LATINSKA GRAMATIKA
I DEKLINACIJA
jednina
mnozina
nominativ
puella
nominativ
puellae
genitiv
puellae
genitiv
puellarum
dativ
puella
dativ
puellis
akuzativ
puellam
akuzativ
puellas
vocativ
puella
vocativ
puellae
ablativ
puella
ablativ
puellis
Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u
nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda
postoje i neke imenice muskog roda, poput;
agricola, agricolae
m
. poeta, poetae
m
. collega, collegae
m
. athleta, athletae
m
. scriba, scribae
m
.
I KONJUGACIJA –
INDIKATIV PREZENTA AKTIVA
jednina
mnozina
1. lice
specto (a+o=o)
1. lice
specta-mus
2. lice
specta-s
2. lice
specta-tis
3. lice
specta-t
3. lice
specta-nt
oblik glagola -
specto, specta-
re
, spectavi, spectatum
Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i
dodaju nastavci za lica.
INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI
summ, esse, fui
– biti
Skripte SF-a nisu namenjene da se koriste umesto obavezne literature, već uz nju.
Niko ne garantuje potpunu ispravnost ovih skripti (sve podatke bi trebalo proveriti).
Niko ne garantuje pozitivan ishod na ispitu, u slučaju učenja samo iz ovih skripti. Na
našem sajtu (www.studentski-forum.org) možete naći i kompletan spisak uže i šire
literature preporučene od strane profesora.
jednina
mnozina
1. lice
sum
1. lice
summus
2. lice
es
2. lice
estis
3. lice
est
3. lice
sunt
1.
PRISVOJNI GENITIV
– ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To
je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se
prisvojnim pridevom ili genitivom.
2.
PREDLOZI
–
uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum
ili in – glagoli mirovanja).
II ILI –o DEKLINACIJA
jednina
mnozina
nominativ
campus
nominativ
campi
genitiv
campi
genitiv
camporum
dativ
campo
dativ
campis
akuzativ
campum
akuzativ
campos
vocativ
campe
vocativ
campi
ablativ
campo
ablativ
campis
Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine
zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica
deus dei, m.
– bog
, menja
malo drugacije.
jednina
mnozina
nominativ
deus
nominativ
dei
ili
dii
genitiv
dei
genitiv
deorum
dativ
deo
dativ
deis
ili
diis
akuzativ
deum
akuzativ
deos
vocativ
deus
vocativ
dei
ili
dii
ablativ
deo
ablativ
deis
ili
diis
II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
jednina
mnozina
nominativ
vir
/
puer
nominativ
viri / pueri
genitiv
viri / pueri
genitiv
virorum / puerum
dativ
viro / puero
dativ
viris / pueris
akuzativ
virum / puerum
akuzativ
viros /pueros
- 2 -
III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE
jednina
mnozina
1. lice
toll-o
1. lice
toll-
i
-mus
2. lice
toll-
i
-
s
2. lice
toll-
i
-tis
3. lice
toll-
i
-t
3. lice
tollu-nt
Oblik glagola;
tollo, toll-
ere
, sustuli, sublatum –ugrabiti
. Od infinitiva se odbije
nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -
i
-
sem za prvo lice
jednine i trece lice mnozine.
III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE
jednina
mnozina
1. lice
cupi-o / statu-o
1. lice
cupi-mus / statui-mus
2. lice
cupi-s / statui-s
2. lice
cupi-tis / satui-tis
3. lice
cupi-t /statui-t
3. lice
cupi-unt / statu-unt
Oblik glagola;
cupi-
o
, cupere, cupivi cupitum –zeleti; statu-
o
, statuere, statui, statum
odlucivati.
Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. lica jednine odbije
nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.
IV KONJUGACIJA
jednina
mnozina
1. lice
aperi-o
1. lice
aperi-mus
2. lice
aperi-s
2. lice
aperi-tis
3. lice
aperi-t
3. lice
aperi-u-nt
Oblik glagola;
aperio, aperi-
re
, aperui, apertum –otvoriti.
Od infinitiva se odbije
nastavak re i dodaju licni nastavci, uz dodavanje tematskog vokala
-u-
u trecem licu
mnozine.
IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA
- 4 -
Gradi se od prezentske osnove, sufiksa –ba i licnih nastavaka.
I KONJUGACIJA
II KONJUGACIJA
jednina
mnozina
jednina
mnozina
1.l
ama
ba
m
1.l
ama
ba
mus
1.l
time
ba
m
1.l
time
ba
mus
2.l
ama
ba
s
2.l
ama
ba
tis
2.l
time
ba
s
2.l
time
ba
tis
3.l
ama
ba
t
3.l
ama
ba
nt
3.l
time
ba
t
3.l
time
ba
nt
III KONJUGACIJA
IV KONJUGACIJA
dodaje se tematski vokal –e
dodaje se tematski vokal -e
jednina
mnozina
jednina
mnozina
1.l
leg
e
bam
1.l
leg
e
bamus
1.l cupi
e
bam
1.l
cupi
e
bamus
2.l
leg
e
bas
2.l
leg
e
batis
2.l
cupi
e
bas
2.l
cupi
e
batis
3.l
leg
e
bat
3.l
leg
e
bant
3.l
cupi
e
bat
3.l
cupi
e
bant
Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju
Pluralia Tantum
, ima ih u
svim deklinacijama sem u petoj. to su imenice poput:
relinquiae, -arum f. –ostatak;
libri –orum m. –deca; insidiae, -arum f. –zaseda; arma –orum –oruzje.
Postoje i
pridevi u ovom obliku
ceteri, -ae, -a, -ostali; parici, -ae, a -malo njih.
III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE
jednina
mnozina
nominativ
dux
nominativ
duces
genitiv
ducis
genitiv
ducum
dativ
duci
dativ
ducibus
akuzativ
ducem
akuzativ
duces
vokativ
dux
vokativ
duces
ablativ
duce
ablativ
ducibus
Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju:
MUSKI ROD
- 5 -
tempus, -oris vreme; nomen, -minis ime; caput, capitis glava; genus, -eris rod; robur,
-oris snaga.
IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI
jednina
mnozina
1. lice
eram
1. lice
eramus
2. lice
eras
2. lice
eratis
3. lice
erat
3. lice
erant
Ablativus possesivus
– kada dativ stoji uz pomocni glagol (
nomen erat
) onda esse
pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati.
III DEKLINACIJA; I OSNOVE
Dele se u tri grupe:
1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom
grupom ispred gen.sg.*
)
jednina
mnozina
jednina
mnozina
nom
civis
nom cives
nom urbs/imber
nom urbes
gen
civis
gen
civium
gen
urbis/imbris
gen
urbium
dat
civi
dat
civibus
dat
urbi/imbri
dat
urbibus
aku
civem
aku
cives
aku
urbem/imbrem
aku
urbes
vok
civis
vok
cives
vok
urbs/imber
vok
urbes
abl
cive
abl
civibus
abl
urbe/imbre
abl
urbibus
imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Ukoliko se zavrsavaju na –s u
nominativu jednine onda su zenskog roda. Ukoliko su na –er onda su muskog
roda. Izuzeci su
fons, fontis, m. izvor; i imber imbris, f. kisa.
3) imenice srednjeg roda na –e, -al, -ar sa genitivom jednine na –is
- 7 -
