1

UNIVERZITET U BIJELJINI

POLJOPRIVREDNI FAKULTET

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

SEMINARSKI RAD IZ 

PREDMETA KALKULACIJE U POLJOPRIVREDI

Tema: Uzgoj kupusa

Predmetni profesor:                                                                                    Kandidat: 

Prof. Dr. Jonel Subić                                                                                   Nurija Omić 25/15

  

Bijeljina, februar 2018 godine.

2

SADRŽAJ

UVOD......................................................................................................................................... 3

1. UZGOJ KUPUSA................................................................................................................4

1.1.

Rana proizvodnja kupusa.............................................................................................4

1.2.

Rasađivanje..................................................................................................................4

2. RANI KUPUS.....................................................................................................................5

2.1.

Agrotehnika ranog kupusa...........................................................................................5

2.2.

Zašto rani kupus cveta pre donošenja glavica?............................................................5

2.3.

Proizvodnja ranog kupusa iz jesenje sadnje.................................................................6

3. PROIZVODNJA KUPUSA IZ RASADA..........................................................................6

3.1.

Proizvodnja rasada....................................................................................................... 7

3.2.

Proizvodnja kasnog kupusa..........................................................................................7

3.3.

Nega kasnog kupusa.....................................................................................................8

3.4.

Može li se kupus gajiti direktnom setvom, bez rasađivanja?.......................................9

4. NAJVAŽNIJE BOLESTI I ŠTETOČINE KUPUSA........................................................10

4.1.

Suzbijanje................................................................................................................... 11

ZAKLJUČAK........................................................................................................................... 13

LITERATURA......................................................................................................................... 14

background image

4

1. UZGOJ KUPUSA

Zavisno od klime, gaji se kao glavni ili postrni usev. U uslovima hladne, kontinentalne klime 

kupus je osnovni ili jedini usev. U uslovima umereno kontinentalne klime kupus je najčešće 

postrni   usev   –   posle   graška,   ranog   krompira,   luka,   ječma,   pšenice   i   drugih   useva   koji 

oslobađaju njivu do jula meseca. Ovo se odnosi na proizvodnju kupusa za jesenju i zimsku 

potrošnju.

Međutim, veoma je rasprostranjena rana proizvodnja kupusa - dolini Neretve, Makedoniji, 

onda   u   ravnicama   –   Pomoravlju,   Vojvodini,   naravno   uz   male   vremenske   razlike   zbog 

klimatskih specifičnosti.

1.1. Rana proizvodnja kupusa

U Srbiji, u ravničarskim predelima, setva za proizvodnju rasada ranog kupusa počinje od 

polovine pa do kraja februara (u toplim lejama), rasadivanje se obavlja početkom aprila, a 

berba, zavisno od sorte i spoljnih uslova, od juna do jula. Na polju ili plasteniku.

Kupus podnosi nešto niže temperature, pa za podizanje toplih leja treba tanji sloj stajnjaka 

nego za paradajz i papriku, 20-30 cm, te se takve leje nazivaju polu tople. Ipak, one treba da 

održavaju temperaturu od oko 16 0 C. Rasad kupusa se ne pikira, te seme treba posejati u 

redove od oko 7-10 x 2 cm. Za jedan hektar kupusa treba oko 500 gr semena. U jednomm 

gramu ima 300-350 semenki. Za metar kvadratni leje treba 2 – 2.5 grama semena. Seme, u 

određenim uslovima, zadržava klijavost 5 – 7 godina.

Kupus brzo nice i raste . Rasaduje se kad biljcice dobiju 5-6 listova. Po metru kvadratnom leje 

može se odgajiti do 500 biljcica, tako da za hektar treba oko 80 m leja.

1.2. Rasađivanje

Rasađivanje ranog kupusa se obavlja u plodnom, dobro pripremljenom, vlažnom zemljištu. 

Pošto se gaji na manjim parcelama, obično se rasađuje ručno. Rani kupus ima manju lisnu 

rozetu i sadi se na rastojanju 50 x 50, 60 x 40 ili 60 x 50 cm, zavisno od sorte, plodnosti 

zemljišta   i   navodnjavanja,   tako   da   se   po   hektaru   odgaji   od   30   do   40   hiljada   biljaka.Po 

čupanju, rasad se probira. Odbacuju se biljke sa oštećenom temenim pupoljkom (bokvicom), 

slabe, bolesne, oštećene. Odabranim biljkama se skraćuje lišće za jednu trećinu. Sadi se dublje 

nego što je biljka bila u leji, sve do kotiledona. Zemlja oko žila treba dobro da se podbije 

sadiljkom, kako bi žile bile u dodiru za zemljom.Odmah po rasađivanju kupus treba zaliti. 

Ovo važi za sve biljke koje se rasađuju.

5

2. RANI KUPUS

Za ranu proizvodnju kupusa neophodno je nabaviti seme ranih sorti. Seje se rasađuje i bere u 

više rokova, tako da se berba proteže tokom čitavog leta. Sve rane sorte imaju jako izražen 

centralni nerv i grubu strukturu, ali su slatke i ukusne. Berba se mora obavljati redovno, čim 

glavice očvrsnu, jer u protivnom pucaju i gube kvalitet.

2.1. Agrotehnika ranog kupusa

Kupus je biljka koje najbolje uspeva na plodnim, vlažnim zemljištima. Ima plitak razgranat 

korenov sistem, te traži strukturno zemljište i stalno prisustvo vlage u površinskom sloju. 

Troši velike količine azota, fosfora, kalijuma i mikroelemenata, te ga treba dobro đubriti.

U jesen, pred duboko oranje, treba rasturiti 40-60 tona stajnjaka po hektaru. U proleće startno, 

parcelu treba nađubriti mineralnim NPK đubrivima, u takvom odnosu da bude uneto oko 100 

– 150 kg čistog azota, 80 – 120 kg fosfora 50 – 100 kg kalijuma po hektaru.

Koren kupusa prodire do 120 cm u dubinu i 180 cm u širinu. Bez obilnih navodnjavanja i 

prihranjivanja nema dobrog prinosa. Za nagomilavanje 1kg suve materije kupus troši oko 600 

litara vode ili 8200 m/ha za sezonu.

Pre rasađivanja može se upotrebiti herbicid treflan (2 1it. po hektaru). Isti herbicid se može 

koristiti i za suzbijanje korova u lejama gde će se proizvoditi rasad kupusa (pre setve). Ovo 

važi za sve kupusnjače.

2.2. Zašto rani kupus cveta pre donošenja glavica?

Kupus   je   faktultativno   dvogodišnja   biljka.   Ako   u   vreme   mlade   biljke   nastupe   povoljni 

temperaturni uslovi za jarovizaciju, ona može da se obavi, bez ozbira što biljka još nije 

formirala glavicu, i da procveta.

Jarovizacija kupusa se odvija na temperaturama ispod 5 stepeni Celzijusovih, za period od 30 

– 60 dana, zavisno od sorte. Znači, ako je rasad star 30-40 dana, i ako je u leji bilo takvih 

uslova (temperatura nižih od 5 stepeni), i ako je na polju, u aprilu, bude dovoljno hladnih 

dana, jarovizacija se često obavi, pa se dešava da i 50 posto biljka procveta. Ovo je naročito 

karakteristično za srednje rane i kasne sorte, ako se gaje kao rani usev, a i za rane, ako su 

proleća hladna. Kupus držan na temperaturama iznad 16 stepeni neće procvetati ni posle dve 

godine.

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti