Ispitna pitanja i seminarski radovi iz kolegija KRIZNI MENADŽMENT

Akademska godina 2018/2018, Izborni program, Doc.dr.Vedran Šupuković

1 |

S t r a n i c a

Promjene – neophodnost stalnog prilagođavanja preduzeća sredini

Okolina kako ju definiše Buble (2006) označava ukupnost činioca koji utiču na poslovanje

preduzeća, a koje menadžment mora respektovati prilikom donošenja odluka. Ona neprekidno
stvara, kako nove prilike, tako i nove opasnosti za preduzeće

Autor na istom mjestu ističe kako preduzeće može na dva načina reagovati na uticaje koji

dolaze iz njegove okoline:

"strateškim odgovorom"- odnosno mogućnošću vodstva preduzeća da izabere
odgovarajuću strategiju i

"organizacijskom promjenom"- odnosno preoblikovanjem već postojeće i
oblikovanjem nove organizacijske structure.

Životni ciklus preduzeća

Osnivanje firme i doba povoja, godine traženja, dozrijevanje-adolescencija, dosezanje vrha

sinusoide- top nivoa

Pojam krize preduzeća

Kriza označava neku tešku situaciju, težak period ili događaj sa nepredvidivim i katkada

dramatiĉnim posljedicama. Krize se javljaju u raznim podruĉjima života kao što su ekonomija,
politika, medicina i sl.

Najkraće se može za krizu kazati kako je to situacija koja (Osmanagić Bedenik 2007:13):
označava tačku preokreta nekog razvoja ili naglu promjenu jedne ili više temeljnih varijabli što

dovodi u opasnost ostvarenje dosadašnjih osnovnih normi i ciljeva, čime se dovodi u pitanje
opstanak sistema

jest proces odlučivanja pod vremenskim pritiskom

odražava postojanje problema upravljanja

Recentno upravljanje

Potreba prilagođavanja modernim tokovima je neminovnost upravljačkog procesa i upravljača

kao pojedinca ili skupine upravljača sa izuzetno visokim postavljenim zahtjevima kojima se
kraj ne nazire. Upravo iz tih razloga već u osamdesetim godinama prošlog vijeka krenulo se sa
uspostavljanjem nove upravljačke paradigme koja je u jednom segmentu izašla izvan okvira
opšte prihvaćenih normi društvenog ponašanja stvarajući često nemilosredne upravljače koji
provode jednako takve upravljačke procese. Sa kontinuiranom upravljačkom tendencijom
koja ima za cilj povećanje učinkovitosti i smanjenja troškova poslovanja počela se gubiti
poslovna etika i pojavila se potreba za procesnim pristupom koji postaje temelj poslovanja
njegujući riješenja koja stvaraju dodatnu vrijednost za krajnjeg kupca-potrošača. Upotrebom

Ispitna pitanja i seminarski radovi iz kolegija KRIZNI MENADŽMENT

Akademska godina 2018/2018, Izborni program, Doc.dr.Vedran Šupuković

2 |

S t r a n i c a

procesnog pristupa velika većina organizacijskih struktura dobila je novu nivo kompleksnosti
koja je rezultirala stvaranjem nove vrijednosti uz uštedu novca i vremena.

Sposobnost recentnog upravljanja procesom ima za rezultat najskoriji mogući povrat na

uloženi kapital uz maksimiziranje novostvorene vrijednosti.

Razvoj teorije upravljanja

Dok je u tradicionalnoj upravljačkoj teoriji i praksi u središtu forma, funkcija i izrazita

hijerarhija što je u konačnici dovodilo do raznih prijepora, konflikata i animoziteta između
neposrednih učesnika različitih hijerarhijskih nivo koji su bili učesnici u lancu provedbe,
moderni pristup je puno konkretniji i konkurentniji.

ZA razliku od tradicionalne, moderna teorija je zasnovana na sasvim drukčijim postavkama i

usmjerena je na zadovoljavanje krajnjeg korisnika a ne nadređenog rukovodioca sa
tendencijom uspostave pune eksterne i interne stabilnosti u različitim uslovima i vremenu
djelovanja.

Interno i eksterno okruženje

Eksterna ili vanjska okolina izvana utiče na preduzeće i obuhvaća one segmente okoline koji

indirektno utječu na preduzeće.

Interna ili unutarnja okolina iznutra utiče na preduzeće i predstavlja onaj dio ukupne okoline

preduzeća koja se nalazi u njemu samome pa stoga na nju može u potpunosti utjecati. Interna
okolina još se naziva i „okolina preduzeća“ jer je, za razliku od vanjske okoline, u potpunosti
pod utjecajem preduzeća. Njezini ključni dijelovi su organizacijska kultura, organizacijska
struktura i resursi. Funkcije organizacijskih struktura su smanjenje interne i eksterne
neizvjesnosti, osposobljavanje preduzeća za obavljanje različitih aktivnosti te osiguranje
uspješne koordinacije svih aktivnosti u preduzeću.

Etika i moralno djelovanje upravljanja

Etičko poslovanje trgovačkog društva je zapravo društveno odgovorno poslovanje sa

intencijom i ciljem zadovoljenja potreba kako samog trgovačkog društva, tako i različitih
interesno-uticajnih skupina radi ostvarenja održivog razvoja i poboljšanja ukupne kvalitete
života. U suštini ishodište, etičkog poslovanja nalazi se u potrebi zadovoljenja svih učesnika
šire društvene zajednice poradi unapređenja života koji je dobar za održivi razvoj i društvo u
cjelini. Čak se i međunarodna inicijativa UN-a bavi problematikom etičkog poslovanja s
naglaskom na:

Ljudska prava,

Radna prava,

Okolinu

Suzbijanje korupcije,

Ispitna pitanja i seminarski radovi iz kolegija KRIZNI MENADŽMENT

Akademska godina 2018/2018, Izborni program, Doc.dr.Vedran Šupuković

4 |

S t r a n i c a

krize

. Neostvarivanje minimalnog dobitka ili čak poslovanje s gubitkom vodi smanjenju

vlastitog kapitala (ako ne dolazi do dotoka dodatnih sredstava), te u konačnici do
prezaduživanja.

Prezaduženost je vrlo čest uzrok nelikvidnosti, prvi na listi uzroka poslovne krize.

Neostvarivanje drugog cilja, tj. poslovanje s gubitkom odražava

krizu uspjeha kao oblika

operativne krize.

Neostvarivanje prvog i drugog cilja može potaknuti postupak insolventnosti

i stečaja. Ako, međutim, nedostaju potencijali uspjeha, tada to vodi gubitku konkurentske
sposobnosti i/ili tržišta, što znači gubitak sposobnosti za budući uspjeh u određenim poslovnim
područjima.

Strategijska kriza

je uobičajen naziv za nedostatak potencijala uspjeha, izostanak

odgovarajućih znanja, proizvoda, usluga, tržišta, kupaca. Izgradnja potencijala uspjeha jedini je
trajni temelj ostvarivanja dobiti i očuvanja likvidnosti, a strategijske aktivnosti okvir su i
podloga operativnih aktivnosti

9. Planiranje i strategija kao temelj upravljanja

Uz današnju konkurenciju, klasično budžetom definisano planiranje ili planiranje na bazi

prognoza jednostavno nije dovoljno da osigura preživljavanje i napredak velikih firmi. Firme
se moraju angažovati u strateškom planiranju koje jasno definiše ciljeve,  ocjenjuje internu i
eksternu   situaciju,   da   bi   formuliralo   strategiju,   implementiralo   je,   nadziralo   napredak   i
napravilo   potrebne   promjene.   Pojednostavljen   proces   strateškog   planiranja   sastoji   se   od
sljedećih   cjelina,   koje   ćemo   detaljnije   objasniti:

misija i ciljevi, skeniranje okoline,

formuliranje strategije, implementacija strategije, evaluacija i kontrola.

10. Krize preduzeća kao procesi

Kriza u preduzećima se može opisati kao:

„Nagla ili postupna negativna promjena ili neki šok u preduzeću, a donosi ju neki ozbiljan

problem   koji   treba   odmah   riješiti.   U   poslovanju   kriza   je   sve   ono   što   može   prouzročiti
iznenadnu i ozbiljnu štetu zaposlenima, ugledu i financijskim rezultatima firme. Opasna je
prijetnja organizaciji, u sebi često nosi element iznenađenja i obično ima na raspolaganju
kratko vrijeme za donošenje odluka.“

Koliko god kriza traži hitne mjere, često se dogodi da menadžment nije sposoban suočiti se s

problemima, ne zna ih riješiti i onda kriza traje i duže vrijeme kao proces koji uništava
preduzeće.

Kada se nekim hitnim, „vatrogasnim postupkom“ riješi problem koji je stvorio krizu, pametni

menadžment treba preduzeti ozbiljne dugoročne mjere koje će onemogućiti da se takve krize
u budućnosti uopće pojave.

Sa stanovišta izvora krize u preduzeću možemo imati dvije vrste kriza koje često nastupaju i

zajedno.

Unutrašnja kriza

- uslovljena unutrašnjim problemima (klasičan tip krize) i

Vanjska kriza

- uslovljen vanjskim uticajima.

Ispitna pitanja i seminarski radovi iz kolegija KRIZNI MENADŽMENT

Akademska godina 2018/2018, Izborni program, Doc.dr.Vedran Šupuković

5 |

S t r a n i c a

Unutrašnja kriza:

Središte i uzrok takve krize nalazi se u preduzeću. Šira društvena i privredna

okolina većinom tu krizu ne osjeća, osim u slučaju kada je kriza nastala u nekoj velikoj
kompaniji koja ima dominantan utjecaj na privredu. Takav je primjer Nokia, koja je nakon što
je, kao kompanija, došla u krizu uzdrmala privredu cijele države Finske. A slična situacija
dogodila se u Hrvatskoj s krizom u Agrokoru, koja je mogla ozbiljno uzdrmati hrvatsku
privredu

Unutrašnja kriza nastaje zbog unutrašnjih problema i grešaka u preduzeću i mora se obično

rješavati najprije „vatrogasnim mjerama“ i „opsadnim stanjem“, koje traje dok se problem ne
riješi.

Problemi u preduzeću, koji uzrokuju takav oblik krize, su:

Finansijski problemi

– nekontrolirano zaduživanje, krediti koji se ne mogu vraćati ili

smanjenje prihoda koje onemogućava plaćanje svojih obveza,

Proizvodni problemi

– problemi nastali u radionicama od požara, kvarova, do kašnjenja u

isporuci.

Gubitak tržišta

– izaziva pad prihoda i krizu

Vanjska kriza:

To je kriza uslovljena vanjskim uticajima i koja ima uzrok u okolini, ekonomiji

države, svijeta, u globalnoj recesiji. I taj vanjski uzrok tada uzrokuje krizu i u preduzeću. To je
nagla ili postupna promjena uvjeta poslovanja koju donosi neki ozbiljan problem iz okoline
preduzeća (gospodarstva, cijelog društva), što se širi po cijelom gospodarstvu kao epidemija i
utiče na sve više preduzeća i prouzrokuje ozbiljnu štetu poslovanju firme. Za izlazak iz krize
treba više vremena i ovisi o situaciji u okolini.

Primjer takve krize je recesija u privredi, te svjetska finansijska i ekonomska kriza. U 1990-im

godinama takvu krizu izazvao je proces tranzicije, prijelaz iz jednog političkog sistema u drugi
u svim postkomunističkim državama. A često ju u pojedinim državama uzrokuju i politička
previranja u društvu, koja imaju za posljedicu štrajkove, promjene zakona i uslova poslovanja.

11. Prednost planiranja

Planiranje je menadžerska aktivnost usmjerena na postavljanje ciljeva preduzeća, te

određivanje načina realizacije postavljenih ciljeva. Rezultat procesa planiranja je donošenje
planova.   Plan   predstavlja   kvantificirano   izražene   ciljeve   preduzeća.   Može   se   izraziti   u
naturalnim ili financijskim jedinicama mjere. Vrijednosno izražen plan preduzeća naziva se
proračun   (budžet).   Glavna   prednost   procesa   planiranja   poslovanja   zapravo   predstavlja
oblikovanje i pretvaranje poslovne ideje  u smislenu cjelinu, kojom se može komunicirati sa
zainteresiranim stranama (poslovnim partnerima, budućim klijentima i zaposlenicima.

12. Strateško planiranje

Odnosi se na razdoblje duže od godine dana. Planiranje se vrši na nivou top menadžmenta, u

okviru kojeg se donosi temeljna poslovna politika preduzeća. Fokus je definisanje strateških

Ispitna pitanja i seminarski radovi iz kolegija KRIZNI MENADŽMENT

Akademska godina 2018/2018, Izborni program, Doc.dr.Vedran Šupuković

7 |

S t r a n i c a

smanjivanje veličine prodaje i tržišnog udjela

relativna

tehnološka inferiornost,

itd.

15. Uzroci krize preduzeća

Poslovna kriza se u literaturi najčešće definiše kao neplaniran i neželjen proces ograničenog

trajanja i mogućnosti uticanjaa, koji šteti primarnim ciljevima preduzeća, s ishodom dvojake
vrijednosti. Primarni ciljevi, vitalno važni za preduzeće čije neispunjavanje vodi ka propasti
preduzeća, su: očuvanje platežne sposobnosti u svakom trenutku (načelo likvidnosti),
postizanje minimalne dobiti, te stvaranje i očuvanje dovoljnih potencijala uspjeha. Poslovnom
krizom može se smatrati i situacija kada je preduzeće prezaduženo i platežno nesposobno, te su
pretpostavke za pokretanje insolventnosti preduzeća ispunjene. Povezana s ulaskom u
insolventnost, poslovna je kriza neposredna opasnost za sve interesne skupine preduzeća
(vlasnike, zaposlenike, investitore, državu i ostale) ovisno o stadiju i vrsti krize.

Poslovna kriza je negativni razvoj poslovanja preduzeća, kao posljedica događaja iz

okruženja i/ili pogrešnih poslovnih poteza menadžmenta, koji izaziva negativne reakcija
interesnih skupina i zahtjeva restrukturiranje poslovanja

16. Eksterni uzroci krize

Vanjski uzroci

→ kako sama riječ kaže, nastaju izvan organizacije u okolini. Smatra se da

organizacija nema bitnog utjecaja na ove uzroke. Među vanjske uzroke krize danas možemo
ubrojiti:

Prirodne katastrofe i nesreće - nastupaju iznenada i najčešće se preduzeća za njih ne mogu

primjereno pripremiti, a mogu značajno utjecati na poslovanje preduzeća, uzrokujući
nepredviđene materijalne troškove koji potencijalno, ovisno o razmjerima, mogu uzrokovati i
prestanak rada preduzeća;

političke i društvene promjene –. Ova situacija je karatkeristična u državnim i gradskim
podzećima gdje se prilikom promjene političke opcije na vlasti, mijenjaju i rukovodeći
kadrovi, dovodeći pri tom do određenih kriznih situacija, najčešće organizacijske prirode;

ekonomske krize;

recesije;

promjene na tržištu

sigurnosno okruženje itd.

17. Interni uzroci krize preduzeća

Unutrašnji uzroci → osim vanjskih, krize često nastaju unutar jedne organizacije. Takve krize

nisu često vidljive, a u njih se ubrajaju (Tomić, Milas, 2006:140):

loša organizacija rada,