Sadržaj

Uvod……………………………………………………………………………………………….2

1. Potvrda bronhijalne astme…………………………………………………………………3
2. Lečenje bronhijalne astme………………………………………………………………...3
3. Lekovi u profilaksi bronhijalne astme………………………………………………….....3

3.1.

 

Lekovi

 

za

 

dugotrajnu

 

kontrolu

 

simptoma 

astme……………………………………...3
3.1.1. Inhalacioni glukokortikoidi……………………………………………………3
3.1.2. Glukokortikoidi sa sistemskim dejstvom……………………………………...4
3.1.3. Kromolin-natrijum I nedokromil……………………………………………...4
3.1.4. Modifikatori leukotriena………………………………………………………4
3.1.5. Agonisti adrenergičkih β2 receptora sa produženim dejstvom………………..5
3.1.6. Metilksantini…………………………………………………………………..5
3.1.7. Imunomodulatori………………………………………………………………5

3.2.

 

Lekovi

 

za

 

brzo

 

otklanjanje 

simptoma.....……………………………………………..6
3.2.1. Agonisti adrenergičkih β2 receptora sa kratkim dejstvom……………………6
3.2.2. Antiholinergici………………………………………………………………...6

Zaključak…………………………………………………………………………………………..7

Literatura…………………………………………………………………………………………..8

1

Uvod

Od bronhijalne astme u Srbiji boluje oko osam odsto dece, a broj pacijenata se povećava iz 
godine u godinu. Uprkos velikoj paleti lekova za kontrolisanje astme, i dalje određen broj dece 
zbog akutnih astmatičnih napada završi na bolničkom lečenju. Samo za prethodnih godinu dana, 
prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ zbog problema sa 
astmom u bolnicama u Srbiji je ležalo oko 3.900 pacijenata mlađih od 20 godina.

Astma   se   definiše   kao   hronična   upala   disajnih   puteva   koja   izaziva   njihovu   povećanu 
preosetljivost na razne spoljašnje uticaje. Oni uzrokuju suženje disajnih puteva, zbog čega se 
javljaju tegobe u vidu osećaja otežanog disanja, kašlja, osećaja tištanja i zviždanja u grudima. 
Tegobe su najčešće noću i/ili u ranim jutarnjim satima, ali mogu biti i tokom dana.

Smatra se da od ukupnog broja obolelih dve trećine imaju alergijsku astmu. Alergeni koji mogu 
da je izazovu jesu unutrašnji (kućna prašina, grinje, buđ, životinjska dlaka) ili spoljašnji (polen 
drveća, trave i korova). Najčešće pojavi astme prethode simptomi u gornjim disajnim putevima u 
vidu kijavice, sekrecije i osećaja zapušenosti nosa, a mogu trajati godinama.

background image

Želiš da pročitaš svih 8 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti