Pitanja iz kriznog menadžmenta 2 parcijala
1. Krizni menadžment u funkcionalnom smislu.
Krizni menadžment u funkcionalnom smislu predstavlja vođenje preduzeća koje teži za ciljem
da preduzeće izvede iz krize i da ga učini dugoročno sposobnim za opstanak. Krizni
menadžment u poslovnom okruženju karakterišu procjene rizika i šansi. Prepoznavanje
postojećih potencijala, osim sagledavanja grešaka i nedostataka, odlučujuće je za ovladavanje
krizom.
2. Strategije kriznog menadžmenta (4 strategije)
Strategije kriznog menadžmenta moraju da obuhvate sljedeće:
145
1.Pripreme za širok obim kriza (
šta
);
2.Pridržavaju se svih pet faza kriznog menadžmenta (
kad
)
;
3.Uzmu u obzir kulturološke, ljudske, organizacijske i tehničke faktore
(
zašto
)
;
4.Inkorporiraju više različitih dioničara (
na koga
).
3. Upravljanje preokretom (prva ili sve faze)
Upravljanje preokretom je proces koji se odvija kroz osam faza, odnosno
koraka i to:
1. Analiza dosadašnjeg razvoja preduzeća na bazi dobitka i gubitka, strukture novčanih
tokova, najvažnijih pokazatelja uspjeha za period prošlih četiri do pet godina.
2. Analiza položaja preduzeća u grani, kao i grane u cjelini.
3. Otkrivanje proizvođača i uništavača vrijednosti u preduzeću, čime se trasira suština i pravac
preokreta. U ovoj fazi se identifikuju tržišni segmenti proizvoda koji generišu prihod i novac,
te one koji umanjuju i uništavaju te vrijednosti, što omogućava defi niranje strategija za
proizvode i tržište.
4. Ispitivanje položaja preduzeća na tržištu i u grani kako bi se identificirale šanse za uspjeh i
razvoj preduzeća.
5. Predlaganje mjera za poboljšanje i preoblikovanje ključih procesa, od prodaje preko
proizvodnje do nabave, s obzirom na njihovo vrijemeprotoka i efikasnost.
6. Snižavanje (svih) troškova koji su proizašli iz mjera poboljšanja procesa (od nabave do
prodaje) i prema funkcionalnim područjima.
7. Ispitivanje kvalitete i potencijala menadžmenta kao i sposobnosti učenja i mijenjanja svih
saradnika u preduzeću.
8. Razvijanje sveobuhvatne koncepcije restrukturiranja i preokreta preduzeća, i to na temelju
informacija dobivenih u prethodnih sedam faza preokreta. U ovoj fazi se utvrđuje strategija
preduzeća.
4. Pojam reaktivnog KM i zadaci reaktivnog KM
Reaktivni krizni menadžment ima po tendenciji pasivni, defanzivni karakter. On se usmjerava
protiv kriza preduzeća u fazama u kojima su one, putem svog dejstva, postale direktno
vidljive za preduzeće (akutne krize preduzeća). Njegov zadatak sastoji se u suzbijanju nastale
krize preduzeća ili ublažavanju njenih destruktivnih dejstava. Reaktivni krizni menadžment se
pojavljuje u dvije svoje forme: repulzivni i likvidacioni krizni menadžment.
5. Cilj horizontalne analize.
Horizontalnu analizu finansijskih izvještaja možemo posmatrati sa statičkog i dinamičkog
aspekta.
Statički aspekt
Horizontalna analiza određenog finansijskog izvještaja počiva na horizontalnim pravilima fi
nansiranja. Ova pravila često se zovu i zlatna pravila finansiranja, a to su:
≪
≫
-
Zlatno bankarsko pravilo
(tuđi kapital se ne smije koristiti nepovoljnije nego što je
dobijen)
-
Zlatno bilansno pravilo
(stalna sredstva preduzeća treba da budu pokrivena vlastitim
i dugoročnim tuđim kapitalom)
-
Zlatno pravilo - «acid test»
(jednakost između gotovine, mjenica i dužnika sa jedne,
i kratkoročnog kapitala sa druge strane)
Navedena pravila imaju za cilj kvalitativnu uravnoteženost određenog bilansa stanja.
Horizontalna analiza bilansa uspjeha podrazumijeva posmatranje i analizu podbilansa
prihoda, troškova i rezultata poslovanja.
Dinamički aspekt
Horizontalna analiza u vremenu je uporedni prikaz apsolutnih iznosa najvažnijih pozicija
bilansa stanja i bilansa uspjeha i promjene tih iznosa tokom vremena (za više uzastopnih
periodičnih izvještaja).
Cilj ove analize jeste da se utvrdi trend poslovanja, tj. da li se poslovanje preduzeća
poboljšava ili pogoršava u odnosu na prethodni period.
6. Kategorije rizika i vrste?
U literaturi, rizici se pretežno svrstavaju u dvije kategorije, koje imaju svoje
podgrupe rizika:
-
finansijski rizici (tržišni i kreditni rizici) i
-
operacionalni rizici (operativni i strateški rizici).
7. Interne snage, kako ih iskoristiti kako bi predstavili pozitivnu sliku (tako nekako)
Snage (Strengths)
su oblasti u kojima je konkurentska pozicija firme (biznisa) superiorna u
odnosu na svoje konkurente. Osnovna premisa u analizi internih snaga (prednosti) su: ne
preterivati i biti realan. U nekim slučajevima pokušajte da sebe stavite u poziciju
kupca, ili trećeg lica i odgovorite na pitanje: koje jače strane vašeg poduzeća vide vaši
korisnici?
8. Faze preokreta u poslovanju
U principu se preokret u poslovanju izvodi sa novim rukovodstvom,
odnosno kriznim menadžmentom.
Faze preokreta u poslovanju su sljedeće:
-
Otkrivanje, identifi kacija krize
-
Priprema za izvođenje faza preokreta i izrada plana
-
Dijagnoza stanja
-
Zaustavljanje krize – privremene hitne mjere
-
Stabilizacija
