Latinska se Amerika dijeli na:
1) SREDNJA AMERIKA
•
AMERI
Č
KO SREDOZEMLJE (Veliki i
Mali Antili i Bahami)
•
KOPNENI MOST
2) JUŽNA AMERIKA
Površina, oblik i veli
č
ina
Površina Latinske Amerike
→
20 533 000 km
2
Površina Južne Amerike
→
18 900 000 km
2
(
č
etvrti kontinent po veli
č
ini)
Površina Srednje Amerike
→
2 480 000 km
2
Površina oto
č
nog dijela
→
238 000 km
2
Južna Amerika ima oblik trokuta
č
iji su vrhovi
rt Branco u Brazilu, rt Horn na jugu i
Darijenski zaljev na sjeveru.
Udaljenost krajnji jug – krajnji sjever iznosi
7 645 km (7 600 km World Book), a istok –
zapad u najširem dijelu 5 150 km. Od granice
sa Sjevernom Amerikom do Darijenske
prevlake udaljenost je 2 000 km.
Položaj
Ovo je (relativno) osamljen, izoliran kontinent.
Od rta Branco do Dakra ima 3 000 km, a do
Libervilla 6 475 km. Od Buenos Airesa do
Cape Towna udaljenost je 6 700 km (6 860
km). Najbliži dio Azije su Molu
č
ki otoci, udaljeni 18 100 km.
Položaj Latinske Amerike
2. POVIJESNI RAZVOJ
Do dolaska Europljana na prostoru Latinske Amerike živjelo je oko 45 mil stanovnika (po nekim podacima 30 –
35 mil). Krajem 15.st. po
č
inje razdoblje istraživanja tog prostora od strane Europljanja.
Prostor Latinske Amerike najprije su naseljavali Španjolci i Portugalci.
Španjolci
su prvo naselili pacifi
č
ku obalu
pa smjer prodora nije bio istok
→
zapad ve
ć
obrnuto (preko Anda u unutrašnjost).
Portugalci
su naselili istok pa su
Španjolci plovili oko rta Horn ili su išli do Paname gdje su brodovi kopnom prenošeni do Pacifika. Ovaj raspored
posljedica je sporazuma iz Tordesillasa kojim je papa Aleksandar VI. 1493.
1
odredio sfere utjecaja Španjolaca i
Portugalaca. Granica je išla meridijanom 49
°
ZGD. Prvi španjolski prodori s istoka bili su 1580., na prostoru
Argentine.
Crnci
su u ovaj prostor došli na dva na
č
ina: prvo kao robovi, a zatim kao slobodni radnici nakon što je prestala
trgovina robljem.
Azijati
, u prvom redu Kinezi i Japanci, dolaze kao rudari na pacifi
č
ku obalu (Peru). Kasnije dolaze i Indijci i
Javanci (u Gvajanu).
Otkri
ć
a Latinske Amerike
1492. s tri broda (Santa Maria, Pinta, Niña)
Kristof Kolumbo
dolazi do otoka Votlinga (nazvao ga je San
Salvador). On je u svoja
č
etiri putovanja (1492., 1494., 1498. i 1501.) istražio ve
ć
i dio oto
č
nog prostora Srednje
Amerike i sjeverni dio Venezuele do uš
ć
a rijeke Orinoco. Na tre
ć
em putovanju (1498.) otkrio je Trinidad i obalu
Venezuele, a na
č
etvrtom (1502-04.) obale Hondurasa, Nikaragve i panamske prevlake.
1499-1500.
Ojeda
[
oheda
]
i
Amerigo Vespucci
istražuju sjeverni dio Južne Amerike, dolaze do Gvajane i donose
prve vijesti o uš
ć
u Amazone.
3
1
Sporazum je potpisan 1494., godinu dana nakon papina prijedloga.
1500.
Pedro Cabral
krenuo je rutama Vasca da Game, prema rtu Dobre Nade i Indiji, no ekvatorska ga je struja
bacila na zapad pa dolazi do isto
č
ne obale Brazila.
1501.
Coelho
i
Vespucci
pristaju na rtu Sao Agostinho na 35
°
JGŠ. Vespucci je svoja izvješ
ć
a sa putovanja slao
Lorenzu de Mediciju, a ona su došla i do njema
č
kog kartografa Martina Waldsemüllera te je on ustvrdio da
Vespucci nije došao do Indije ve
ć
do novog kontinenta te ve
ć
1507. daje obrise novog kontinenta kojeg je nazvao
Amerika.
1501/02.
Bastoides
i
La
Casa
dolaze do zaljeva Maracaibo i zaljeva Uraba.
1508.
Pinzos
i
Solis
traže prolaz za Indiju te dolaze do isto
č
ne obale Yucatana.
1510.
Vasco Nunez de Balboa
utemeljuje na Darijenskoj prevlaci prvu koloniju:
Santa Maria la Antigua del
Darien
.
1512/13.
Ponce de Leon
istražuje Yucatan.
1513.
Balboa
prelazi prašumski prostor Darienske prevlake i dolazi do Pacifika.
2
1515-16.
Juan Diaz de Solis
traži vodeni put do Pacifika te otkriva uš
ć
e Rio de la Plate.
1516.
De Cordobia
plovi s otoka Kube, istražuje zapadnu i sjevernu obalu Yucatana te donosi prve vijesti o
Mayama.
1517.
Grialva
istražuje Meksi
č
ki zaljev i dolazi do rijeke Panuco.
1519-22.
Magellan
i
Juan Sebastián de Elcano
– prva plovidba oko svijeta.
1519.
Hernan Cortez
iskrcava se u Meksiku i osvaja carstvo Asteka.
3
1532.
Francisco Pizzaro
osvaja carstvo Inka.
1541-42.
Orellana
i
Francisco
su prvi Europljani koji plove Amazonom i nakon šest mjeseci dolaze do njena uš
ć
a.
1535-37.
Mendoza
te 1540-44.
Cobez de Voce
istražuju Argentinu tokovima Parane i Paragvaja i dolaze do jezera
Gaiba u središnjem brazilskom viso
č
ju.
Naseljavanje i povijest
1493.
Španjolci
grade svoje prve postaje s namjerom
da iskoriste ležišta zlata i srebra, ali i da na
đ
u trgova
č
ki
put prema Indiji i Kini. Ja
č
e naseljavanje Španjolaca
po
č
inje 1510.
1519. sagra
đ
en je grad Panama iz kojega se išlo dalje
prema Peruu i prema Meksiku. Meksiko i Peru bili su
najve
ć
a uporišta Španjolaca – tu su ih privla
č
ili srebro i
zlato. Iz Santa Marie i Cartagene širio se španjolski
utjecaj, te iz Lime u unutrašnjost.
Španjolci 1540. po
č
inju eksploatirati srebro. San Louis
Potosi, u središnjem Meksiku, bio je tada najve
ć
i
rudnik srebra na svijetu. U njemu su prvo radili
Indijanci, a zatim crnci. Do 1560. zlato i srebro bili su
glavni izvozni artikli Španjolaca iz Latinske Amerike.
U Europu su otpremani transatlantskim konvojima uz
pratnju vojnih brodova.
1560ih na sjever dolaze
Francuzi
, a tada i
Portugalci
po
č
inju ja
č
e naseljavati sjeveroisto
č
ni Brazil. Oni
1567/68. po
č
inju saditi kavu i še
ć
ernu trsku na
plantažama na kojima rade crnci iz Angole. Crnci su
dovo
đ
eni samo iz Angole jer su Španjolci do 1580.
kupovali crnce od Portugalaca. Te godine se te dvije sile
udružuju (Sebastijan i Filip II.). 1641-1880. ovdje je živjelo 25 mil crnaca.
Naseljavanje Latinske Amerike
1588. engleska flota kojom su zapovijedali Lord Howard i Francis Drake porazila je španjolsku “nepobjedivu
armadu”. Španjolska je izgubila nekoliko otoka npr. Jamajku s koje su naseljavali Meksiko…
Nosioci ekspanzije u “novom svijetu” bili su
HIDALGOSI
– vitezovi avanturisti koji su imali konje, puške i
oklope pa im se domoroci nisu mogli suprostaviti. Pojava bijelca na konju, u oklopu, s oružjem bila je psihološki
2
Drugi put do Pacifika otkrili su Magellan i Juan Sebastián de Elcano 1520.
4
3
Kralj Montezuma II. pustio ga je u grad jer je mislio da je božanstvo.
Najnapredniji sloj stanovništva bili su kreoli jer su oni, kad su se po
č
eli bogatiti, svoju djecu slali u Sjevernu
Ameriku i Europu na školovanje. Bili su jedino zakinuti u napredovanju. Oni su došli u Europu u doba
prosvjetiteljstva (Rousseau, Voltaire…), vrijeme ameri
č
ke i francuske revolucije… Posebno po
č
etkom 19.st.
približili su se idejama sjevernoameri
č
ke gra
đ
anske revolucije (Jefferson). Iste te ideje kreoli su nastojali prenijeti u
Novu Španjolsku, Peru, Argentinu… te su tako postali nosioci ideje nacionalnog oslobo
đ
enja.
Toj težnji za ukidanjem španjolske vlasti povod je pružio Napoleon koji je 1806. i 1807. zavladao Španjolskom te
je svog brata Josepha postavio za španjolskog kralja (1809.). Peninsularesi su se bojali za svoj položaj te su
podržali Napoleona, ali kreoli su se suprostavili. Smatrali su da nemaju nikakve obveze priznati Francuza za
španjolskog kralja te su proglasili nezavisnost vicekraljevstava. Vicekraljevstva se osloba
đ
aju i postaju samostalni
teritoriji.
Simon Bolivar
Indiosi se dugo nisu bunili jer nisu imali vo
đ
u, ali sada se i oni bune. Tupac Amaru
5
je
1783. u Peruu pokušao osloboditi Indiose od ropstva. Borio se za politi
č
ku
samostalnost Indiosa, ali ustanak nije uspio. Indiosi se okre
ć
u novom vo
đ
i kreola –
Simonu Bolivaru.
6
Simon Bolivar je 1821. pokrenuo kreole na pobunu protiv španjolske vlasti. Pokrenuo
je niz oružanih akcija protiv Španjolske, od Kolumbije do Gvajane. 9. prosinca 1824.
uspio je u Boliviji do nogu poraziti španjolsku vojsku i to je formalno bio kraj
španjolske vlasti u Latinskoj Americi.
Do II.svjetskog rata smjenjivale su se razne (vojne) diktature koje su na vlast dolazile
vojnim udarima. Drugi svjetski rat i razdoblje 1930ih doveli su na prostoru Latinske
Amerike do ja
č
anja razli
č
itih komunisti
č
kih pokreta što je bilo vezano uz pobjedu
socijalizma u Rusiji te uz zaoštravanje socijalnih sukoba izme
đ
u peona (bezemljaša) i
latifundista (veleposjednika).
Prvi komunisti
č
ki pokret formiran je 1935. u
Brazilu
, kada Brazilska komunisti
č
ka
partija ruši režim generala Vargasa, a zatim 1944. i u
Gvatemali
.
1951. novi je gvatemalski predsjednik Jacob Arbenzo Guzman (1951.-54.) uz podršku
komunista uspio provesti agrarnu reformu. Me
đ
utim tada se upli
ć
u SAD koje poti
č
u
revoluciju i ruše Arbenza. Ameri
č
ka je vlada u strahu od komunizma poduprla oružani
otpor protiv predsjednika Guzmana iz susjednog Hondurasa (1954.). Uslijedilo je novo
razdoblje vojne vladavine, politi
č
kih nereda i djelovanja ljevi
č
arskih i desni
č
arskih
teroristi
č
kih skupina, koje su podupirale Kuba i SAD.
Amerikanci su svuda intervenirali. Popis njihovih intervencija jako je dug:
•
Meksiko – 1846., 1905., 1914., 1917.,
•
Nikaragva – 1850., 1853., 1854., 1855., 1857., 1909., 1910., 1912., 1926., 1929., 1933., 1934., 1981., 1983.,
•
Kuba – 1903., 1906., 1912., 1917., 1923., 1933., 1953., 1961., 1996.,
•
Haiti – 1911., 1915., 1921.,
•
El Salvadoru – 1931., 1944., 1960., 1968., 1972., 1984.,
•
Dominikanska republika – 1904., 1916-24., 1930., 1963., 1965.,
•
Gvatemala – 1921., 1954., 1960., 1963., 1966., 1982., 1983.,
•
Panama – 1856., 1903., 1908., 1918., 1925., 1941., 1981., 1989.,
•
Honduras – 1905., 1907., 1911., 1943., 1980.,
•
Č
ile – 1970., 1973.,
•
Bolivija – 1952., 1967.,
•
Kostarika – 1948., Ekvador – 1961., Brazil – 1962., 1964., Urugvaj – 1973., Grenada – 1983…
Sli
č
no kao i u Gvatemali, dogodilo se 1952. i u
Boliviji
kada je lijeva struja zapo
č
ela nacionalizaciju rudnika,
banaka, agrarnu reformu i davanje politi
č
kih prava indiosima. I ovaj pokušaj završio je neuspješno zbog upletanja
SAD-a.
1970. u
Č
ileu
je na izborima pobijedila ljevi
č
arska narodna fronta Salvadora Allendea. On je planirao izvršiti
nacionalizaciju željeznica, pošte, rudnika…, ali Amerikanci (koji su uložili ogromna sredstva u tu državu)
državnim udarom na vlast dovode generala Augusta Pinocheta 1973. On je uveo vojnu diktaturu, ubijen je Allende,
otvoreni su koncentracioni logori na stadionima...
6
5
Tupakamaru, potomak Inka. Danas je to ime teroristi
č
ke organizacije.
6
Simon Bolivar je bio kreol iz Venezuele.
