2. Pravo stranke da u post.poduzima sve radnje koje može poduzimati njezin

protivnik = JEDNAKOST ORUŽJA

3. Sudske odluke se ne smiju zasnivati na nezakonitim dokazima
4. Sudske odluke moraju biti obrazložene

POSEBNI ELEMENTI pojma pravičnog postupka:

1. Pretpostavka nevinosti optuženog
2. Posebne garancije obrane optuženog – svatko tko je optužen za kd ima pravo da

u najkraćem roku bude obaviješten na jeziku koji razumije o prirodi i razlozima
optužbe protiv njega; pravo da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za
pripremanje obrane; pravo da se brani sam ili uz pomoć branitelja po vlastitom
izboru, a ako nema dovoljno sredstava da ga plati, ima pravo na besplatnog
branitelja, kad je to u interesu pravde

Osumnjičeniima ima kao MINIMALNA PRAVA OBRANE:
Pravo u najkraćem roku biti obaviješten o osnovama sumnje protiv njega i o dokazima
koji ga terete, pravo na branitelja i nesmetanu komunikaciju s njim i s tim pravom mora
biti upoznat, pravo da se brani sam ili uz pomoć branitelja kojeg je sam izabrao