PP~~eella

arrsskka

a iissttrra

a``iivva

njja

a,, rrjjee{{een

njja

a ii u

ussa

avvrr{{a

avva

njja

ovom dugom periodu,
iz dana u dan, iz godi-
ne u godinu, usavr-

{avao sam tehni~ko-tehno-
lo{ki i biotehnolo{ki proces
uzgoja matica od jajeta do
njenog izlaska iz mati~njaka.
U posljednjih 25 godina od
kada sam registrovao svoju
firmu “Selection” za uzgoj
selekcioniranih matica i una-
pre|enje p~elarstva, po~eo
sam raditi po preciznom i
ta~no utvr|enom programu
koji sam nazvao “Uzgoj mati-
ca po sitemu TF”. Projektovao
sam, konstruisao i izradio ve-
}i broj slo`enih naprava i ala-
ta, te izveo na desetine slo-
`enih eksperimenata. U tom
vremenu sam posjetio dese-
tak p~elarskih instituta u Evro-
pi i Sovjetskom Savezu, gdje
sam boravio kao student i ste-
kao potpun uvid o tome {ta
mi valja raditi za usavr{ava-
nje procesa uzgoja matica.

Smatram da nisam kompe-

tentna osoba da bih mogao
govoriti o molekularno-gene-
ti~kim teorijama jer za to
nemam formalnog obrazo-
vanja iako sam mnogo toga
nau~io u biologiji i genetici

p~ela, potrebnom znanju za
uzgoj matica i preno{enje
mojih iskustava na p~elare.
Me|utim, kompetentna sam
osoba da govorim o matici
jer sam za proteklih 50 godi-
na uzgoja p~ela i 40 godina

uzgoja matica, u ruci dr`ao
vi{e od 100.000 matica i sa
njima i za njih izvodio razne
eksperimente. Malo je pojedi-
naca p~elara, koji se tako
dugi niz godina bave prou~a-
vanjem p~ela i matica.

Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

Kvalitet matice

''''P

P~~e

ella

a ii d

drru

u{{ttvvo

o vvrriijje

dii o

olliikko

o,, kko

olliikko

o vvrriijje

dii n

njje

ovva

a m

attiicca

a..'''' U

U p

osslljje

njjiih

h d

esse

etta

akk g

diin

a ssvve

e vvii{{e

e p

p~~e

ella

arra

a kko

ojjii ssu

u n

prre

ovva

allii u

u u

uzzg

ojju

u p

p~~e

ella

ssh

hvva

atta

ajju

u kko

olliikko

o jje

e o

ovva

a p

p~~e

ella

arrsskka

a kkrriilla

attiicca

a p

osstta

alla

a iissttiin

niitta

a.. TTe

ekksstt kko

ojjii sslliijje

dii

jje

e o

dllo

akk iizz m

alle

e a

allii vve

a vvrriijje

e b

brro

o{{u

urriicce

e ''''M

attiicca

a ii n

njje

n kkvva

alliitte

ett''''

utto

orra

a FFrra

njje

e G

G.. TTo

a``iin

a kko

ojjii sse

e u

uzzg

ojje

m p

p~~e

ella

a b

avvii p

olla

a vviijje

ekka

a,, a

a u

uzzg

jje

m m

attiicca

a- p

prre

ekko

o 4

0 g

diin

a.. U

U rru

uccii jje

e d

drr``a

o vvii{{e

e o

d 1

0 h

hiilljja

a m

attiicca

ii ssa

a n

njjiim

a ((ii zza

a n

njjiih

h)) iizzvvo

diio

o b

brro

ojjn

e e

ekkssp

erriim

ntte

e..

IIzz m

allee p

p~~eella

arrsskkee b

biib

blliio

otteekkee::

Te`ina matice

Upro{}eno gledaju}i, p

prrvvii

kkvva

alliitte

ett

matice mo`e se

utvr|ivati na sljede}i na}in:
srednja te`ina neoplo|ene
matice treba se kretati od
180-205 mg, a broj jajovod-
nih cjev~ica u jednom jajniku
od 200-250 komada. Kod
rekordnih matica taj broj
mo`e biti znatno ve}i. Koliko
}e u jednom jajniku biti jajo-
vodnih cjev~ica i kolika }e biti
njihova du`ina zavisi od ge-
neti~kih osobenosti njenih
roditelja, kao i od uspje{nog
uzgoja od jajeta do matice.
Da bi se utvrdila prava te`ina
matice, mjerenje je neophod-
no izvr{iti u vremenu od izlas-
ka iz mati~njaka do njene
starosti od 5 sati. To se ~ini
radi toga {to matica u prvih 5
sati `ivota gubi od svoje prvo-
bitne te`ine od 6 mg. Poslije 8
sati `ivota gubi oko 16 mg, a
prije nego {to iza|e na
oplodnju izgubi ~itavih 40
miligrama.

Drru

gii b

biitta

n kkvva

alliitte

ett matice

predstavlja procent pre`ivjelih
jaja u odnosu na broj polo-
`enih u }elije sa}a. Mjerenje
tog kvaliteta mo`e izvr{iti
svaki p~elar na sljede}i na~in:
ako napravi limeni kvadrat

dimenzije 10x10 cm (sa jedne
strane pokriven mre`om 2x2
mm i postavi ga na sredi{nji
dio sa}a), nje`no ga pritisne
da ostavi otisak dimenzije u
vosku, izbroji koliko je jaja
matica tek polo`ila. Nakon
pet dana ponovo su na isto
mjesto postavili limeni ram da
bi se poja~ao prvobitni otisak
pa se izbroje larve koje su u
}elijama. Na taj na~in dobije
se koliko je jaja pre`ivjelo. Ali
to jo{ ne zna~i da }e toliko
p~ela biti izle`eno. Poslije 15
dana ponovi se otisak na zat-
vorenom leglu i dobije se broj
p~ela u posljednjoj fazi razvo-
ja. Dvadestog dana limeni
okvir sa mre`om se utiskuje u
sa}e na prethodno obilje`e-
nom mjestu i ostavlja do 23
dana kada se ispod mre`e
prebroje izle`ene p~ele. Na
taj na~in ta~no se utvr|uje
broj pre`ivjelih jaja, larvi, broj
dobijenih p~ela i broj o{te-
}enih p~ela po bilo kom
osnovu.

Trre

e}}ii b

biitta

n kkvva

alliitte

ett je te`ina

jajeta kojeg je matica polo`ila
u }eliju sa}a. Ovo
mjerenje se vr{i uz
pomo} mikrosko-
pa sa malim ekra-
nom, ili nekim sa-
vr{enijim elektron-
skim mikrosko-
pom. U oba slu~a-
ja te`ina se odre-
|uje mjerenjem
srednjeg pre~nika i
du`ine jajeta. Kod
kvalitetne matice
du`ina jajeta iznosi
od 1,5 do 1,7 mm;
a srednji pre~nik
od 0,32 do 0,35
mm ({to odgovara

te`ini od 0,1 do 0,12 mg).
Posebnim postupkom uzgoja
te{kih matica uz primjenu sis-
tema zadr`anog polaganja
jaja, mogu se dobiti jaja te`a
za oko 20%. Ovakva jaja ili
larve stare do 10 sati upotre-
bljavaju se za uzgoj selek-
cioniranih matica.

ettvvrrttii b

biitta

n kkvva

alliitte

ett matice

sastoji se u du`ini vremena
kojeg matica tro{i za pola-
ganje jednog jajeta bez obzi-
ra na godi{nje doba. Mo`e se
lako uvrditi da jednogodi{nja
matica to ~ini 20% br`e od
trgodi{nje matice. Isto tako
va`an je na~in na koji matica
pola`e jaja. Bolja od dobre
matice zapo~inje polaganje
jaja u centru sa}a i pravi kon-
centri~nu elipsu, a sva jaja su
okrenuta, uglavnom, prema
centru sa}a i polo`ena u
samom centru }elije.

@ivotna i radna

sposobnost p~ela

ettii b

biitta

n kkvva

alliitte

ett matice

odnosi se na `ivotnu i radnu
sposobnost p~ela koja se

Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

IIzz m

allee p

p~~eella

arrsskkee b

biib

blliio

otteekkee::

Zna~aj prirodne selekcije

Darvin je otkrio zakonitost

evolucije i zna~aj prirodne
selekcije pa na osnovu nje-
govih postavki znamo da se
p~ele kao i ostala `iva bi}a
razmno`avaju da bi u nared-
nim generacijama stvorile
mutante jer je to jedan od
osnovnih razloga razmno`a-
vanja. Mutant, to nije “vukod-
lak” koji se preko no}i trans-
formisao. To je `ivo bi}e koje
se ne razlikuje samo po izgle-
du, od svojih roditelja, nego i
po `ivotno va`nim osobina-
ma potrebnim za pre`ivlja-
vanje i dalje razmno`avanje.

Evvo

o kko

nkkrre

ettn

g p

prriim

mjje

erra

a…

…

a p

p~~e

elliin

njja

akku

u iim

o 8

kko

o{{n

niicca

a u

u kko

ojjiim

a sse

e p

ojja

avviilla

ajjo

assn

niijja

a b

olle

esstt,, a

errii~~kka

kku

a.. N

Niikka

a sse

e n

e}}e

e d

essiittii

a ssttrra

a ssvviih

h 8

0 p

p~~e

elliin

njjiih

drru

u{{tta

avva

a,, b

ezz o

bzziirra

a d

a llii iih

lliijje

e~~iim

o iillii n

e.. O

Osstta

att }}e

e n

ezza

rra

a``e

o jje

o iillii d

dvva

a d

drru

u{{ttvva

((a

akko

o sse

e p

p~~e

elliin

njje

e d

drru

u{{ttvvo

o zza

arra

azzii

kku

m zzn

o d

a o

a ssa

d sse

e n

e}}e

e p

prre

esstta

attii)).. T

u sse

a d

djje

ellu

u p

okka

azza

alla

a p

prriirro

sse

elle

ekkcciijja

a jje

err jje

e n

ezza

arra

a``e

drru

u{{ttvvo

o p

prriirro

o o

ottp

orrn

o n

ovvu

u n

ajjo

assn

niijju

u b

olle

esstt p

p~~e

ella

a..

a iissttii n

a~~iin

n p

p~~e

elle

e sse

e o

osse

ii p

prre

a vva

arro

oii jje

err zzn

o d

ssvva

a p

p~~e

elliin

njja

a d

drru

u{{ttvva

a n

niissu

u p

jje

akko

o n

utta

a vva

arro

m..

o sse

e o

ossii ii n

a b

biillo

o kko

ojju

drru

u b

olle

esstt..

Za p~elara nije va`no

kakve su boje p~ele na nje-
govom p~elinjaku jer p~elar
ne dr`i p~ele radi boje nego
radi meda. Lako je uzeti
knjigu koju je napisao
uva`eni doktor F. Ruthner i
prepisati sve parametre reci-
mo kranjske p~ele. Da li je
bilo ko ikada poku{ao, da
prema Ruthner-ovim para-
metrima, utvrdi kakve su
p~ele na na{im p~elinjacima?
Kod nas je svaka crna ili siva
p~ela kranjska a svaka `uta-
talijanka, a ni jedno ni drugo,
naravno, nije ta~no…

Uporedni kvalitet matice

Jo{ uvijek ima manji broj

p~elara koji ka`u da je dobra
svaka matica. Ja bih ovu
re~enicu izmijenio pa bih
rekao: ””A

Akko

o sse

e u

u p

p~~e

elliin

njje

drru

u{{ttvvu

u n

alla

azzii sslla

a m

attiicca

a,,

olljje

e jje

e u

p{{tte

e jje

e n

e iim

attii””.

Takvo p~elinje dru{tvo koje
p~elar poma`e zatvorenim
leglom, donosi dvojaku {tetu:
poma`emo slabo dru{tvo ko-
je i nakon pomo}i ostaje sla-
bo i ne}e sakupiti vi{ak meda
a sna`no p~elinje dru{tvo
kojem smo uzeli zatvoreno
leglo slabimo i zbog toga,
ono donosi manje meda.

Ranije smo rekli da kvalitet

matice zavisi ve} od same
te`ine jajeta… Ve}i broj

p~elara uzgoj matica vr{i na
taj na~in {to jednostavno
izvadi postoje}u maticu iz
p~elinjeg dru{tva a p~ele
sagrade prinudne mati~nja-
ke. Koju }e larvu p~ele
odabrati i pro{iriti }eliju sa}a
u kojoj se ona nalazi, p~elar
nikada ne zna. To mo`e biti
larva stara i do 30 sati koja je
ve} primila nekoliko obroka
hrane za p~elu radilicu {to,
naravno, negativno utje~e na
kvalitet budu}e matice.

Takve se matice legu nakon

14 ili 15 dana. Prva se izle`e
ona koja je zapo~ela svoj
razvoj iz najstarije odabrane
larve (a u tom slu~aju p~ele
ne u~estvuju u kona~nom
izboru matice) poru{i sve pre-
ostale mati~njake, a to zna~i i
one koji su svoj razvoj zapo-
~ele normalno iz larve mla|e
od 20 sati. Na taj na~in dobili
smo najslabiju maticu u
p~elinjem dru{tvu…

Rojidbena matica

Ne mali broj p~elara tvrdi

da je najbolja rojidbena mat-
ica. [to se ti~e veli~ine matice,
veli~ine jajnika i broja
jajovodnih cjev~ica u njima

Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

PP~~eella

arrsskka

a iissttrra

a``iivva

njja

a,, rrjjee{{een

njja

a ii u

ussa

avvrr{{a

avva

njja

na takve matice uglavnom
nema primjedbe. Me|utim,
mi znamo da je rojidba u
p~elinjem dru{tvu prirodan
proces ali posljedica
uglavnom negativnih ~inilaca
od kojih je naj~e{}i uzrok
matica. Samim tim mi ne poz-
najemo majku te matice ali
znamo da je rojidbena mati-
ca geneti~ki optere}ena rojid-
benim nagonom koji }e se
prenijeti na sljede}u gen-
eraciju matica i p~ela.

Kada se u tri generacije

koristi rojidbena matica,
onda }e i u ~etvrtoj generaciji
iz ko{nice zasigurno izletjeti
roj a dru{tvo }e se rojiti ne
jedanput nego vi{e puta, sve
do same propasti p~elinjeg
dru{tva, ukoliko p~elar ne

interveni{e. Ukoliko je p~elin-
je dru{tvo pred rojidbu jako
(brojno), onda matica zala`e
veliki broj mati~njaka pa
larve ne prime dovoljnu
koli~inu mati~nog mlije~a.
Jedno je sigurno: roj na grani
donosi najmanje tri roja
manje u ko{nici (ovaj
podatak sam za sebe najbol-
je govori da je takva matica
najskuplja).

Matici koja je uzgojena u

re`imu tihe zamjene, mo`e se
staviti sljede}a primjedba:
naj~e{}e do tihe zamjene
dolazi radi slabog kvaliteta
matice bez obzira da li je
stara ili mlada a znamo da se
time i prenose geneti~ke
osobenosti na k}erku-maticu.
Ako u tihu zamjenu ulazi mat-

ica o{te}ena od strane
p~elara (ili zato {to je stara,
ali je p~elar znao da je to bila
kvalitetna), njenoj k}erki-
matici ne mogu se staviti ve}e
primjedbe.

P~elari ~esto isjecaju

mati~njake bilo da su prinud-
ni, rojidbeni ili iz tihe zam-
jene, ne vode}i mnogo
ra~una o tome koliko su ti
mati~njaci stari. Kada ih isi-
jeku iz rama obi~no ih stavlja-
ju na ko{nicu, ponovo ne
vode}i ra~una da je matica
izlo`ena suncu i da }e sigurno
biti o{te}ena. Kada ih
prenose to obi~no ~ine u ne-
kakvoj kesi. U svim tim slu-
~ajevima de{avaju se sljede}e
stvari: ako ste mati~njak isjek-
li 14-og dana i to pravilno
u~inili bez njegovog
o{te}enja, pa ste ga potom
okretali u ruci ili u kesi, mati-
ca je o{tetila krila i ne}e mo}i
letjeti i oploditi se.

Kori{tenje mati~njaka u

oplodnjaku kojeg ste tek
formirali nije dozvoljeno.
Takva }e se matica izle}i sa
zadr{kom, nekad i vi{e od
jednog dana a sigurno }e biti
manje ili vi{e o{te}ena. Uzgoj
selekcioniranih matica
proizvodi se u principu prema
uzgoju koga vr{e p~ele u tihoj
zamjeni.

™

(Detaljno o uzgoju matica,

kako se dobija ne samo
kvalitet matice nego i kvalitet
trutova i p~ela radilica,
pro~itajte u knjizi “Uzgoj
selekcioniranih matica po sis-
temu TF” od istog autora.)

Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.

SSttrra

atteeg

giijja

a p

p~~eella

arreen

njja

a u

u K

dii

p~elarov dom, p~elinjak, pos-
tolja uz cestu, tr`nice, bo`i}ni
sajmovi i sl. Iako taj med ne
mora biti gradiran, zdrav-
stveni }e inspektori povre-
meno na~initi iznenadne pre-
glede na mjestu vrcanja i
pakiranja (naro~ito paze}i pri
tom na sanitarne uvjete
procesa), pregledati posu|e u
koje se nata~e med, a pone-
kad uzeti i uzorak meda na
analizu.

Podaci o prodaji meda

Kanadski ured za statistiku

daje zanimljive podatke, koji
se odnose na prodaju meda:

-med upotrebljava spora-

di~no 67 do 88% stanovni-
{tva;

-samo 30% koristi med vi{e

od jedanput sedmi~no;

-pove}anjem porodice obi-

~no raste i potro{nja meda;

-porast potro{nje meda

uvjetovan je i boljom obavi-
je{teno{}u potro{a~a i rastom
`ivotnog standarda;

-66% potro{a~a kupuje

med u staklenkama od pola
kilograma;

-najvi{e meda potro{i se

zimi;

-69% potro{a~a kupuje

med u trgovinama s namirni-
cama.

Potro{a~i koji kupuju med u

trgovinama tro{e oko 1 kg
meda na godinu, a potro{a~i
koji kupuju med kod p~elara
tro{e prosje~no od 3 do 4 kg
na godinu.

Neki od tih podataka vrlo

su va`ni za malog proiz-
vo|a~a i on ih mora imati na
umu kad planira osobnu
proizvodnju.

Ima niz problema koji se

~esto ponavljaju pri takvoj

prodaji meda na malo, o
~emu }e biti rije~i u nastavku
(naravno, koliko to dozvolja-
va novinski tekst).

Opskrba tr`i{ta

Ve}ina mladih p~elara u

Kanadi su vrtlari ili farmeri,
koji iz hobija dr`e u vrtu ili
vo}njaku 2 do 5 ko{nica.
Proizvedeni med }e upotrije-
biti za vlastite potrebe, a vi{ak
}e prodati susjedima, rodbini
i prijateljima. Takva prodaja
je sezonska i takav p~elar-
hobist ne ula`e mnogo truda
u studiranje i razvoj tr`i{ta.
Ozbiljan p~elar, naprotiv,
proizvodi znatno ve}e koli~ine
meda (iako je u skupini malih
proizvo|a~a) i mora posvetiti
vi{e brige prodaji, ali tako|er

treba osigurati dovoljne ko-
li~ine meda kako bi u sezoni
zadovoljio svoje tr`i{te.

Zanimanje potro{a~a

Po~etnici ~esto ponavljaju

istu pogre{ku. P~elar izvrca
med, ispi{e pred ku}u plo~u
''Med za prodaju'' i postavi
stol na kojem je med izlo`en
u kori{tenim staklenkama od
d`ema, krastavaca ili pak u
plasti~nim posudama od sla-
doleda, instant-kafe i sl. (~e-
sto jo{ s originalnim naljepni-
cama). To je najbolji na~in da
se odbije potro{a~. Za uspje-
{nu prodaju med mora biti ne
samo dobre kakvo}e, nego i
pakiran u ~istu (privla~nu)
ambala`u. Ako je to finansijs-
ki mogu}e, po`eljno je staviti

Godina IV/Broj 10/Sarajevo 2004.