4
UVOD
Pod pojmom krvni delikti podrzumijevaju se krivi
č
na djela uperena protiv fizi
č
kog
integriteta li
č
nosti, delikti izvršeni primjenom sile i nasilja, napadom na osnovnu
vrijednost – život i tjelesni integritet
č
ovjeka. U ovu oblast spadaju svi oblici djela
koja za posljedicu imaju smrt ili tjelesne povrede, te neka djela imovinskog karaktera
izvršena nasilnim aktima. Najteži oblici krvnih delikata su ubivstva i teške tjelesne
povrede. Takva djela mogu biti izvršena razli
č
itim sredstvima: fizi
č
kim i psihi
č
kim,
direktnim ili indirektnim. Svakako, najteži delikti iz ove grupe krivi
č
nih djela je
ubistvo.
1
Život i tijelo
č
oveka kao zaštitni objekat spadaju u dobra pojedinca i na skali
vrijednosti dobara koje krivi
č
no pravno štiti zauzimaju najviše mjesto. To naro
č
ito
važi u pogledu života
č
ovjeka koji je neprikosnoven. Na
č
elo neprikosnovenosti života
č
ovjeka predvi
dj
eno je kod nas i kao ustavno na
č
elo.
Prije izlaganja problematike o samoj temi, potrebno je da se odgovori na odre
đ
ena
pitanja, koja imaju pristupni karakter za uspješno pra
ć
enje svih daljih nastojanja. U
prvom redu to je odre
đ
ivanje pojma krvnih delikata, od
č
ega neposredno zavisi širina
zahvatanja kriminalne problematike kojom se ovaj rad bavi, a samim tim i njenog
zna
č
enja po obimu kao društvene pojave i kao predmeta istraživanja. Veza izmedju
odre
đ
ivanja pojma i sagledavanja zna
č
aja pojave po obimu ispoljavanja i rezultatima
istraživanja, s jedne strane i opšti zna
č
aj problematike koja se istražuje i na
č
ina na
koji se to
č
ini, da bi se sagledali pravci i ciljevi u nastojanjima, sa druge strane,
opredeljuju
ć
e su uticali na isticanje pristupnih pitanja. Pored pojma krvnih delikata to
su još: odnos društva prema krvnim deliktima u prošlosti i sadašnjosti, krvni delikti u
svijetlu razvoja kriminološke misli i predmet i obim istraživanja i na
č
in obrade
problematike u ovom radu.
1.1
Pojam krvnih delikata
U odredjivanju ovoga pojma treba po
ć
i od
č
injenice, da isti pozitivno zakonodavstvo
ne poznaje i da se njegovim definisanjem, izri
č
ito, nije bavila ni krivi
č
no-pravna ni
kriminološka literatura.
1
Milo Boškovi
ć
, „Kriminologija“, Novi Sad, 2006, Pravni fakultet „Univerzitetski udzbenik“ str 269.
5
Krivi
č
ni Zakon Republike Srbije, utvr
đ
uju
ć
i grupe krivi
č
nih djela, prema grupnim
zaštitnim objektima, sistematizuje krivi
č
na djela protiv života i tijela, koja tako i
naziva. Na isti na
č
in u
č
injeno je to i u krivi
č
nim zakonima drugih republika bivše
SFRJ. U praksi nisu rijetki slu
č
ajevi, da se upotrebljava pojam "krvni delikti",
2
bilo
kao sinonim za krivi
č
na djela protiv života i tijela, bilo kao zajedni
č
ki naziv za samo
neka od njih, a u prvom redu za ubistva i tjelesne povrede. Ovaj pojam prisutan je u
praksi u istoj mjeri u kojoj su prisutni i drugi sli
č
ni pojmovi, kojima se ozna
č
avaju
odre
đ
ene grupe krivi
č
nih djela, kao što su: "seksualni delikti", "privredni
kriminalitet", "politi
č
ki kriminalitet", i sli
č
no. Nepreciznost u pogledu sadržine krvnih
delikata karakteristi
č
na je i za sadržinu svih ovih pojmova. Tako se, pod privrednim
kriminalitetom ponekad podrazumijevaju sva krivi
č
na djela izvršena na štetu imovine
pravnih lica, bez obzira da li su po sistematici krivi
č
nih zakona svrstana u grupe
krivi
č
nih djela protiv privrede ili protiv službene dužnosti, pa
č
ak i u ostale gupe, na
primjer, protiv imovine, kada je djelo izvršeno na štetu društvene imovine itd. Nisu
rijetki slu
č
ajevi da se pod isti pojam podvode samo krivi
č
na djela koja su, prema
svom zajedni
č
kom grupnom zaštitnom objektu, svrstana u grupu krivi
č
nih djela protiv
privrede. U drugim slu
č
ajevima, pod ovaj pojam podvode se, pored naprijed
navedenih djela i krivi
č
na djela protiv
č
ovje
č
nosti i me
đ
unarodnog prava.
Bez obzira na nepreciznost pojma "krvni delikti" u njegovoj prakti
č
noj primjeni,
teorija isti nije zaobišla. Naprotiv, on se koristi u mnogim radovima, ali tako da i u
ovim slu
č
ajevima ostavlja dilemu o njegovom pravom zna
č
enju. Ukazuju
ć
i na neke
osnovne tipove kriminaliteta M. Milutinovi
ć
pominje i krvne delikte, Me
đ
utim, iste
detaljnije ne obra
đ
uje, da bi se sa sigurnoš
ć
u dalo zaklju
č
iti koja sve krivi
č
na djela
podvodi pod ovaj pojam
3
. Z Šeparovi
ć
, pod krvnim deliktima podrazumeva sve oblike
napada na tjelesni integritet i život
č
ovjeka, a iz daljeg konteksta izlaganja se vidi da
pod tim podrazumjeva sva krivi
č
na djela ozna
č
ena u posebnim dijelovima krivi
č
nih
zakona pod nazivom: Krivi
č
na djela protiv života i tijela
4
. V. Peši
ć
, s obzirom na
sadržinu koju posmatra u odre
đ
enom pregledu o krvnim deliktima, smatra to isto.
5
2
Ba
č
i
ć
, F., Šeparovi
ć
, Z., "Krivi
č
no pravo – posebni deo", Školska knjiga, Zagreb, 1997.
3
Milutinovi
ć
, M., "Kriminologija", Službeni glasnik, Beograd, 1979. str. 189.
4
Šeparovi
ć
, Z., "Kriminologija i socijalna patologija", Zagreb, 1981. str. 107 i 108.
5
Peši
ć
, V., "Ubistva u Jugoslaviji", Beograd, 1972., str. 48
