SA
8
ETAK
U ljeto 2007. godine u Sjedinjenim Ameri
+
kim Dr
:
avama (SAD) zapo
+
ela je kriza
vezana za drugorazredne hipotekarne kredite, a koja se uskoro širi na cijeli svijet, pa tako i
Europsku uniju. Krizi je prethodio period naglog ekonomskog rasta, velikih investicija,
osobito u tr
:
ište nekretnina. Sve ve i udio u trgovini vrijednosnim papirima
+
inili su
takozvani subprime krediti, krediti koji su pretvoreni u vrijednosnice, te su njima mnoge
financijske ustanove me
=
usobno trgovale. Kako se trgovina tim vrijednosnim papirima
raširila po cijelom svijetu - tako je i kriza zahvatila cijeli svijet, pa tako i Europsku uniju.
Uskoro se financijska kriza preselila i u realni sektor (proizvodnju), slijedio je rast kamata,
pad kreditnog rejtinga mnogih dr
:
ava, banaka, op enito svih financijskih institucija. Val
ste
+
aja zahvatio je sva svjetska gospodarstva, a kriza traje i danas i ne nadzire joj se kraj.
Klju
+
ne rije
+
i: deficit, makroekonomski pokazatelji, likvidnost, hipoteka, subprime
krediti, sekuritizacija, bonitet, kreditni rejting,…
SADR
8
AJ
1. Uvod ...........................................................................................................................1
1.1.
Problem i predmet istra
:
ivanja...........................................................................1
1.2.
Svrha i cilj istra
:
ivanja .......................................................................................1
1.3. Hipoteza
rada......................................................................................................2
1.4. Struktura
rada .....................................................................................................2
1.5. Znanstvene
metode .............................................................................................2
2.
Razvijene ekonomije prije krize.................................................................................3
3. Po
+
etak financijske krize............................................................................................8
3.1. Ku a gospodina Johnsona i gubitci gospodina Hrvoja.......................................8
3.2. Razvoj
krize........................................................................................................9
4.
Odgovor Europske unije na krizu.............................................................................16
4.1.
Krizni mehanizmi i fondovi pomo i ugro
:
enim zemljama..............................17
5.
Mjere Europske središnje banke...............................................................................22
5.1. Kriza
dr
:
avnog duga.........................................................................................24
5.2.
Odnos eura i dolara...........................................................................................26
5.3.
Stopa nezaposlenosti u eurozoni.......................................................................27
5.4. Prora
+
unski deficit eurozone ............................................................................29
5.5.
Cijene zlata i nafte ............................................................................................30
5.6.
Porezi u Europskoj uniji ...................................................................................31
5.7. Kreditni
rejting
eurozone..................................................................................32
6. Istra
:
ivanja GFK za 2011.........................................................................................35
7. Zaklju
+
ak ..................................................................................................................39
8. Literatura ..................................................................................................................41
2
1.3.
Hipoteza rada
Financijske institucije su pokreta
+
gospodarskog razvoja bilo koje dr
:
ave ili regije, jer
investicijama u gospodarstvo omogu avaju otvaranje novih radnih mjesta, a time i op enito
razvoj tog podru
+
ja. Glavna zada a svake vlade, pogotovo u uvjetima ekonomske krize kakvi
danas vladaju u cijelom svijetu, privu i investitore i svojim mjerama potaknuti ih u što ve a
ulaganja. To je jedini put koji vodi ka otvaranju novih radnih mjesta, samim time i ve ih
prihoda od poreza. To za sobom povla
+
i op i napredak jer se automatski sve više ula
:
e u
prometnu i ostalu infrastrukturu, graditeljstvo, usluge, kulturu i sve ostalo.
1.4.
Struktura rada
Ovaj je rad sa
+
injen od sedam me
=
usobno sadr
:
ajno povezanih dijelova.
U Uvodu su objašnjeni su problem i predmet istra
:
ivanja, opisani su svrha i cilj
istra
:
ivanja, postavljena je hipoteza rada, navedene su znanstvene metode korištene pri izradi
ovog završnog rada i obrazlo
:
ena struktura rada.
U drugom dijelu sam opisala stanje ekonomije eurozone prije krize.
Tre i dio opisuje po
+
etak krize u Sjedinjenim Ameri
+
kim Dr
:
avama, te njeno širenje na
ostatak svijeta, te tako i na Europu.
etvrti dio opisuje mjere koje vlade eurozone poduzimaju u cilju suzbijanja krize.
U petom dijelu se bavim mjerama Europske središnje banke.
U šestom dijelu je opisano istra
:
ivanje GfK Centra za istra
:
ivanje tr
:
išta, a prikazuje
stanje u eurozoni u 2011. godini. Njega sam uvrstila da bi došla do spoznaje o u
+
inkovitosti
mjera Europske središnje banke, središnjih banaka i vlada
+
lanica Europske unije.
U sedmom dijelu - Zaklju
+
ku sam opisala saznanja do kojih sam došla tijekom izrade
ovog rada.
Na samom kraju je popis literature, slika, tablica i grafikona.
1.5.
Znanstvene metode
Za potrebe ovog rada koristila sam mnoštvo literature koja obra
=
uje ovu tematiku, te
tra
:
ila savjete i upute mojih poznanika koji su zaposleni u financijskom sektoru. U radu su
korištene znanstvene metode: komparativna metoda, induktivna i deduktivna metoda, metoda
analize i sinteze, metoda klasifikacije, te metoda deskripcije.
3
2.
Razvijene ekonomije prije krize
Ekonomska i financijska kriza globalnih razmjera je u zna
+
ajnoj mjeri utjecala na
makroekonomsko i financijsko okru
:
enje u kojem banke posluju. Ako detaljno sagledamo
u
+
inke krize, sasvim je jasno da je reforma ekonomskog i financijskog sustava neminovna
nu
:
nost.
imbenici koji su karakterizirali ekonomije razvijenih zapadnih dr
:
ava u periodu prije
po
+
etka krize su: smanjena makroekonomska nestabilnost, odr
:
iv ekonomski rast, jaka
dinami
+
nost cijena nekretnina i pove ana profitabilnost financijskog sektora u periodu
povijesno najni
:
e premije rizika.
Nekoliko godina prije po
+
etka krize, u skoro svim razvijenim ekonomijama bila je
prisutna relativna stabilnost ekonomskog rasta i inflacije. Najva
:
nija pitanja koja su
zaokupljala pa
:
nju ekonomista u tom periodu bila su: unaprje
=
enje makroekonomskih
politika, strukturne promjene i osiguranje manje razorne distribucije šokova. Velika
makroekonomska stabilnost bila je pra ena zna
+
ajnim poboljšanjem ekonomskih u
+
inaka.
Potencijalni rast u mnogim razvijenim dr
:
avama se pove avao, omogu avaju i gra
=
anima
povlastice du
:
eg perioda ekonomske ekspanzije koji su povremeno prekidani umjerenim
recesijama.
U svim razvijenim gospodarstvima u to vrijeme centralne banke su dr
:
ale kamatne stope
na vrlo niskoj razini, a cijene su bile dosta stabilne. Kako je rast ekonomija u to doba bio
zadovoljavaju i, a inflacija niska, centralne banke su smatrale da nema razloga za podizanje
kamatnih stopa. Odr
:
iv ekonomski rast, pra en niskim i stabilnim kamatnim stopama,
doprinio je poboljšanju o
+
ekivanja o cijenama aktive, naro
+
ito u podru
+
ju cijena nekretnina.
Uz napredak globalizacije financijskih tr
:
išta, pove anje deregulacije i liberalizacije
bankarskog i financijskog sektora, kao i uslijed uvo
=
enja novih financijskih instrumenata,
optimisti
+
ka o
+
ekivanja kretanja cijena nekretnina su u to vrijeme vodila njihovom brzom
rastu. Ovakva ekonomska kretanja u odre
=
enim zemljama bila su popra ena ogromnim
zadu
:
ivanjem doma instava. Bitno je ista i u tom periodu propust rejting agencija
+
ije su
neadekvatne procjene dovele do prelijevanja krize sa tr
:
išta nekretnina na financijski sektor.
Ove agencije su visokim vrednovanjem rizi
+
nih vrijednosnih papira potakle dalja ulaganja.
U tom periodu se profitabilnost banaka i drugih financijskih institucija zna
+
ajno
pove avala uslijed povoljnih ekonomskih i financijskih uvjeta. Financijske institucije su, zbog
5
Veliki rast potra
:
nje za nekretninama uz ograni
+
enu ponudu doveo je do zna
+
ajnog rasta
cijena nekretnina u SAD-u. U uvjetima loše regulacije, rasla je svjetska potra
:
nja za sigurnim
plasmanima. Me
=
utim, problem je nastao onog trenutka kada veliki broj du
:
nika nije bio u
mogu nosti da otpla uje kredit. Uz sve ve i broj hipoteka na strani ponude i zasi enja tra
:
nje,
došlo je do pada cijena nekretnina.
Mnogi analiti
+
ari su upozoravali da je tr
:
ište nekretnina prenapuhano
1
i da niske kamatne
stope u kombinaciji sa novim financijskim instrumentima umjetno podi
:
u potra
:
nju i vode
neodr
:
ivom porastu cijena tj. formiranju balona koji e prije ili kasnije puknuti. Postojala je
realna opasnost od toga s obzirom na to da cijene nekretnina nisu mogle beskona
+
no dugo da
rastu.
Kako bi plasirale što više sredstava i pove ale prihode, financijske institucije su oslabile
kriterije za davanje hipotekarnih kredita. Na taj na
+
in su prihvatile više rizika. Kada se nastala
kriza usporedi sa velikim i dubokim krizama koje su potresale razvijene zemlje tijekom
posljednja tri stolje a, jedan aspekt njihove suštine bio je i ostao isti. U pitanju je
neograni
+
ena pohlepa za što ve im profitima,
:
elja da se zarade milijunske provizije, sklonost
da se poduzimaju sve rizi
+
nija i unosnija ulaganja do tih mjera da prelaze granice pravnog i
regulatornog okvira.
Uzroci financijske krize, koja je prerastavši u globalnu postala i ekonomska kriza, vuku
korijene još iz perioda sna
:
nog rasta u periodu 2003.-2007. godine, o
+
emu sam pisala u
prethodnom poglavlju. U tom periodu, zemlje u razvoju su bilje
:
ile suficite teku eg ra
+
una
platnog prometa, ostvarivale više stope štednje od investicija, što je stvaralo mogu nost
plasiranja viškova doma e štednje u razvijene zemlje. Kina, kao jedna od najbr
:
e rastu ih
zemalja u razvoju, najve i dio štednje je plasirala u Sjedinjene Ameri
+
ke Dr
:
ave, a sli
+
no je
bilo i sa dr
:
avama proizvo
=
a
+
ima nafte, koje su viškove od izvoza nafte plasirale kroz
investicijske fondove. U dr
:
avama u razvoju je postojao nizak stupanj financijskog
posredovanja, pa su štediše iz ovih dr
:
ava bili skloni ulaganjima u sigurnije poslove uz manje
dobiti. Uslijed toga, ove zemlje su se odlu
+
ivale za investicije prvenstveno u SAD za koje se
1
Sve dok je balon rastao, banke su koristile sredstva od kredita za izdavanje financijskih instrumenata kao
što su vrijednosnice (dionice i obveznice) vezane za hipoteke (Mortgage-backed securities ili MBS), ili Credit-
default swapovi. Ti su im instrumenti omogu ili višestruko pove anje kapitala, ali su ih istodobno izlo
:
ili
ogromnom riziku. U spekulacije na ameri
+
kom tr
:
ištu nekretnina uklju
+
ile su se financijske investicije iz cijelog
svijeta. Jedno od najve ih svjetskih tr
:
išta postalo je i jedno od najriskantnijih.
