SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU,
OPATIJA
MITROVIĆ IVAN
TANCABEL LORENA
KULTURNI TURIZAM U EU
(SEMINARSKI RAD)
OPATIJA, 2012.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA
KULTURNI TURIZAM U EU
SEMINARSKI RAD
Naziv kolegija
: Ekonomika EU i turizam
Mentor
: dr.sc. Romina Alkier Radnić
Studenti
: MITROVIĆ IVAN
TANCABEL LORENA
Matični broj
: ds1331 D12
ds1347 D12
Smjer
: Međunarodni
menadžment
Studij
: diplomski sveučilišni
Status
: redoviti student
OPATIJA, 2012.
1
UVOD
Europa sa svojim raznovrsnim prirodnim ljepotama i ugodnom klimom, bogatim
kulturnim naslijeđem te dobrom prometnom povezanošću, u svjetskim je razmjerima bila i
ostala najatraktivnije receptivno turističko središte. Istodobno je to i jedno od najjačih
emitivnih turističkih područja s kojega i u europska i u izvaneuropska turistička odredišta
dolazi najveći broj posjetitelja. Dakle, uloga i važnost turizma za golema razvojna postignuća
većine europskih zemalja je neupitna.
Predmet seminarskog rada je prikazati razvoj i utjecaj kulturnog turizma Europske
Unije kao dio svjetskih turističkih aktivnosti. Cilj rada je ukazati na važnost kulturnog turizma
Europske Unije budući da je u današnje vrijeme svjetska turistička sve heterogenija, odnosno
raznolika. Također, bitno je napomenuti posebnosti kulturnog turizma za pojedine zemlje
članice Europske Unije, te njihove prednosti i nedostatke. Svrha rada je prikazati tko su
korisnici kulturnog turizma EU te uvidjeti je li kulturni turizam dovoljno razvijen i vide li
korisnici odnosno turisti prednosti kulturnog turizma u odnosu na ostalu turističku ponudu.
U znanstvenom istraživanju, formuliranju i prikazivanju rezultata istraživanja koristit će
se brojne znanstvene metode od kojih se navode one najvažnije: metode analize i sinteze,
statističke metode, induktivna i deduktivna metoda, metoda komparacije, povijesna metoda,
metode apstrakcije i konkretizacije, metode generalizacije i specijalizacije te metoda
anketiranja, odnosno intervjua.
2
1. POVIJESNI PREGLED RAZVOJA TURIZMA U EUROPI
Nema pouzdanih podataka o tome kada je turizam počeo dobivati onaj karakter koji mu se
danas pridaje, odnosno kako se turizam u Europi uspio razviti u važnu pojavu koju danas
predstavlja. Prije proučavanja karakteristika suvremenog turizma i budućih trendova,
potrebno je smjestiti europski turizam u njegov povijesni kontekst.
Pojave srodne turizmu naslućuju se već u najstarijoj povijesti kod onih naroda koji su
dosegli odgovarajući nivo kulture i materijalnog stanja, pa se može reći da je turizam u Europi
star koliko i sami počeci civilizacije na ovom kontinentu. Njegovi se prvi začeci mogu
pronaći u klasičnim civilizacijama čiji je utjecaj oblikovao povijest i kulturu Europe, i čija su
dugovječna arhitektonska čuda, od Hadrijanovog zida do Partenona, danas i sama u fokusu
značajnog turističkog interesa. Brojni su autori nastojali dokazati postojanje turističke
aktivnosti još u antičko doba pa se tako može naići na podatak da su još Grci ugošćavali
posjetitelje tijekom prvih Olimpijskih igara 776. God. Pr.Kr. i da su imućni Rimljani u svrhu
odmora putovali na obalu čak i do Egipta. Neki autori također pretpostavljaju da su Egipćani,
Grci i Rimljani putovali u svrhu odmora te iznose podatak o razvitku srednje klase,
zahvaljujući zaradi od trgovine u kombinaciji s dobrim komunikacijama, jedinstvenom
valutom i zajedničkim jezicima – latinskim i grčkim, kao razlozima ekspanzije turizma u
antičko doba. Pojedini autori ističu važnost tzv. „Velikih turneja“
1
sedamnestog i
osamnaestog stoljeća, kada su mladi aristokrati kretali na poduža putovanja diljem kontinenta
u obrazovne svrhe, kako bi naučili strane jezike, mačevanje, jahanje, plesanje, umijeće
uspostavljanja političkih i ekonomskih veza te manira koje su dolikovale njihovom položaju.
U trajanju od nekoliko godina, „Velika turneja“ je za imućne britanske putnike započinjala
posjetom Francuskoj, uslijedila bi turneja povijesnim i kulturnim talijanskim gradovima u
trajanju od maksimalno jedne godine, s povratkom preko Švicarske, Njemačke i Nizozemske.
Iako su se i drugi slojevi društva zasigurno uključivali u neke oblike putovanja iz zadovoljstva
(osobito posjete prijateljima i rodbini), tek je krajem osamnaestog i u devetnaestom stoljeću
turizam postao dostupan i ostalim slojevima društva u europskim zemljama. Tada su Velike
turneje počele privlačiti novonastale trgovačke slojeve koji su imali sredstva da se priključe
putujućoj aristokraciji tog vremena.
1
Radnić,A., Romina, : Turizam u Europskoj Uniji, Opatija, 2009., str.51.
