Lekovi u profilaksi bronhijalne astme
Prijava dokumenta
Napomena: Neke opcije za prijavu su dostupne samo nakon kupovine dokumenta.
Sadržaj
Uvod……………………………………………………………………………………………….2
1. Potvrda bronhijalne astme…………………………………………………………………3
2. Lečenje bronhijalne astme………………………………………………………………...3
3. Lekovi u profilaksi bronhijalne astme………………………………………………….....3
3.1.
Lekovi
za
dugotrajnu
kontrolu
simptoma
astme……………………………………...3
3.1.1. Inhalacioni glukokortikoidi……………………………………………………3
3.1.2. Glukokortikoidi sa sistemskim dejstvom……………………………………...4
3.1.3. Kromolin-natrijum I nedokromil……………………………………………...4
3.1.4. Modifikatori leukotriena………………………………………………………4
3.1.5. Agonisti adrenergičkih β2 receptora sa produženim dejstvom………………..5
3.1.6. Metilksantini…………………………………………………………………..5
3.1.7. Imunomodulatori………………………………………………………………5
3.2.
Lekovi
za
brzo
otklanjanje
simptoma.....……………………………………………..6
3.2.1. Agonisti adrenergičkih β2 receptora sa kratkim dejstvom……………………6
3.2.2. Antiholinergici………………………………………………………………...6
Zaključak…………………………………………………………………………………………..7
Literatura…………………………………………………………………………………………..8
1
Uvod
Od bronhijalne astme u Srbiji boluje oko osam odsto dece, a broj pacijenata se povećava iz
godine u godinu. Uprkos velikoj paleti lekova za kontrolisanje astme, i dalje određen broj dece
zbog akutnih astmatičnih napada završi na bolničkom lečenju. Samo za prethodnih godinu dana,
prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ zbog problema sa
astmom u bolnicama u Srbiji je ležalo oko 3.900 pacijenata mlađih od 20 godina.
Astma se definiše kao hronična upala disajnih puteva koja izaziva njihovu povećanu
preosetljivost na razne spoljašnje uticaje. Oni uzrokuju suženje disajnih puteva, zbog čega se
javljaju tegobe u vidu osećaja otežanog disanja, kašlja, osećaja tištanja i zviždanja u grudima.
Tegobe su najčešće noću i/ili u ranim jutarnjim satima, ali mogu biti i tokom dana.
Smatra se da od ukupnog broja obolelih dve trećine imaju alergijsku astmu. Alergeni koji mogu
da je izazovu jesu unutrašnji (kućna prašina, grinje, buđ, životinjska dlaka) ili spoljašnji (polen
drveća, trave i korova). Najčešće pojavi astme prethode simptomi u gornjim disajnim putevima u
vidu kijavice, sekrecije i osećaja zapušenosti nosa, a mogu trajati godinama.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti