Kvalitet društva i kvalitet života
Kvalitet društva i kvalitet života
Boško Gavović, Stanislava Timotijević
Rezime:
Kvalitet društva i kvalitet života su u bliskom odnosu i utiču jedan na drugog. Postoji veliki broj
istraživanja i modela, čije se zajedničke karakteristike mogu izvući. Srbiji bi donošenje
nacionalne vizije moglo značiti prekretnicu u podizanju kvaliteta života.
U radu “Kvalitet društva” objavljenom u časopisu “Kvalitet” br. 9-10/2011, otvoreno je pitanje odnosa
kvaliteta društva i kvaliteta života. Pojam “kvalitet života” obično opisuje faktore koji imaju uticaj na
životne uslove društva ili pojedinca, a uopšteno on podrazumeva stepen blagostanja pojedinca ili grupe
ljudi.
Koncept kvaliteta života odnosi se na sveukupnu dobrobit unutar društva, a usmeren je na to da
omogući svakom članu društva da ostvari svoje ciljeve (a kao što znamo iz teorije sistema menadžmenta,
ukoliko nisu u suprotnosti sa zakonom ili štetni po člana ili okolinu). To znači da se kvalitet života meri
preko različitih ekonomskih, ali i neekonomskih pokazatelja. Pristup konceptu kvaliteta života oslanja se
ne samo na indikatore materijalnog životnog standarda, već i na različite subjektivne faktore koji utiču
na ljudski život.
Analiza kvaliteta života uobičajeno obuhvata sledeća područja:
Političko i društveno okruženje (politička stabilnost, stopa kriminaliteta, vladavina prava...),
Ekonomsko okruženje (stabilnost privrede, bankarske usluge...),
Društveno-kulturno okruženje (cenzura, ograničenja lične slobode...),
Zdravstvo i sanitarno okruženje (dostupnost lekarskih usluga i lekova, infektivne bolesti,
kanalizacija, otpad, zagađenost vazduha...),
Škole i obrazovanje (standard škola, dostupnost škola...),
Javne usluge i transport (struja, voda, javni prevoz, gužve u saobraćaju...),
Slobodno vreme (restorani, pozorišta, bioskopi, sport...),
Sredstva široke potrošnje (dostupnost hrane i dnevnih predmeta, automobili...),
Dom (kuće i stanovi, bela tehnika, nameštaj, održavanje...),
Prirodno okruženje (klima, istorija prirodnih nesreća ...).
Veliki uticaj na promene u metodama merenja prosperiteta i kvaliteta života imao je francuski
predsednik Nikola Sarkozi, koji je svojim govorom iz 2009. godine, pozvao na sprovođenje suštinskih
reformi u merenju napretka jedne zemlje. On je kritikovao međunarodne institucije što za procenu
blagostanja koriste isključivo bruto domaći proizvod (BDP) i pozvao istraživačke centre na primenu
obuhvatnijih merila napretka koja sagledavaju koncepte nejednakosti, ekološke održivosti, netržišne
proizvodnje i kvaliteta života.
Nema konsenzusa niti standarda po pitanju definicije kvalita života, što stvara šarolikost i poteškoće pri
merenju. Neki naučnici polaze od toga da se kvalitet vlastitog života meri po vrlo subjektivnim
kriterijumima, drugi govore o tome da ocena kvaliteta života pojedinca u velikoj meri zavisi od
individualnog temperamenta, dok neki naglašavaju potrebu kombinovanja objektivnih i subjektivnih
aspekata kvaliteta života, jer su oni u korelaciji.
U korist činjenici da su kvalitet društva i kvalitet života pojedinca u veoma bliskoj, neraskidivoj vezi,
govori i to da je život pojedinca u direktnoj vezi sa sistemom vrednosti zajednice u kojoj živi, sistemom
vrednosti porodice u kojoj je odrastao, pravnim uređenjem države, kulturom sredine, ličnim
karakteristikama osobe i njegovom projekcijom životnih vrednosti, kao i dubinom njegovog emotivnog
života i spoznaje.
Kvalitet društva jedan je od osnovnih pokazatelja ukupnog kvaliteta života. Ljudi pridaju veliku važnost
kvalitetu svog lokalnog okruženja, javnih usluga i demokratskih institucija.
Kvalitet globalnog društva – kvalitet života na planeti
Kao što je rečeno u radu „Kvalitet društva“
,
danas je široko prihvaćeno stanovište da je kvalitet društva
samo manjim delom zavisan od novca. O tome da kvalitet života i društveni razvoj nemaju uvek direktne
veze sa bogatstvom određenih zemalja, pokazuje i istraživanje koje su na Petoj međunarodnoj
konferenciji Internacionalnog društva za ispitivanje kvaliteta života, održanoj u Frankfurtu, prezentovali
naučnici sa Univerziteta u Pensilvaniji.
Oni su izneli podatke koji jasno ukazuju na to da je kvalitet života u celom svetu u opadanju, pa čak i u
nekim od zemalja koje beleže ekonomski progres.
Pensilvanijski naučnici posmatrali su desetogodišnje socio-ekonomske pokazatelje u 163 zemlje sveta,
koristeći se pritom podacima nacionalnih vlada, Ujedinjenih nacija i Svetske banke. U istraživanju je
tretirano i ukršteno 40 faktora na osnovu kojih je napravljena top-lista, odnosno indeks kvaliteta života u
svetu. Pored ekonomskih pokazatelja, platežne moći, nezaposlenosti i uključenosti u svetske privredne
tokove, analizirani su i faktori kao što su: kvalitet zdravstvene zaštite i školstva, stanje ljudskih prava,
politička zrelost građana, natalitet, izdaci za vojsku, zaštita životne sredine, položaj žena i sposobnost
društva na prihvatanje kulturne različitosti.
Zanimljivo je da se najmoćnija zemlja na svetu – Sjedinjene Američke Države – po kvalitetu života koji
omogućava svojim stanovnicima, nalazi tek na 27. mestu. Glavni negativni pokazatelji jesu sve veća
nezaposlenost, neodgovarajuća zdravstvena zaštita za većinu stanovništva, kao i urušavanje školskog

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti