Sveu ilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju
KVALITETA, ZADOVOLJSTVO I STABILNOST VEZE KOD BRA NIH I
IZVANBRA NIH PAROVA
Diplomski rad
Iva Luka i
Mentor: Dr.sc. Meri Tadinac, red. prof.
Zagreb, 2007.
2
SADRŽAJ
Uvod ..............................................................................................................4
Cilj .................................................................................................................9
Problemi ........................................................................................................9
Metodologija ...............................................................................................10
Postupak...................................................................................................10
Instrumenti ...............................................................................................10
Sudionici ..................................................................................................12
Rezultati.......................................................................................................13
Rasprava ......................................................................................................19
Zaklju ak .....................................................................................................29
Literatura .....................................................................................................30
4
Uvod
„Volimo se. Trebamo li se vjen ati ili ..?“
Brak predstavlja životnu zajednicu koju društvo i/ili vjerska zajednica formalno
priznaje, dok je kohabitacija zajedni ki intimni život heteroseksualnih partnera bez
gra anske i/ili crkvene registracije (Seltzer, 2000, prema Obradovi i udina-
Obradovi , 2006). Razumijevanje kohabitacije je od posebnog zna aja danas kada
kohabitacija postaje sve popularniji na in života. Kod oko polovice parova kohabitacija
traje oko 2 godine, a potom završi bilo vjen anjem bilo raskidom veze. U ve ini
slu ajeva kohabitacija sadrži mnogo zna ajki braka. Uklju uje dijeljenje životnog
prostora i osobnih resursa, isklju uje intimne veze s drugima, a može uklju ivati i
zajedni ku djecu (prema Brown i Booth, 1996).
Prema definicijama pojmova službene statistike Hrvatskog Državnog zavoda za
statistiku, bra nom zajednicom se smatra svaka zajednica za koju je izjavljeno da je
sklopila brak pred tijelima ovlaštenim za sklapanje braka, dok se izvanbra nom
zajednicom smatra svaka zajednica muškarca i žene koji imaju isto prebivalište i žive u
istom ku anstvu, a izjavili su da nisu sklopili brak pred tijelima koja su ovlaštena za
sklapanje braka“ (Akrap, Gelo i ipin, 2005). Prema popisu stanovništva iz 2001.
godine, stanje u Hrvatskoj u demografskom kontekstu karakteriziraju procesi koji se
odražavaju u porastu udjela neoženjenih/neudanih, odnosno u sve manjem broju
sklopljenih brakova, sve kasnijem stupanju u brak te postupnim porastom stope
razvoda. Tako je na primjer ukupan broj sklopljenih brakova u razdoblju od 1991.-2001.
godine za 38% manji od broja sklopljenih brakova u razdoblju 1951.-1961.godine, dok
je prosje na dob nevjeste pri sklapanju prvog braka s 22,3 godine 1980. godine porasla
na 26, 1 godine 2004. godine, a prosje na dob ženika s 25,7 na 29,1 godine (prema
Akrap i sur., 2005). Što se ti e stope razvoda, u Hrvatskoj je 1985. godine bilo 17.4
razvedenih na 100 sklopljenih brakova, dok su 2001. godine bila 22 razvedena braka na
100 sklopljenih brakova (Obradovi i udina-Obradovi , 2006). Dakle, u Hrvatskoj se
razvrgne otprilike svaki peti brak.
Obzirom na ovakve trendove postavlja se pitanje je li brak zastarjela institucija.
U usporednom istraživanju vrijednosti u 32 europske zemlje, pa i u Hrvatskoj, istraživa
Baloban i suradnici (2005) izvještavaju kako se ve ina gra ana u trideset i tri europske
5
zemlje ne slaže s tvrdnjom da je brak zastarjela institucija. Neke od zemalja s najve im
postotkom neslaganja s tvrdnjom, tj. onih koji smatraju da brak kao institucija nije
zastario, su Turska (93,2%), Island (89,2%), Poljska (86,8%), eška (83,6%) i Hrvatska
(87,3%). Me u zemlje s najve im stupanjem slaganja s tvrdnjom o zastarjelosti braka
spadaju Francuska (34,3%), Belgija (29,7%) i Slovenija (25,4%). U isto vrijeme u
porastu je kohabitacija tj. zajedni ki život intimnih heteroseksualnih partnera bez
sklopljenog braka. Tako se primjerice u SAD-u u estalost kohabitacije dramati no
pove ala s 500 000 parova 1970. godine (Brown, Sanchez, Nock, 2006) na 4.6 milijuna
izvanbra nih doma instava 2003. godine (Seltzer, 2004). U Kanadi je kohabitacija nešto
manje zastupljena nego u SAD-u, ali je vrlo visoka u francuskom dijelu Kanade,
Quebecu. Tako je devedesetih godina prošlog stolje a u Quebecu 80% žena prije
stupanja u brak živjelo u kohabitaciji (Seltzer, 2004). U Europi se stanje uvelike
razlikuje u pojedinim zemljama. U Švedskoj u dobi izme u 30 i 39 godina kohabitira
oko 48% muškaraca i žena, u Finskoj 38%, u Danskoj 33%, u Francuskoj 31%, dok je
kohabitacija najmanje zastupljena u Portugalu s 9% i Gr koj s 8% kohabitanata u toj
dobi (prema Kiernan, 2004).
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je u izvanbra nim
zajednicama živjelo ukupno 64.272 žena i muškaraca. Podaci o izvanbra nim
zajednicama nisu prikupljani ni ranije ni kasnije, pa se ne može govoriti o trendu
kretanja ovog fenomena u Hrvatskoj (Državni zavod za statistiku, 2004). Ipak, može se
zaklju iti da po zastupljenosti ovog oblika životne zajednice Hrvatska spada u samo dno
europske statistike.
Kohabitiranje je obi no kratkotrajno. Polovica takvih zajednica ne traje ni
godinu dana, bilo zato što partneri sklope brak ili ustanove da ne mogu živjeti zajedno
(Bumpass i Lu, 2000, prema Obradovi i udina-Obradovi , 2006). Tako kohabitacija
esto služi kao uvod u brak, budu i oko 75% kohabitanata izvještava da se namjeravaju
vjen ati sa svojim sadašnjim partnerima te da je glavni razlog njihovog zajedni kog
života „testiranje njihove veze kao održive u braku“ (Brown i Booth, 1996). Me utim,
usprkos popularnoj naizgled intuitivnoj i samo po sebi razumljivoj pretpostavci da je
zajedni ki život prije braka dobar na in pripreme za uspješan brak, odnosno za
izbjegavanje kasnijeg razvoda, istraživanja konzistentno pokazuju da je predbra na
kohabitacija povezana s manjom bra nom kvalitetom i pove anom bra nom
7
Odre enje i mjerenje bra ne kvalitete
Bra na kvaliteta se u socijalnoj psihologiji odre uje na razli ite na ine. Prema
starijim stajalištima, bra na kvaliteta definirana je isklju ivo kao zadovoljstvo partnera u
braku, odnosno kao subjektivan osje aj sre e, zadovoljstva i užitka koji doživljava
partner kad uzima u obzir sveukupnu vezu (Hawkins, 1968). Obi no se zadovoljstvo u
vezi mjeri pomo u tvrdnje koja glasi „Sve u svemu, koliko ste zadovoljni svojim
brakom/vezom ili bra nim/partnerskim odnosima“ (prema Obradovi i udina-
Obradovi , 2006). Naizgled, mjerenje na temelju jednog pitanja nije pouzdano.
Me utim, rezultati istraživanja u kojima su autori usporedno primijenili višestruko
mjerenje bra ne kvalitete i mjerenje samo jednim pitanjem pokazuju visoku povezanost
izme u rezultata dobivenih tim dvjema metodama (Spanier, 1976, prema Obradovi i
udina-Obradovi , 2006).
Kasnije je Spanier (1976, prema Obradovi i udina-Obradovi , 2006) definirao
bra nu kvalitetu kao me usobnu prilagodbu bra nih partnera te konstruirao i
najpoznatiju ljestvicu za njezino mjerenje nazvanu prilagodba u dijadi (Dyadic
Adjustment Scale - DAS). Danas se ljestvica rabi kao prilago ena ljestvica za mjerenja
sklada u dijadi (ADAS), a sastoji se od 14 tvrdnji, visoko je pouzdana te mjeri
zadovoljstvo u braku, slaganje partnera i bra nu vrsto u ili koheziju.
Prema pristupu koji objedinjuje prva dva navedena pristupa, a središte mu je
percepcija odnosno procjena partnera, bra na kvaliteta se definira kao procjena kvalitete
partnerskih odnosa. Prema ovom shva anju bra na kvaliteta je širi pojam koji obuhva a
i prilagodbu, ali uklju uje i druge pojmove kao što su zadovoljstvo i sre a. To je
višedimenzionalni pojam, a supružnici procjenjuju koliko su zadovoljni partnerskim
odnosima na svakoj od dimenzija. Me u ljestvicama koje mjere sveukupnu bra nu
kvalitetu najpoznatiji je indeks bra ne kvalitete (Quality Marriage Index, Norton,
1983). Ljestvica se sastoji od 6 tvrdnji, a svojstvena joj je visoka pouzdanost i valjanost.
Odre enje stabilnosti veze
Bra na stabilnost ili stabilnost veze može se definirati kao ve a ili manja
vjerojatnost razvoda ili raskida u percepciji jednog ili obaju partnera (prema Obradovi i
udina-Obradovi , 2006). Psihološki gledano, razvod ili raskid veze samo je krajnji
