Separatuma, odnosno današnjeg grada Rijeke, do južno od Karlobaga odnosno Barić Drage,
za razliku od pojma koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta
Oštra.

Naziv je nastao kao odgovor na termine Ugarsko primorje i Austrijsko primorje kada

je spomenuto područje postalo jedini izlaz na more tadašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije u
zajednici s Ugarskom unutar Austrije, odn. Austro-Ugarske Monarhije. Danas taj prostor
odgovara najvećim dijelom pojmu Kvarnersko primorje, a manjim dijelom Ličko primorje
(Karlobag)

Ovo područje obuhvatalo je gradove Bakar, Kraljevicu, Crikvenicu, Bribir, Novi

Vinodolski i Senj. Najvažniji grad je Senj, nekada najveći grad u hrvatskom primorju koji
gubi pomorski primat u 19. vijeku u korist Rijeke. Između dva svjetska rata, u sastavu
hrvatskog primorja se nalazi i Sušak, koji se u to vrijeme razvijao u najznačajniji grad u tom
dijelu Kraljevine SHS.
Nakon Drugoga svjetskog rata, Sušak i Rijeka ponovno postaju jedan grad - Rijeka, da bi
kasnije u sastav općine Rijeka ušao i Bakar.

Godine 1992. dolazi do osnivanja novih opština i gradova kojima Kostrena (istočni

dio opštine Rijeka) i Bakar postaju samostalne opštine te se danas, kao dijelovi Kvarnera
(Kvarnerskog primorja) zemljopisno ponovno smatraju dijelom hrvatskog primorja u cjelini.

Slika 1. Karta područja

3. Sjeverno hrvatsko primorje

Sjeverno hrvatsko primorje čine:



Istra



Kvarner s otocima

Istra je geografski jedinstven prostor odijeljen od kvarnerskog dijela izrazitom reljefnom

barijerom Ćićarije i Učke.

Sjeverno hrvatsko primorje zauzima 10,8% površine Hrvatske, a na tom prostoru živi 493

100 stanovnika (11,3%). Gustoća naseljenosti je nešto iznad hrvatskog prosjeka i iznosi 85
st./km2.

Uglavnom je građeno od vapnenaca mezozojske starosti, no nailazimo i na nešto

dolomita, naročito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva (Kastavština) te na otoku Cresu.
Nepropusne naslage paleogenog fliša nalazimo u središnjoj Istri, Vinodolu, na Krku i Rabu.
Na Lošinju, Susku i Unijama nalazimo pješčane naslage.

U primorju je sredozemna klima, ali izrazito kišovitija od ostalih primorskih dijelova

Hrvatske. Kišovitost je izrazita u Kvarneru.

Kretanje stanovnika Sjevernog primorja s Istrom bilježilo je najbrži porast u drugoj

polovini 19. vijeka zbog naglog porasta važnosti Pule (glavno vojno-pomorsko uporište
Austrougarske države). Slično je bilo i s Rijekom (glavna trgovačka luka Ugarske). Povoljni
utjecaji traju do Prvog svjetskog rata (1914. - 1918.). Nakon toga građanstvo sjevernog
primorja stagnira sve do najnovijeg vremena (Pula i Rijeka gube svoje uloge, jer između
dvaju svjetskih ratova postaju rubna primorska naselja u tadašnjoj Italiji. U najnovije doba,
opšti napredak Sjevernog primorja vezan je uz litoralizaciju života i povoljni položaj prema
Srednjoj Europi (pomorstvo, turizam i dr.)

4. Kvarnersko primorje

Kvarnersko primorje dio je Sjevernog hrvatskog primorja, a čini ga šira riječka

rivijera te primorje Vinodola s podvelebitskim primorjem sve do Karlobaga.

U sastav kvarnerskog primorja spadaju i otoci između istočne obale Istre i

Podvelebitskog kanala: Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag, Unije, Susak, Silba, Olib, i manji.

Kvarnersko primorje se sastoji od više subregionalnih cjelina. Središte kvarnerskog

primorja čini njegov najsjeverniji dio oko Riječkog zaljeva s Rijekom kao urbanim središtem,
kojem gravitiraju sva kvarnerska naselja. Od ostalih subregionalnih cjelina raspoznaju se
Opatijsko primorje, Vinodol (Crikveničko primorje), Podvelebitsko primorje te kvarnerski
otoci.

Ovaj dio primorja u prosjeku je nešto gušće naseljen (85 st./km²) nego južno primorje

(Dalmacija) i cijela Hrvatska. Ukupno na oko 11 % površine Hrvatske živi 493 100
stanovnika ili 11,3 % stanovništva Hrvatske.

5. Kvarnerski zaliv

Kvarnerski zaliv je zaliv u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i

Hrvatskog primorja. Najveći otoci u Kvarnerskom zalivu su Krk, Cres, Lošinj, Rab i Pag.
Ostali manji otoci još su Unije, Susak, Ilovik, Plavnik, Prvić, Sv. Grgur, Goli otok itd.

More u Kvarnerskom zalivu je razmjerno dublje od otvorenoga gornjeg Jadrana (30–

60 m) kojeg obilnim muljem zasipaju Po i druge italijanske rijeke. Naprotiv, oko Kvarnera
nema većih rijeka, a dna su dijelom strmija i kamenita, i zato je najveća dubina sjevernog
Jadrana -128 m, u kanalu Krušija između Plavnika i Cresa. Druge dubine preko 100 m još se
nalaze i uz otoke Rab (-112 m), Prvić (-109 m), Goli otok (-103 m), itd.

Na obali Kvarnera se nalazi najveća hrvatska luka Rijeka, pa kroz Kvarnerski zaliv

vode značajni pomorski putovi: najviše kroz prolaze Srednja vrata između Krka i Cresa, te
Vela vrata između Cresa i Istre. Tolika količina pomorskog prometa ima negativno ekološko
značenje.