1
Zdravko Linari
ć
Predavanja
:
Gra
đ
evinski strojevi
LEKSIKON OSNOVNE
GRA
Đ
EVINSKE MEHANIZACIJE
Predavanja
U
Č
INAK GRA
Đ
EVINSKIH STROJEVA
TROŠKOVI STROJNOG RADA U
GRA
Đ
ENJU
IZBOR STROJEVA I PLANIRANJE
STROJNOG RADA U GRA
Đ
ENJU
2
Zdravko Linari
ć
Predavanja
Gra
đ
evinski strojevi
LEKSIKON
OSNOVNE
GRA
Đ
EVINSKE
MEHANIZACIJE
4
automješalica
(engl.
truck mixer, transit mixer,
njem.
Autotransportbetonmischer, m., Fahrbetonmischer, m.
),
tipi
č
no gra
đ
evinsko transportno sredstvo za
→
autoprijevoz
svježeg betona
izme
đ
u
→
tvornica betona
i gradilišta. Automješalicu
č
ini kamionsko
podvozje na kojemu se nalazi okretni bubanj s lopaticama. Bubanj se okre
ć
e
pomo
ć
u posebnog motora ili motora vezanog na pogonski motor vozila.
Okretanje bubnja u jednom smjeru omogu
ć
ava miješanje svježeg betona, a
u drugom pražnjenje bubnja. Automješalica se prazni ili neposredno u
posudu ("kiblu") za prijenos betona
→
gra
đ
evinskom dizalicom
ili u
→
betonsku crpku
ili u
pretovarni
silos za beton
. Pretovarni silos služi za postupno punjenje "kible" ili betonske crpke kako bi automješalica u
me
đ
uvremenu dopremila novu koli
č
inu betona. Sastavni dio automješalice može biti
→
crpka za beton
ili
→
transportna traka
kojima se beton dotura iz bubnja neposredno na mjesto ugradnje.
→
detaljnije vidi
http://www.cifa.com
;
http://www.liebherr.de
;
http://www.schwing.de
autoprijevoz
(engl.
rubber-tyred haulage,
njem.
Fahrzeugtransport, m.
),
oblik i sredstva prijevoza svih vrsta tereta pomo
ć
u vozila uglavnom na
gumenim kota
č
ima. Temeljna su obilježja vozila autoprijevoza razmjerno
visoke putne brzine kretanja, razmjerno velika manevarska sposobnost i
prilagodljivost svim radnim uvjetima (vremenske prilike, topografija
prometnica, svjetlosni uvjeti itd). Tipi
č
na gra
đ
evinska vozila za masovni
prijevoz sipkih tereta su
→
damperi
i
→
kamioni kiperi
. Ostala vozila koja
se rabe u gra
đ
enju su
traktori sa prikolicama
za potrebe gradilišnog
transporta ili
teglja
č
i sa poluprikolicama
za prijevoz komadnih i sipkih
tereta na ve
ć
im udaljenostima.
bageri,
gliboderi
1
, jaružala
1
(engl.
excavators,
njem.
Bagger, m.
), vrsta tehnike odnosno tehni
č
kih sredstava koja se
najviše koriste u za strojni rad pri gra
đ
enju i pri proizvodnji gradiva. Obuhva
ć
aju širok raspon razli
č
itih oblika, vrsta,
podvrsta i tipova gra
đ
evinskih strojeva razmjerno sli
č
ne radne koncepcije, namijenjenih prije svega za površinski,
podzemni i podvodni iskop u sraslom tlu i stijeni odnosno iskop i utovar zemljanih i kamenih materijala. Koriste se
tako
đ
er za planiranje i oblikovanje nasipa od svih vrsta sipkih zemljanih i kamenih gradiva. Dijele se na više na
č
ina.
Temeljna je podjela na (
1.) (gra
đ
evinske) bagere s jednim krakom ili strijelom te sa jednom
→
dubinskom ,
→
utovarnom ili
→
zahvatnom lopatom
(tzv.
bageri lopatari
) odnosno povla
č
nom košarom (
→
skrejper
); na (
2.)
bagere s više lopata u obliku vjedrica
(
→
bageri vjedri
č
ari
i dio njima sli
č
nih
→
rovokopa
č
a
ili
tren
č
era
za iskop u
tlu te neke vrste
drenopolaga
č
a
) te na (
3.)
bagere bez lopata ili vjedrica
(
→
bager sisavci ili refuleri
, dio
→
rovokopa
č
a
ili
tren
č
era
za iskop u stijeni te neke vrste
drenopolaga
č
a
sa lancem šiljaka). Tu bi se mogli svrstati
→
strojevi s otkopnim krakom
u obliku otkopne rotiraju
ć
e glave sa šiljcima za struganje. Bageri mogu biti na podvozju
s gusjenicama, na kota
č
ima (tu pripadaju
→
autobageri
), na vagonskom podvozju odnosno tra
č
nicama ili na nekom
plovilu (
→
plovni
bageri
). Posebnu vrsta bagera sa jednom lopatom su
→
kabel-bageri
kao kombinacija
→
bagera
sajlaše
i neke vrste ži
č
are.
Standardni gra
đ
evinski bageri
s jednim krakom i jednom lopatom na tom kraku
obuhva
ć
aju podvozje s opremom za kretanje (uglavnom
→
gusjenice
ili rje
đ
e gumeni kota
č
i kod manjih bagera) na kojem
se nalazi u punom krugu okretno postolje. Ono nosi pogonske motore, opremu prijenosa, upravlja
č
ku kabinu te krak
odnosno strijelu bagera sa lopatom ili nekim drugim alatom. U smislu prijenosa pogonske energije na radni dio, tj.
lopatu ili neki drugi alat, standardni gra
đ
evinski bageri sa jednim krakom i jednom lopatom dijele se na
→
bagere
sajlaše
i na standardne gra
đ
evinske
→
hidrauli
č
ne bagere
. Standardni gra
đ
evinski bageri su tako
đ
er
→
univerzalni
gra
đ
evinski strojevi.
Univerzalnost ovih bagera o
č
ituje se u tome što mogu brzo i jednostavno mijenjati razne vrste i
oblike lopata, priru
č
ne alate i uru
đ
a na kraku ili strijeli te time izvoditi (kao isti bageri) razne zahvate pri gra
đ
enju i
zemljanim radovima. Bageri služe tako
đ
er kao podvozja i pogonski strojevi za ostalu tehnološku opremu pri gra
đ
enju i
izvedbi posebice geotehni
č
kih konstrukcija (kao nosa
č
i radnih postolja, kao
→
gra
đ
evinske (bager) dizalice
, kao bageri
sa
opremom za izvedbu pilota ili zavjesa (žmurja)
, bageri sa opremom za izvedbu zastora itd).
bager-dizalica
→
bager sajlaš, gra
đ
evinska dizalica
bagerska lopata
→
dubinska lopata, utovarna lopata, zahvatna lopata (grajfer) bagera, skrejper,
1
Bager nije stroj koji samo kopa («dere») glib ili kopa jarke (tj. «jaruža») pa se ovdje, kao i u objavljenom gra
đ
evinskom
leksikonu, on jednostvano naziva bager (možda bi hrvatski ispravno bilo ime «kopalo”ali bi se tada dozer moralo
nazvati «guralo”a grejder «ravnalo”što nema prakti
č
nog smisla).
5
bageri sajlaši
(engl.
dragline, dragline excavators,
njem.
Seilbagger,
m.
), vrsta
→
bagera
uglavnom na
→
gusjenicama
ili na nekom
plovilu (
→
plovni bageri
), kod kojih se gibanje kraka i opreme za
iskop upravlja, pokre
ć
e i izvodi pomo
ć
u pletene
č
eli
č
ne užadi
(prakti
č
no zvanih
"sajli"
) preko vitala i koloturnika (zovu se stoga
tako
đ
er
"mehani
č
ki" bager
i za razliku od
→
hidrauli
č
nih
bagera
).
Dijele se u dvije skupine. Jedni su
(u praksi uobi
č
ajeno nazivani)
(1.)
dreglajni
(slika desno
→
)
s
nepromjenjivom rešetkastom
strijelom. Imaju
povla
č
nu košaru
(tzv.
→
skrejper)
. Ukoliko imaju
mehani
č
ku
→
zahvatnu lopatu (grajfer)
zovu ih u praksi tako
đ
er samo
grajferi
.
Dreglajni
odnosno
grajferi
(to je ustvari naj
ć
eš
ć
e jedan te isti
bager-sajlaš sa jednim od navedenih lopata ili košara služe za masovni
iskop uglavnom aluvijalnih materijala (šljunka, pijeska) iz vode i to ili s
kopna ili s plovila. Posebno konstruirani grajferski ure
đ
aji rabe se za iskop
pri izvedbi glinobetonskih zavjesa ili zidova u tlu
(
←
slika lijevo)
.
Tako
đ
er se rabe kao gra
đ
evinske
→
bager dizalice
. Drugi su veliki
(2.)
bageri sajlaši
sa dvodjelnim zglobno vezanim krakom te uglavnom
→
utovarnom
(
č
eonom)
lopatom
. Rabe se samo u rudarstvu, odnosno
tamo gdje su veliki i stalni površinski kopovi (tzv.
bageri lopatari)
.
→
detaljnije vidi uz ostalo posebice
http://www.liebherr.de
;
http://www.linkbelt.com
;
http://www.sennebogen.com
bageri sisavaci, refuleri
(engl.
suction
dredgers,
njem.
Saugbagger, m.
), vrsta
→
plovnih bagera
koji podvodni iskop
(uglavnom aluvijalnih kamenih
materijala) izvode usisavanjem s dna
pomo
ć
u cijevi. Usisavanje omogu
ć
ava
podtlak na posebno oblikovanom
usisnom dijelu cijevi koji tamo stvara
dovedeni stla
č
eni zrak. Sastavni dio
refulera su
→
kompresor
te posebne
crpke za izvla
č
enje mješavine vode sa iskopanim materijalom i za njezino daljnje guranje kroz plove
ć
e
cjevovode do na kopno. Dijele se na refulere u užem smislu i na refulere s otkopnom rotiraju
ć
om glavom
koja olakšava iskop ja
č
e zbijenih materijala. Otkopna rotiraju
ć
a glava može biti razli
č
itog oblika: kolo s
vjedricama, kolo sa zubima, rotiraju
ć
a rešetka itd. Postoji mnogo razli
č
itih konstrukcijskih oblika refulera u
smislu njihove veli
č
ine, snage i u
č
inka, zatim u smislu na
č
ina plovljenja, zatim u smislu konstrukcijske
logistike rada same opreme za iskop pod vodom te u smislu oblika otkopne rotiraju
ć
e glave.
→
detaljnije vidi
http://www.doepke-gmbh.de
;
http://www.dredge.com/
,
http://www.ihcholland.com
bager-utovariva
č
,
“kombinirka”
(engl.
backhoe loader,
njem.
Baggerlader, m.
), kombinacija
→
bagera
i
→
utovariva
č
a
u jednom stroju. To je traktor na gumenim kota
č
ima koji
sprijeda ima
→
utovarnu lopatu
a straga bagerski krak naj
ć
eš
ć
e sa
→
dubinskom lopatom bagera
. To je
→
univerzalni gra
đ
evinski stroj
kod kojega promjena alata na obje radne strane omogu
ć
ava više razli
č
itih
radnih operacija. Prikladan je za izvedbu raznih vrsta zemljanih radova
manjeg obujma te manjih montažerskih radova ( montaža cjevovoda u
rovovima i sl.) u okviru manjih gradilišta. Postoji mnogo razli
č
itih tipova
bager-utovariva
č
a u smislu njihove veli
č
ine, snage te posebice na
č
ina
pogona i okretanja kota
č
a.
→
detaljnije vidi u smislu rada
http://www.howstuffworks.com/backhoe-loader.htm
. te
ostalo
http://www.caterpillar.com
ili
http://www.zeppelin.de
;
http://www.equipmentcentral.com/europe/
;
http://www.fermec.com/
;
http://www.hydrema.com
;
http://www.jcb.com
;
http://www.kramer.de
;
http://www.telescopelle.com/
7
bušilice, (
njem.
Bohrwagen, m., Bohrgerät, n.
),
(1)
u širem smislu pojma sve vrste
samohodnih lafetiranih bušilica za bušenje u tlu i stijeni pri provedbi geotehni
č
kih
istražnih i ostalih radova (primjerice pri izvedbi geotehni
č
kih sidra), zatim bušilice
za pridobivanje vode, itd.;
(2)
lafetirane samohodne bušilice za potrebe
miniranja:
samohodna ili vu
č
ena podvozja s rukama (granama, krakovima) koje
drže lafete. Po lafetu prilikom rada klizi teški
vanjski
→
buša
ć
i
č
eki
ć
ili oprema za
okretanje
dubinskoga
→
buša
ć
eg
č
eki
ć
a
. Podvozje samohodnih bušilice može biti
na gumenim kota
č
ima ili naj
ć
eš
ć
e na
→
gusjenicama
(engl.
crawler-mounted
drilling rig,
njem.
Raupenbohrgerät, n.
). Kod velikih se bušilica na podvozju
nalaze pogonski motori i oprema za automatsko spremanje ili nastavljanje šipki pribora za bušenje te kabina za
upravljanje. Posebna vrsta su lafetirane
→
tunelske bušilice (“jumbo»)
. Sve vrste bušilica mogu biti na
(naj
ć
eš
ć
e) hidrauli
č
ni pogon ili (još ponegdje) pogon stla
č
enim zrakom. Bušilice koje se pokre
ć
u tla
č
enim
zrakom vuku za sobom kompresor ili ga nose na svom podvozju.
→
detaljnije vidi
http://www.boartlongyear.com/
;
http://www.copdrill.com
;
http://www.drillingsolutions.irco.com/
;
http://www.montabert.com/
;
http://www.smc.sandvik.com/
centrifugalne drobilice
(engl.
impellers, vertical impact shaft crushers, horizontal rebound crushers,
njem.
Autogenbrecher, m., Vertikalbrecher, m., Vertikalmühle, f.
), vrsta
→
udarnih
drobilica
ili
→
mlinova
u kojima se
prethodno drobljeni ili prirodno smanjeni kameni materijal dalje usitnjava me
đ
usobnim udarom (slikoviti je predstavnik
ovih drobilica elektri
č
ni mlin
č
ek za kavu). Centrifugalna drobilica ima uspravni rotor kroz koji prolazi materijal. Na
kraju rotora kroz otvore izlije
ć
e materijal uslijed centrifugalne sile prema vanjskom plaštu. Tamo se razbija u prethodno
usitnjeni materijal. Centrifugalne drobilice vrlo su ekonomi
č
ne za usitnjavanje jako abrazivnih aluvijalnih kamenih
materijala koji sadrže u velikoj mjeri silicij.
→
detaljnije vidi web-adrese pri drobilanama
crpka za beton
,
pumpa za beton
(engl.
concrete pump,
njem
. Betonpumpe, f.
), oprema gradilišnog transporta
svježeg (tzv. pumpanog) betona njegovim guranjem pod pritiskom kroz
cijevi. S obzirom na na
č
in guranja betona kroz cijevi, mogu biti ili
(naj
č
eš
ć
e u uporabi)
klipne crpke
za beton ili
rotiraju
ć
e crpke
za beton
(rje
đ
e u uporabi). Mogu tako
đ
er biti vu
č
ene na kota
č
ima, samohodne na
kamionskom podvozju (
autopumpe za beton
) te prenosive crpke za beton
na postolju. Sastavni dio svake crpke za beton jest pribor za transport beto-
na guranjem: cijevi promjera izme
đ
u 100 i 200 mm, ra
č
ve, koljena,
spojnice te kugle za
č
iš
ć
enje cijevi. Crpke guraju beton vodoravno do nekoliko stotina te uspravno do
nekoliko desetaka metara. Kod autopumpi za beton cijevi se nalaze na lomljivom okretnom kraku koji je
u
č
vrš
ć
en na kamionsko podvozje. Njime je mogu
ć
e guranje betona do 50 m u svim smjerovima.
→
detaljnije
vidi
http://www.cifa.com
;
http://www.putzmeister.de
;
http://www.schwing.de
č
eljusne drobilice
(engl.
jaw crushers,
njem.
Schwingbrecher, m.
), vrsta drobilica za grubo usitnjavanje posebice
miniranih kamenih materijala. U drobilanama se naj
č
eš
ć
e primjenjuju kao po
č
etne (primarne) drobilice a rje
đ
e kao
završne (sekundarne, tercijarne) drobilice. Kao završne drobilice (tzv.
č
eljusni granulatori) manjega su u
č
inka i rabe se
za proizvodnju kamene sitneži jednolike krupno
ć
e zrna. Dio za drobljenje konstruiran je u obliku
č
eljusti koja pritiskom
te djelomice udarom lomi i na krupno usitnjava kameni materijal. Jedna plo
č
a
č
eljusti je nepomi
č
na a druga pomi
č
na.
Postoje
č
eljusne drobilice s njihalom
(engl.
double toggle jaw crusher,
njem.
Pendelschwingbrecher, m.
,
Kniehebelbrecher, m.
), kod kojih je ulazni dio
č
eljusti nepomi
č
an a izlazni dio se širi i sužava, te
č
eljusne drobilice s
ekscentrom
(engl.
single toggle jaw crusher,
njem.
Einschwingbrecher, m., Kurbelschwingbrecher, m.
) kod kojih je
obrnuti slu
č
aj pomicanja strana
č
eljusti spram dobilica sa njihalom.
→
detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama
damperi
(engl.
dump trucks, haulers,
njem.
Muldenkipper, m., Dumper, m.
→
vidi
http://www.caterpillar.com
;
http://www.hcmac.com/products/index.html
;
http://www.moxy.no
;
http://www.terexmining.com/
), veliko i snažna vozila za
→
autoprijevoz
sipkih tereta do nekoliko kilometara u teškim uvjetima gradilišnog
prometa. Posebno oblikovani i oja
č
ani sanduk podizanjem unazad omo-
gu
ć
ava samoistovar dampera. Zbog svojih mjera i velikoga osovinskog
pritiska ne može koristiti u javnom cestovnom prometu.U graditeljstvu
se najviše rabe
→
zglobni damperi
koji objedinjuju obilježja snage i
robusnosti dampera te mjere odnosno veli
č
inu
→
kamiona kipera
.
8
dizalica
→
gra
đ
evinske dizalice
dizalo
→
gra
đ
evinsko dizalo
dodava
č
i,
dozatori
(engl.
feeders,
njem.
Aufgeber, m., Förderrinnen, f.
), razmjerno manji oblici transportnih sredstva
(ure
đ
aja) za neprekidno dodavanje sipkih materijala uz istvremeno mjerenje (doziranje) koli
č
ine dodavanja. Sastavni su
dijelovi mnogih složenih postrojenja za proizvodnju gradiva (
→
drobilana,
→
tvornica
betona
ili
betonara
,
→
asfaltna
baza
). “Rade”na razne na
č
ine: kretanjem naprijed-natrag, njihanjem i vibracijom te tresenjem elektromagnetskim
putem. Tu pripadaju tako
đ
er kratke
→
transportne
trake
u obliku povezanih
č
eli
č
nih plo
č
a. Postoji mnogo razli
č
itih
vrsta i oblika dodava
č
a u smislu njihova na
č
ina rada, veli
č
ine i snage te posebice konstrukcije ovješenja odnosno na
č
ina
smještaja unutar ostale opreme. U drobilanama mogu biti zajedno složeni s rešetom (reštkom) za izdvajanje jalovine
prije po
č
etnog drobljenja (tzv.
dodava
č
i-rešetaljke
).
→
detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama
dodava
č
-rešetaljka
→
dodava
č
i
dozator
→
dodava
č
i
dozeri
,
buldozeri
(engl.
dozers,
njem.
Planierer m.
→
detaljnije
vidi izme
đ
u ostalih
http://www.caterpillar.com
;
http://www.equipmentcentral.com/europe/
), tipi
č
ni gra
đ
evinski
strojevi prije svega za masovni iskop tla i trošne stijene stru-
ganjem i njihov transport guranjem te za razastiranje i grubo
planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva.
Doziranje
odnosno rad dozera u
č
inkovit je do oko 100 m. Dozer
č
ini
traktorsko podvozje nj
č
eš
ć
e na
→
gusjenicama
(to je
dozer
gusjeni
č
ar,
engl.
crawler dozer,
njem.
Planierraupe, f.,
što
uglavnom pojmi samo kao
dozer
, slika desno
→
)., na koje je
s prednje strane oslonjen osnovni radni alat tzv.
→
nož
dozora
u obliku na razne na
č
ine oblikovane daske . Današnji
dozer
stoga ima zna
č
ajke nekadašnjih
buldozera
(nož se mogao dizati
samo uspravno, i to pomo
ć
u užadi),
angldozera
i
tiltdozera
(mogu
ć
nost dizanja i zakretanja noža u vodoravnoj odnosno
uspravnoj ravnini). Sa stražnje strane dozer može imati
→
rija
č
(riper)
koji omogu
ć
ava iskop uz ostalo i nekih vrsta stijena. Rje
đ
e
su u uporabi
dozeri na kota
č
ima
(engl.
wheeled dozer, flywheel
dozer
, njem.
Radplanierer, m. - slika lijevo
←
) koji su sli
č
ni
utovriva
č
u koji ima nož dozera. Kao
→
univerzalni gra
đ
evinski
strojevi
rabe se za vu
č
u drugih strojeva, kao podvozje razne tehnološke opreme, kao cjevopolaga
č
i.
→
detaljnije vidi
http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/04planieren/3_raddozer.html
). Posebne ina
č
ice su
dozer-skrejper
(engl.
scrape-dozer
, njem.
Schuerfraupe, m
.;
→
detaljnije vidi
http://www.frutiger.ch/
)
kao
kombinacija
→
skrejpera
odnosno
skrejperske koš
are i
dozera
(povišeni dozer izme
đ
u gusjenica ima
skrejpersku košaru umjesto noža) te
→
dozer-utovariva
č
(utovriva
č
gusjeni
č
ar)
.
→
Kompaktor
je oblik
dozera ili utovariva
č
a s gumenim kota
č
ima na koje su navu
č
eni
č
eli
č
ni plaštevi valjka s bodljama.
dozer-utovariva
č
,
utovariva
č
gusjeni
č
ar
(engl.
crawler loader,
njem.
Raupenlader, m.
),
→
utovariva
č
na
→
gusjenicama
koji ujedinjuje
konstrukciju te radna obilježja
→
dozera
i
→
utovariva
č
a
. Ima
→
utovarnu lopatu
sli
č
nu zatvorenom
→
nožu dozera
, a straga po
potrebi
→
rija
č
(riper)
(slika lijevo
←
)
. Rabi se za iskop i utovar te po
potrebi prijenos
(slika desno
→
)
,
razastiranje i grubo planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva. On je
tako
đ
er
→
univerzalni gra
đ
evinski stroj
prikladan za izvedbu raznih vrsta
zemljanih radova .
→
detaljnije vidi
http://www.fiatkobelco.com
http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/02laden/6_cat_ketten.html
;
10
dvovalj
č
ana drobilica
→
valj
č
ane drobilice
finišeri
(engl.
finishers,
njem.
Deckenfertiger, m., Fertiger, m.
), složena samohodna tehnološka oprema na
jedinstvenom podvozju sa
→
gusjenicama
ili gumenim kota
č
ima za
izvedbu nevezanih nosivih slojeva te vezanih betonskih i asfalt-
betonskih zastora cestovnih prometnica
( slika lijevo
←
)
, zatim pista
te ostalih plošnih razmjerno tanjih konstrukcija linijskih gra
đ
evina
(primjerice obloga kanala
–
slika desno dolje
↓
)
. Posebni finišeri
rabe se za izvedbu rubnjaka i rigola na licu mjesta te nekih izduženih
betonskih elemenata tvorni
č
ke proizvodnje. Obuhva
ć
aju dijelove
koji prihva
ć
aju, razastiru i zbijaju gradivo te po potrebi glade i režu u
dijelove ugra
đ
eni zastor. Kre
ć
u se u radu neprekidno, razmjerno
malom brzinom. Dijele se uglavnom na
finišere za beton
(engl.
slipform concrete pavers,
njem.
Betoniermaschinen, f.
) i
finišere
za asfaltne zastore
(engl.
slipform asphalt pavers,
njem.
Strassenfertiger, m. – slika gore lijevo
←↑
). Suvremeni finišeri
su
→
univerzalni gra
đ
evinski strojevi
, jer izvode sve vrste
zatora i plošnih konstrukcija. Neki složeni odnosno višedjelni
finišeri (primjerice
finišeri za izvedbu obloga kanala
–
slika
desno
→
)
.) izvode plitki iskop te grubo izravnanje i fino
planiranje posteljiceiskopa prije izvedbe plošne konstrukcije. Postoji mnogo razli
č
itih vrsta finišera u smislu
njihove veli
č
ine i u
č
inka te posebice odnosa konstrukcije za kretanje i prihvat odnosno ugradnju materijala.
Vo
đ
enje finišera po pravcu i visini uglavnom je automatsko pomo
ć
u lasera ili pomo
ć
u prethodno nivelirane
žice ili preko papu
č
e po prethodno izvedenome dijelu plošne konstrukcije.
→
detaljnije vidi za asfltne zastore
http://www.bitelli.com/
;
http://www.cedarapids.com/
;
http://www.dynapac.com
;
http://www.ir-abg.com/
;
http://www.road-development.irco.com/index_read.html
;
http://www.marini-spa.com/
;
http://www.voegele-ag.de
a
za betonske zastore
http://www.cifa.com
;
http://www.gomaco.com/index.html
;
http://www.guntert.com/
“freza” za asfalt
→
glodalica
glatki valjak
→
valjci
gliboder
→
bageri
glodalica,
“freza”
(engl.
milling machine,
njem.
Fräs-
gerät, n.
), samohodni gra
đ
evinski stroj za struganje
posebice asfaltbetonskih zastora cestovnih prometnica,
pista i sli
č
nih plošnih gra
đ
evinskih konstrukcija. Glodalica je naj
ć
eš
ć
e na podvozju sa
→
gusjenicama
(slika
desno
→
)
rje
đ
e s gumenim kota
č
ima
(slika lijevo
←
)
. Na podvozju je ovješeno prema dolje otvoreno korito.
Unutar korita nalazi se rotiraju
ć
i valjak koji nosi posebno oblikovane šiljke
što stružu (glo
đ
u) zastor. Korito je tako izvedeno da iza sebe ostavlja
izduženu gomilu ostruganog materijala ili se materijal preko transportne
trake puni u vozila ispred glodalice. Samo struganje asfalta može biti
hladno ili vru
ć
e a što zna
č
i da glodalica izvodi prethodno zagrijavanje
asfaltnog zastora.
→
detaljnije vidi
http://www.bitelli.com/
;
http://www.dynapac.com
;
http://www.wirtgen-group.com
gradilišni lift
→
gra
đ
evinsko dizalo
gra
đ
evinska mehanizacija
→
gra
đ
evinski strojevi
gra
đ
evinska transportna sredstva
(engl.
transport equipment in construction industry,
njem.
Bautransportgeräte, n.
),
skup, uvjetno re
č
eno, gra
đ
evinskih strojeva odnosno transportnih sredstava što se izdvojeno sagledava jer se ista
sredstva i oprema pojavljuju u razli
č
itim oblicima tehnoloških postupaka gra
đ
enja. Transportna sredstva za potrebe
gra
đ
enja obuhva
ć
aju ili
uobi
č
ajena transportna sredstva prilago
đ
ena za potrebe gra
đ
enja
ili posebne vrste, uvjetno
re
č
eno,
gra
đ
evinskih transportnih strojeva
te sli
č
ne strojne tehnološke opreme i ure
đ
aja za transport materijala
odnosno gradiva. Dio transportnih sredstava
č
ine samostalne jedinice, kao npr. sva autoprijevozna sredstva, sredstva
transporta na tra
č
nicama te razne vrste
→
(
gra
đ
evinskih) dizalica
i
→
utovariva
č
a
. Odre
đ
eni dio gra
đ
evinskih
11
transportnih sredstava i opreme sastavni je dio drugih strojeva i opreme, kao npr.
→
transportne trake
, crpke,
→
dodava
č
i
i vitla. Dijele se na ona koja su standardna i na neki na
č
in univerzalna u primjeni s obzirom na predmete i
materijale koje premještaju (vozila,
→
utovariva
č
i
,
→
gra
đ
evinske
dizalice
) te na posebna gra
đ
evinska transportna
sredstva kao što su npr.
→
automješalice
i
→
crpke za beton
. Mnogi gra
đ
evinski strojevi, posebice za zemljane radove,
obavljaju istodobno i neku vrstu transporta:
→
dozer
transportira iskopani materijal guranjem,
→
bager
tovari materijal a
→
skrejper
izvodi u kretanju iskop, autoprijevoz i ugradnju materijala.
gra
đ
evinske dizalice
(engl.
construction or building crane,
njem.
Baukraene, m.
), vrsta transportnih sredstava za potrebe
gradilišnog prijenosa i dizanja svih oblika i vrsta gradiva. Tipi
č
ne su gra
đ
evinske
→
toranjske dizalice
te dizalice sa
strijelomu kojima pripadaju
→
autodizalice
, dizalice na
→
gusjenicama
, dizalice na kota
č
ima te dizalice na željezni
č
kom
podvozju odnosno tra
č
nicama. Osnova
bager-dizalica
je
→
bager sajlaš
na gusjenicama ili gumenim kota
č
ima.
Plovne
dizalice
su dizalice sa strijelom koje se nalaze na nekom plovilu. U postrojenjima i pogonima za proizvodnju gradiva
koriste se
portalne dizalice ili mosne dizalice
kao podvrsta portalnih dizalica zatvorenih prostora (proizvodnih hala).
gra
đ
evinski stroj
(engl.
construction machine,
njem.
Baumaschine, f.
),
svako pomo
ć
no radno
sredstvo u
gra
đ
enju koje je opskrbljeno pogonskim motorom. Osim svojstvenih konstrukcijskih obilježja, utvr
đ
en je
masom, prostornom veli
č
inom odnosno mjerama te snagom i radnim u
č
inkom. Gra
đ
evinski stroj unutar
svoje konstrukcije, osim pogonskog motora, obuhva
ć
a izme
đ
u ostalog radni dio ili alat te opremu i ure
đ
aje
za prijenos i pretvaranje pogonske energije u radnu energiju. Ti se djelovi kod ve
ć
ine gra
đ
evinskih strojeva
nalaze na jedinstvenom postolju. Takva cjelina
č
ini zajedno s opremom za kretanje tipi
č
ni ili standardni
gra
đ
evinski stroj. Skup gra
đ
evinskih strojeva, ure
đ
aja i ostale opreme, koji su povezani u tehni
č
kom i
tehnološkom smislu,
č
ini skupinu gra
đ
evinskih strojeva ili postrojenje ili pogon ili neki drugi oblik
posebne složene tehnološke opreme za potrebe gra
đ
enja. Ta je oprema objedinjena
č
esto u jedinstvenu
cjelinu s energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih ure
đ
aja, mjernih instrumenata i ostalih
tehni
č
kih sredstava potrebnih za regulaciju pripadnoga tehnološkog postupka.
gra
đ
evinski strojevi,
gra
đ
evinska mehanizacija
(engl.
construction equipment,
njem.
Baumaschinen, f.,
Baugeräte, n.
), sve vrste gra
đ
evinskih strojeva, pogonskih strojeva (motora), transportnih sredstava,
postrojenja te ostale tehnološke opreme i ure
đ
aja koji služe kao sredstva za rad u gra
đ
enju i proizvodnji
gradiva. Dijele se, s obzirom na na
č
in rada odnosno uporabu i iz toga proizišlu konstrukciju, u dvije temeljne
skupine:
→
standardni gra
đ
evinski strojevi
te
→
posebna gra
đ
evinska mehanizacija
. Prva skupina
obuhva
ć
a tipi
č
ne gra
đ
evinske strojeve u užem smislu uglavnom serijske proizvodnje velikog broja tipova
svih vrsta i podvrta ovih strojeva. Druga skupina obuhva
ć
a složenu tehnološku opremu koja može biti
tako
đ
er dvojaka. Jedno je samohodna odnosno pokretna složena oprema na jedinstvenom podvozju,
uglavnom maloserijske izrade. Ostalo su velike cjeline tehnološke opreme složene od ure
đ
aja i strojeva
maloserijske i izvanserijske proizvodnje. Tu tako
đ
er pripadaju
industrijska postrojenja za proizvodnju
gradiva, prera
đ
evina i gra
đ
evinskih elemenata odnosno sklopova
. U smislu podru
č
ja primjene i predmeta
rada, gra
đ
evinska mehanizacija se dijeli u dvije glavne skupine:
→
gra
đ
evinski strojevi
za zemljane
radove
i
gra
đ
evinski strojevi za betonske radove
u širem smislu. Ova druga se dijeli na
→
gra
đ
evinske
strojeve za betonske radove
u užem smislu i
→
gra
đ
evinske strojeve za asfalterske radove
. Navedene
skupine gra
đ
evinske mehanizacije dijele se unutar sebe u smislu "bavljenja" odgovaraju
ć
im gra
đ
evinskim
materijalom i prera
đ
evinama na sljede
ć
e podskupine:
strojevi i oprema za pripremu, proizvodnju i preradu
materijala; za transport materijala; za ugradnju materijala i montažu prera
đ
evina; pomo
ć
ni i ostali strojevi i
oprema
. Navedena se gra
đ
evinska mehanizacija primjenjuje u visokogradnji i u industrogradnji te u
niskogradnji (cestogradnji, gra
đ
enju i održavanju željeznica, vodogradnji, tunelogradnji itd.). Pri tome se iste
vrste strojeva i opreme, ovisno o užem podru
č
ju primjene, me
đ
usobno razlikuju po nekim konstrukcijskim
obilježjima i pokretljivosti, ovisno o tehnološkim posebnostima gra
đ
evinskih zahvata u kojima sudjeluju
gra
đ
evinski strojevi za asfalterske radove
(engl.
asphalt paving equipment,
njem.
Asfaltbaumaschinen, f.,
), sve vrste
u tehnološkom pogledu tipi
č
nih gra
đ
evinskih strojeva te ostale tehnološke opreme (postrojenja) koji služe ili za izvedbu
i obnovu (recikliranje) kolovoznih konstrukcija od asfaltbetona ili za izvedbu sli
č
nih, asfaltom vezanih, kolovoznih
zastora (prskani asfalti, penetrirani makadami). Sa dijelom standardnih
→
gra
đ
evinskih strojeva za zemljane radove
č
ine
gra
đ
evinske strojeve u cestogradnji
. Obuhva
ć
aju
standardne gra
đ
evinske strojeve za asfalterske radove
(primjerice standardni
→
finišeri
, neki
→
valjci)
te
posebnu gra
đ
evinsku mehanizaciju
(posebni
→
finišeri)
u koju
pripadaju i postrojenja za proizvodnju asfaltbetona (
→
asfaltne baze
). Tako
đ
er obuhva
ć
aju
strojeve i ostalu
tehnološku opremu za obnovu ili recikliranje asfaltnih zastora
(primjerice
→
glodalice
,
→
”remikseri»
).
13
gra
đ
evinsko dizalo,
gradilišni lift
(engl.
building elevator,
njem.
Bauaufzug, m.
),
vrsta transportnog sredstava za uspravni gradilišni transport svih manjih koli
č
ina
gradiva, priru
č
ne opreme te ljudi, posebice u visokogradnji. To je ogra
đ
eno
postolje koje putuje po vodilicama uspravne staze u
č
vrš
ć
ene za pro
č
elje pripadne
gra
đ
evine. Osim navedene staze i postolja, oprema dizala obuhva
ć
a užad, pogon-
ske motore te ostalu opremu za sigurno dizanje i spuštanje posebice ljudi.
→
detaljnije vidi
http://www.geda.de
;
http://www.atlascopcowagner.com/vehicles/scooptrams.php
grajfer
→
zahvatna lopata bagera, hidrauli
č
ni bager, bager-sajlaš
granulator
→
mlin
gravitacijska mješalica za beton
(engl.
free-fall concrete mixer,
njem.
Freifallbetonmischer, m.
)
→
mješalice za beton
grejder
(engl.
grader, motor grader,
njem.
Strassenhobel, m.
),
tipi
č
an, vrlo pokretljiv i razmjerno brz,
gra
đ
evinski stroj za razastiranje, planiranje i oblikovanje svih
vrsta sipkih gradiva. Grejder
č
ini traktorska osnova na
gumenim kota
č
ima (dva ili
č
etiri straga te dva sprijeda) na
č
iji
je izduženi središnji okvir (povezuje prednje i stražnje kota
č
e)
u
č
vrš
ć
ena u svim smjerovima okretna, duga
č
ka i razmjerno
uska daska. To je osnovni alat
č
ija (p)okretljivost u razne
radne položaje daje grejderu obilježja
→
univerzalnog
gra
đ
evinskog stroja
pa osim navedenih izvodi i niz drugih
radnih zahvata pri zemljanim radovima (iskop jaraka, izvedba
bankina, oblikovanje kosina, miješanje kod izvedbe
stabiliziranih nosivih slojeva itd.) kao i održavanja posebice
mkadamskih prometnica (ravnanje planuma,
č
iš
ć
enje planuma,
č
iš
ć
enje snijega i sl.) . Grejder može biti s
prednje strane opskrbljen manjim dozerskim nožem, a sa stražnje manjim
→
rija
č
em
koji omogu
ć
uju
olakšani iskop prethodnim razrahljivanjem nekih vrsta tla.
→
detaljnije vidi
http://www.caterpillar.com
ili
http://www.zeppelin.de
;
http://www.equipmentcentral.com/europe/
;
http://www.orenstein-koppel.com
gusjenice
(engl.
track,
njem.
Raupe, m.
), dio postolja velikog dijela standardnih
gra
đ
evinskih strojeva (
→
dozeri –
slika lijevo gore
,
→
bageri
,
→
bušilice
,
→
strojevi
sa otkopnim krakom
itd), transportnih sredstva (posebice nekih manjih vrsta
gradilišnih —
damperi
tj.
minidamperi
) te složenih
strojeva i postrojenja (
→
glodalice
,
→
finišeri
,
→
pokretne drobilane
itd.) za olakšano kretanje po
svom vrstama podloga posebice slabonosivih, kliskih i
neravnih terena. Daju tako
đ
er naziv nekim vrstama
strojeva (
→
utovariva
č
gusjeni
č
ar
, bager gusjeni
č
ar i
sl.). Omogu
ć
avaju sporo kretanje a time veliku snagu
prilikom iskopa primjerice kod kretanja dozera ili
upiranje o tlo prilikom iskopa primjerice kod stajanja bagera. Gusjenice su sklop neke
vrste beskrajnog lanca koji se (o)kre
ć
e po
č
eli
č
nim kota
č
ima vodilicama. Na lancu se
nalaze u
č
vrš
ć
ene plo
č
ice koje se manjim dijelom me
đ
usobno preklapaju. U na
č
elu
podvozja strojeva gusjeni
č
ara imaju najmanje jedan par gusjenica. Zakretanje stroja se
postiže tako da jedna strana gusjenica ne radi ili stoji ili
se okre
ć
e suprotno od druge strane. Ovisno o vrsti
stroja, tla i radova koje stroj obavlja gusjenice mogu
razne dužine i širine (uže za rad na kamenoj podlozi –
slika desno gore i lijevo dole
- ili šire za rad na slabo
nosivom tlu –
slika desno dolje i lijevo u sredini
).
Tako
đ
er plo
č
ice mogu biti razli
č
ito oblikovane: sa
jednim ili više uzdužnih rebara –
slika desno dolje
-, sa
kombinacijom uzdužnih i kosih rebara
slika desno gore
-, sa nižim ili višim rebrima –
slika lijevo dolje
-, s ve
ć
im ili manjim preklopom ili bez
preklopa itd.
→
detaljnije vidi katalog pri
http://www.zeppelin.de
14
“handler”
→
teleskopski utovariva
č
i
hidrauli
č
ni
bageri
(engl.
hydraulic excavators,
njem.
Hydraulikbagger, m.
), standardni
→
univerzalni
gra
đ
evinski strojevi
te naj
č
eš
ć
e korištena tehni
č
ka sredstva za
strojni rad pri gra
đ
enju. Posebice se tu snažni
hidrauli
č
ni bageri
gusjeni
č
ari
s lomljivim krakom (engl.
crawler-mounted
hydraulic excavator,
njem.
Hydraulik-raupenbagger, m.)
. Kod
njh su svi mehanizmi prijenosa i rada alata na
→
hidrauli
č
ni
pogon
. Lopata hidrauli
č
nih bagera može biti ili
→
utovarna
lopata ili
→
dubinska
lopata
ili
→
zahvatna
lopata
(
→
grajfer
)
a
. Mogu biti opremljeni tako
đ
er s teleskopskom
produžnom strijelom ili krakom kao
→
teleskopski bageri.
Neke vrste od lakših hidrauli
č
nih bagera manje snage imaju
podvozje sa gumenim kota
č
ima.
→
detaljnije vidi
http://www.caterpillar.com
;
http://www.zeppelin.de
;
http://www.casece.com
;
http://www.fuchs-terex.de/
;
http://www.equipmentcentral.com/europe/
;
http://www.fiatkobelco.com
;
http://www.jcb.com
;
http://www.kubota.de
;
http://www.orenstein-koppel.com
hidrauli
č
ni pogon
kod gra
đ
evinskih strojeva
(engl.
hydraulic drive for construction equipment,
njem.
hydraulischer
Baumaschinenantrieb, m.
), prevladavaju
ć
i pogon posebice prijenos pogonske u radnu energiju kod suvremenih
gra
đ
evinskih strojeva, alata, ure
đ
aja te ostale tehnološke opreme za potrebe gra
đ
enja. Pogonski medij i prijenosnik
energije jest ulje pod visokim pritiskom. Ukupna tehni
č
ka obilježja hidrauli
č
nog pogona omogu
ć
avaju automatizaciju i
djelomi
č
nu robotizaciju rada alata i ure
đ
aja gra
đ
evinskih strojeva i ostale tehnološke opreme. Sama hidrauli
č
na oprema
obuhva
ć
a hidrauli
č
ne crpke, crijeva, zasune, razvodnike, hidrauli
č
ne preše, regulacijske ure
đ
aje itd. Hidrauli
č
ni pogon
daje osnovna radna obilježja i u svezi s tim naziv mnogim gra
đ
evinskim strojevima (
→
hidrauli
č
ni bageri
, hidrauli
č
ni
→
buša
ć
i
č
eki
ć
i
).
→
detaljnije vidi
http://www.howstuffworks.com/hydraulic.htm
)
jaružalo
→
bager
jež
(engl.
sheepsfoot roller,
njem.
Fusswalze, f.
), vrsta
→
valjka
s bodljama ili
nekim drugim istakama na plaštu. Može biti s uskim bodljama u obliku ov
č
je
noge (engl.
sheepsfoot rollers,
njem.
Schaffusswalze, f.
), sa širokim bodljama ili
s plaštem u obliku rešetke s uzdužnim uskim razmjerno visokim šipkama. Rabi
se uglavnom za zbijanje glinovitih materijala. Posebna vrsta ježeva su
→
kompaktori
.
→
detaljnije vidi webadrese kod valjaka
“jumbo”
→
tunelska bušilica
kabel-bager,
kabel-skrejper
(engl.
dragline scraper,
njem.
Schrapper(-anlage), f.
), posebna vrsta
→
bagera
sajlaša
za iskop kamenih aluvijalnih materijala iz vode s
kopna pomo
ć
u jedne povla
č
ne košare (
→
skrejper
) koja se
zabacuje i vu
č
e pomo
ć
u posebne opreme u obliku ži
č
are.
Kabel-bager obuhva
ć
a, uz ostalo, opremu s druge strane vode
(tornjevi, koloture itd.) koja drži i vodi užad sa opremom za
iskop što preko kolotura putuje po njoj. Može biti opremljen
sa zatvorenom ili otvorenom povla
č
nom košarom.
→
detaljnije
vidi
http://www.stichweh.de
kamioni kiperi
,
kamioni samoistovariva
č
i
(engl.
tipping lorry,
njem.
Kipper, m.
), naj
č
eš
ć
e korištena
→
autoprijevozna
sredstva vanjskoga i
gradilišnog prometa. To su vozila s oja
č
anim kamionskim podvozjem na
kojem se nalazi posebno oblikovan, tako
đ
er oja
č
an, sanduk za prijevoz
sipkih gradiva. Sanduk se nesmetano prazni (samoistovara) dizanjem
unazad ili na stranu. Uglavnom se serijski proizvode. Takve su
konstrukcije i mjera da se mogu koristiti u javnom cestovnom prometu.
Kamioni kiperi mogu po potrebi vu
ć
i dodatno prikolicu.
→
detaljnije vidi
http://www.iveco.com
;
http://www.meiller.com
;
http://www.man-
nutzfahrzeuge.de
kiper
→
kamioni kiperi
16
“minibageri”
(engl.
mini-excavator,
njem.
Minibagger, m.
), mali bageri sli
č
ne ali umanjene konstrukcije
velikih
→
hidrauli
č
nih bagera
gusjeni
č
ara. Služe za iskop manjih koli
č
ina
zemljanih materijala. Nazivaju se još
mehani
č
ke lopate
.
→
uz ostale web-adrese
velikih proizvo
đ
a
č
a gra
đ
evinskih strojeva za zemljane radve (Caterpillar, Fiatcobelko,
Komatsu, Icb, itd) vidi još
http://www.gehl.de/pages/d_index.html
;
http://www.ihicompactexcavator.com/
:
http://www.kubota.de
;
http://www.neuson.com
http://www.libracompact.com/home.htm.asp
;
http://www.officinepiccini.com/
;
“minidamperi”
(engl.
mini-hauler
, njem.
Minidumper, m.
), mali robusni damperi za
prijevoz sipkih gradiva samo unutar gradilišta. Kre
ć
e se tako
đ
er i po
→
gusjenicama.
Mogu se upravljati daljinski.
→
za detaljnije vidi kod minibageri
“miniutovariva
č
i”
(engl.
skid-steer loader,
njem.
Minilader, m.
), mali, robusni, vrlo
pokretljivi i na mjestu okretljivi utovariva
č
i na gumenim kota
č
ima, namijenjeni za
utovar i prijenos svih vrsta gradiva. Prednja utovarna lopata u
č
vrš
ć
ena je na
stražnju stranu podvozja pa mogu tovariti preko sebe. Pokretljivost se postiže
mogu
ć
im me
đ
usobno neovisnim okretanjem svih kota
č
a. Mogu
ć
nost izmjene
raznih alata sprijeda i straga na dodatnom bagerskom kraku daje ovom tipu
utovariva
č
a obilježja
→
univerzalnog gra
đ
evinskog stroja
. Postoji mnogo
razli
č
itih vrsta minibagera u smislu njihove veli
č
ine i snage te posebice koncepcije i konstrukcije kretanja kao
i logistike utovarne lopate te ostalih (oko dvadesetak) alata koje koristi.
→
za detaljnije vidi kod minibageri
mješalice za beton
(engl.
concrete mixers,
njem.
Betonmischer, m.
), oprema za pro-
izvodnju mješavine svježeg betona. Mogu biti samostalne (priru
č
ne, vu
č
ene) manje i
srednje velike mješalice (
slika desno gore
→↑
i lijevo gore
←
), zatim samostalne ve
ć
e
pokretne samohodne (
slika desno dolje
→↓
)
ili vu
č
ene mješalice ili sastavni dio
složenih proizvodnih postrojenja (tada mješalice daju klju
č
na tehni
č
ka i tehnološka
obilježja
→
tvornicama betona ili betonarama)
. U smislu na
č
ina miješanja sastojaka
betona rade ili slobodnim padom:
gravitacijske mješalice za beton
(engl.
free-fall
concrete mixer,
njem.
Freifallbetonmischer, m.-
slike lijevo
←
i desno gore
→↑
te desno
→
) ili
prisilnim putem pomo
ć
u okretnih lopatica:
prisilne
mješalice za beton
(engl.
forced-action mixer,
njem.
Zwangmischer, m. – slike dolje
↓
).
Gravitacijske mješalice
za beton mogu biti sa
č
vrstim uspravnim bubnjem
(slika lijevo gore i desno dolje)
ili okretnim
bubnjem
(slika desno gore)
. Primjenjuju se uglavnom za miješanje
krupnozrnih betona ili kao male priru
č
ne mješalice. Ciklus njihova rada
traje do nekoliko minuta. U tvornicima betona koriste se naj
č
e
ć
e
prisilne
mješalice
za beton koje mješaju sastojke svježega betona u bubnjevima pomo
ć
u sustava okretnih lopatica.
Dijele se na
prisilne mješalice s uspravnom osi okretanja
lopatica
(slika lijevo dolje
←↓
)
i s vodoravnom osi okretanja
lopatica
(slika desno dolje
→↓
)
.
Prve mogu imati sustave lopatica u
vidu više planeta odnosno satelita.
Ciklus njihova rada traje do jedne
minute.
Vodoravne prisilne
mješalice
mogu imati jednu ili dvije
osovine s lopaticama. Djelomice miješaju beton osim prisilno slobodnim padom.
Rabe se za tako
đ
er za miješanje krupnozrnih betona ili vru
ć
eg asfaltbetona.
Posebnu podvrstu tih mješalica
č
ine razmjerno duga
č
ke i uske
pužne mješalice za
beton
s jednom ili dvjema osovinama u obliku vijka.
→
detaljnije vidi pri web-adresama za betonare
odnosno tvornice betona
17
mlin
(engl.
mill,
njem.
Mühle, f.
), ustvari podvrsta
→
drobilice
koja prethodno krupnije drobljeni ili prirodni aluvijalni
kameni materijal dalje usitnjava mljevenjem. Zove se još
granulator
. Od drobilice se razlikuje po tome što sadrži neku
konstrukciju koja onemogu
ć
ava izlaz materijala dok se ne usitni na traženu veli
č
inu i oblik (npr. rešetka ispod rotora
udarnih mlinova
č
eki
ć
ara, koja onemogu
ć
ava izlaz materijala dok se ne usitni na mjeru razmaka rešetki). Mlinovi se
dijele u iste vrste kao i drobilice. Naj
č
eš
ć
e se rabe
kružni mlinovi
svih vrsta kao drobilice, zatim
udarni mlinovi
svih
vrsta kao drobilice posebice
mlinovi
č
eki
ć
ari
te
→
centrifugalne drobilice ili mlinovi
. Postoje još
mlinovi štapi
ć
ari ili
kugli
č
ari
(engl.
ball mill
, njem.
Rohrmühle
)
.
To su okretni bubnjevi vodoravne osi, unutar kojih se nalaze slobodno
položeni štapovi ili kugle. Okretanjem bubnja oni se uslijed inercije uzdižu po unutrašnjem plaštu i slobodno padaju na
materijal koji na taj na
č
in dalje usitnjavaju.
→
detaljnije vidi kod web-adresa pri dobilanama
monoblok-svrdla
→
pribor za bušenje
nabijala
(engl.
tampers, njem, Stampfer, m.
), razmjerno mali priru
č
ni strojevi za zbijanje
manjih koli
č
ina zemljanih i sitnijih kamenih materijala u
sku
č
enim prostorima. Dijele se na
skakavce ili žabe
(engl.
vibratory tampers,
njem.
Schnellschlagstampfer,
m.,
Explosionstampfer, m. – slika lijevo
→
) koji nabijanje
izvode sporijim ili bržim udarima, te na
vibroplo
č
e
(engl.
vibrating plate,
njem.
Vibrationsplatten, f. – slika
desno
←
) koje zbijanje izvode vibracijom. Prvi se ne
kre
ć
u, a pridržavaju se ru
č
no prilikom skakutanja
odnosno odskakivanja. Drugi se samostalno kre
ć
u uslijed inercije prouzro
č
ene
vibracijom, uz istodobno ru
č
no usmjeravanje.
→
detaljnije vidi
http://www.bomag.de
:
http://www.dynapac.com
;
http://www.rammax.de/
;
http://www.tunamakina.com/
;
http://www.vibromax.de
nož dozera
,
(engl.
blade,
njem.
Schild m.
) osnovni radni alat dozera smješten na
njegovu podvozju s prednje strane. Može biti razli
č
ito
oblikovan, tj. može biti zaobljen i sa strane zatvoren (tzv.
U-nož
za iskop tvrdog tla i kamenih materijal
- slika
lijevo
←
), može biti ravan (tzv.
S-nož
služi uglavnom za
razatiranje i planiranje sipkih gradiva
- slika desno gore
→↑
), može se djelomi
č
no zakretati i podizati
hidrauli
č
nim putem u svim ortogonalnim ravninanama. Nož može biti posebno
oblikovan i oja
č
an na donjem bridu ovisno u tome da li se rabi samo za planiranje
sipkih materijala ili se rabi za iskop posebice miniranih kamenih matereijala. Nož
tako
đ
er može biti u obliku rešetke (
č
iš
č
enje terena
- slika desno dolje
→↓
) ili
dvostranog rala (tzv.
V nož
za
č
iš
č
enje trena od grmlja i drve
ć
a).
→
detaljnije vidi web-adrese pri dozerima te
http://www.imac.ca/products/tdbladegroup.htm#Blade%20GroupsTrack%20Dozer
otkopni
č
eki
ć
→
udarni
č
eki
ć
pervibratori, vibratori-igle
(engl.
internal vibrators,
njem.
Innenrüttler, m.
),
vrsta vibratora u obliku uronjaju
ć
e igle koji se rabe za unutarnje zbijanje uglavnom
svježeg betona. Razmjerno veliki pervibratori rabe se tako
đ
er za zbijanje kamenih
aluvijalnih materijala te za izvedbu šljun
č
anih pilota. Pervibratori za zbijanje betona
razmjerno su manje igle, duljine do jednog metra i promjera najviše do približno 200
mm. Tanji pervibratori rabe se za sitnozrne a deblji za krupnozrne betone. Obilježja
pervibratora utvr
đ
ena su njegovom masom, ferkvencijom i amplitudom. U tom smislu dijele se na nisko- srednje- i
visokofrekvencijske pervibratore. Pervibratori se uranjaju u smjesu betona, te energiju vibracija koje nastaju rotacijom
ekscentri
č
ne mase u igli, prenose na okolnu masu betona. Dinami
č
ke sile oscilacija
č
estica svježeg betona svladavaju
sile njihova me
đ
usobnog trenja, te se beton sliježe a zrak zahva
ć
en u smjesi betona izlazi prema površini i izvan betona..
Pogon
vibratora može biti elektri
č
ni, zra
č
ni (pogon stla
č
enim zrakom),
→
hidrauli
č
ni
, neposredno nekim motorom na
ili u vibratoru te kombinacija navedenih pogona.
→
detaljnije vidi
http://www.dynapac.com
;
http://www.ptc.fr/ ;
http://www.stowmfg.com/
;
http://www.tremix.com/
19
gra
đ
evinsku mehanizaciju u standardne gra
đ
evinske strojeve
maloserijske proizvodnje po narudžbi. Drugu skupinu
č
ini
cjelina složene tehnološke opreme od ure
đ
aja i strojeva
maloserijske ili izvanserijske proizvodnje (postrojenja ili pogoni
kao što su tvornice betona, asfaltna postrojenja, drobilane,
armira
č
nice,
→
TBM
, tunelski štitovi,
→
betonski
vlakovi
,
razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za prijenos i
montažu velikih betonskih elemenata, rešetke za navla
č
enje
betonskih nosa
č
a mostova). Navedene tehnološke cjeline mogu
biti složeni, jedinstveni, razmjerno manji i ograni
č
eno
pokretljivi strojni sustavi ili velika, razvedena i vrlo složena postrojenja. To su tako
đ
er strojevi, postrojenja i tehnološka
oprema koji uglavnom rade neprekidno a što proizlazi iz automatizacije i robotizacije njihova upravljanja i pogona.
povla
č
na košara bagera
→
skrejper
pretovarni silos za beton
→
automješalica
prisilne mješalice za beton
→
mješalice za beton
pulvimikser
→
rotofrezer
pumpa za beton
→
crpka za beton
pužne mješalice za beton
→
mješalice za beton
refuler
→
bager sisavac, plovni bager
“remikser”
asfaltnih zastora
(napomena: zasada ne
postiji hrvatska rije
č
za ovu složenu strojno-tehnološku
opremu)
(engl.
remixer, recycler,
njem.
Remixer,
Rrecycler, m.
), složena samohodna strojno-
tehnološka oprema na jedinstvenom pokretnom
postolju za recikliranje (oporabu) odnosno obnovu
asfaltnih zastora (kolnika) na licu mjesta
korištenjem materijala iz postoje
ć
eg zastora koji se
obnavlja. Recikliranje je mogu
ć
e, kao prvo, u
slu
č
aju obnove
debljih (višeslojnih) asfaltnih
zastora
hladnim postupkom
pomo
ć
u
jednostavnijih remiksera
uglavnom na gumenim kota
č
ima (engl.
road reclaimer,
njem.
Bodenstbilisierer und Kaltrecycler, m.
) koji “u hodu” istovremeno stružu asfaltni sloj,
miješaju ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo ugra
đ
uju izmješani materijal unutar jednog bubnja
sa valjkom za glodanje koji ujedno miješa ostruganu kamenu sitnež sa vezivom (sli
č
ne su konstrukcije i
radne koncepcije kao
→
rotofrezeri
odnosno
→
pulvimikseri
za izvedbu stabiliziranih nosivih slojeva kod
cestovnih prometnica). Kao drugo, recikliranje
tanjih asfaltnih zastora tj. habaju
ć
ih (trošivih) asfaltnih
slojeva tako
đ
er hladnim postupkom
mogu
ć
e je pomo
ć
u
složenih
remiksera
(engl.
cold milling machines,
cold remixer, cold recycler,
njem.
Kaltrecycler, Kaltremixer, Kaltrecycling Remixer, m. – slika gore lijevo
→
)
koji “u hodu” istovremeno
stružu asfaltni sloj, miješaju
ostrugani usitnjeni materijal sa vezivom i ponovo
ugra
đ
uju izmješani materijal
pomo
ć
u više ure
đ
aja
smještenih ispod pokretnog postolja na gusjenicama.
Obnova asfaltnih zastora mogu
ć
a je, kao tre
ć
e, tzv.
vru
ć
im postupkom
pomo
ć
u
vrlo složenih “remiksera”
(engl.
hot remixer,
hot recycler, hot recycling train,
njem.
Heissrecycler, Heissremixer, Heissrecycling
Remixer, m. – slika dolje lijevo
←
) koji (tako
đ
er “u hodu”)
istovremeno
prethodno
zagrijavaju i
stružu asfaltni sloj, miješaju ostrugani usitnjeni materijal sa
vezivom i ponovo ugra
đ
uju izmješani materijal
a sve to
pomo
ć
u više ure
đ
aja smještenih ispod pokretnog
postolja na gusjenicama.
→
detaljnije vidi
http://www.bomag.de
;
http://www.wirtgen.de/
ili
http://www.wirtgen-
group.com
;
http://www.marini-spa.com/
20
reza
č
i sljubnica
, reza
č
dilatacija, reza
č
i fuga
(engl.
joint cutters,
njem.
Fugenschneider, m.
), strojna oprema za rezanje (asfalt)betonskih konstrukcija
odnosno konstrukcija od prirodnog kamena. Može biti samostalna ili sastavni dio neke
složene tehnološke opreme (betonski vlak,
→
finišeri
). Ossnovni alat ovih strojeva su
kružne pile ili užad s dijamantskim zupcima odnosno perlama. Postoji mnogo razli
č
itih
koncepcija i konstrukcija reza
č
a fuga s obzirom na njihovu veli
č
inu, snagu i u
č
inak, te
posebice glede prilagodbe oblicima konstrukcija koje zarezuju ili režu.
→
detaljnije vidi
http://www.building-equipment.com/
;
http://www.diamant-boart.com
;
http://www.tunamakina.com/
;
http://www.weber-bbf.de
;
http://www.vibromax.de
;
http://www.webermt.de
rija
č
, riper
(engl.
ripper,
njem.
Aufreisser, m.
), alat za razrahljivanje i razaranje sraslog tla ili trošne stijene.
Oblika je neke vrste izduženoga uskog rala (sli
č
nog polusavijenom, razmjerno duljem
klinu) koje se utiskuje i provla
č
i kroz tlo ili stijenu. U
č
vrš
ć
uje se uglavnom zglobno
sa stražnje strane naj
č
eš
ć
e
→
dozera
zatim
→
dozer-utovariva
č
a
i
→
grejdera
. Može
biti jednostruk, dvostruk ili trostruk u smislu broja rija
č
a. S obzirom na okretanje
(podizanje odnosno spuštanje) u odnosu na ravninu u
č
vrš
ć
enja, rija
č
može biti okretni
ili usporedni te njihova kombinacija. Bolji je okretni rija
č
, jer se pri nailasku na
dijelove tla ili stijene koje ne može razoriti samostalno odiže, dok usporedni rija
č
zapinje te onemogu
ć
ava stroju koji ga nosi da se kre
ć
e dalje. Jednostruki
udarni
rija
č
(
udarni
riper
) u obliku
→
udarnog
č
eki
ć
a
omogu
ć
ava dozeru tako
đ
er iskop svih vrsta
č
vrstih stijena.
→
detaljnije vidi
http://www.vailproducts.com/products/parallel_rippers/parallel.html
rotofrezer, pulvimikser
(engl.
pulverizing mixer,
njem.
Bodenvermörtelungsmaschine, f., Bodenstabilisierer, m.
),
stroj za usitnjavanje zemljanih materijala. Rabi se tako
đ
er
za miješanje gline ili kamene sitneži s nekim vezivom kod
izvedbe stabiliziranih nosivih slojeva ili kod stabilizacije
podtla (u tome slu
č
aju naziva se
pulvimikser
). Rotofrezer
č
ini traktorska osnova, uglavnom s gumenim kota
č
ima,
rje
đ
e gusjenicama, na koju je s prednje strane ovješeno
prema dolje otvoreno korito. Unutar njega se nalazi
okretna, uglavnom jedna osovina, koja nosi posebno
oblikovane lopatice ili noževe za usitnjavanje odnosno miješanje odgovaraju
ć
ih materijala. Korito je dolje
tako izvedeno da iza sebe ostavlja oblikovani sloj stabilizacije.
→
detaljnije vidi
http://www.bomag.de
;
http://www.caterpillar.com
ili
http://www.zeppelin.de
;
http://www.wirtgen.de/
rovokopa
č
i, tren
č
eri
(engl.
trencher,
njem.
Grabenbagger, m., Grabenfräse, f.
), posebna vrsta konstrukcije
→
bagera
za neprekidni iskop razmjerno uskih i dubokih rovova u tlu i stijeni. Uobi
č
ajeno se zovu tren
č
eri.
Tren
č
eri za iskop rovova u tlu sli
č
ni su
→
bagerima vjedri
č
arima
s kolom
ili lancem manjih vjedrica. Iskop stijene ovim strojevima izvodi se uglavnom
lancem, rje
đ
e kolom posebnih šiljaka od tvrdog metala
kojima stružu stijenu.
Nosa
č
kola ili staze lanca nalazi se na uspravno okretnom kraku. Krak može
biti na podvozju s gusjenicama ili, rje
đ
e, s gumenim kota
č
ima. Postoje
razli
č
iti oblici konstrukcije rovokopa
č
a odnosno tren
č
era u smislu njihove
veli
č
ine i snage, zatim podvozja te posebice konstrukcije lanca ili kola za
iskop rova kao i na
č
ina dopreme materijala oko stroja. Podvrstu tih strojeva
č
ine
→
drenopolaga
č
i
koji uz iskop uskog rova polažu (drenažne cijevi) ili
sli
č
ne vodove te istvremneo nakon polaganja zatrpavaju rov.
→
detaljnije vidi
http://www.astecunderground.com/
;
http://www.ricona.de/produkte/tesmec/index.shtml
;
http://www.guntert.com/
;
http://www.mastenbroek.com/
;
http://www.rivardtrenching.com/
;
http://www.tesmec.com/
;
http://www.trencor.com/
;
http://www.vermeer.com
samohodna drobilana
→
drobilana
samohodni valjak
→
valjci
22
strojevi s otkopnim krakom
(engl.
boom-type machines,
njem.
Teilschnittmaschinen, f.
), skup strojeva koji
obuhva
ć
a
(1)
→
bagere
s udarnim
č
eki
ć
em na kraku te ostale sli
č
ne
(2)
strojeve
uglavnom na gusjenicama s
otkopnom rotiraju
ć
om
glavom
na vrhu kraka (engl.
miner, roadheader,
njem.
Teilschnittmaschine, f.
,
Kratzförderer, m., slika desno
←
). Rotiraju
ć
a
glava ima šiljke od tvrdog metala, koji kopaju stijenu struganjem.
Glava se može okretati o smjeru iskopa ili okomito na smjer iskopa.
Uglavnom se rabe u tunelogradnji za mehani
č
ki iskop manje
č
vrstih i
manje abrazivnih trošnih stijena. Postoji mnogo razli
č
itih vrsta ovih
strojeva s obzirom na veli
č
inu, snagu i u
č
inak te posebice glede
koncepcije i konstrukcije prihvata i dopreme iskopanog materijala
iza stroja u druga transportna sredstva. Ove strojeve u rudarstvu nazivaju
kombajnima
a njihova
rotiraju
ć
a
glava u obliku valjka široka je kao stroj a struže samo podinu iskopa.
→
detaljnije vidi
http://www.eickhoff-
bochum.de/de/willkommen.htm
;
http://www.ibatechno.info/ibatechno/index.html
;
http://www.ibstec.de/deufirmenprofil.html
;
http://www.itcsa.com/
;
http://www.vab.sandvik.com/
tandem (vibracijski) valjak
(engl.
tandem roller,
njem.
Tandemwalze, f.
), vrsta samohodnog
→
valjka
sa dva glatka valjka
koji služe ujedno i za kretanje i za zbijanje ili stati
č
kim na
č
inom ili
putem vibracija. To su valjci koji posebice pri valjanju
asfaltbetonskih zastora zamjenjuju dva dosad u tom slu
č
aju korištena
valjka: kao prvo, teški stati
č
ki valjak (ima tri kota
č
a-valjka koji su
mogli zbijati samo stati
č
kim na
č
inom: engl.
static three-wheeled
roller,
njem.
statische Walze, f.
) za po
č
etno zbijanje iza
→
finišera
(u ovom slu
č
aju tandem-valjak zbija vibracijama) i, kao drugo, laki
stati
č
ki valjak za završno zagla
đ
ivanje (u ovom slu
č
aju tandem-
valjak zbija bez vibracija).
→
detaljnije vidi webadrese kod valjaka
TBM
(engl.
tunnel boring machine,
njem.
Vollschnittmaschine, f., Tunnelbohrmaschine, f.
), oblik složene tehnološke
opreme koja obuhva
ć
a otkopne rotacijske strojeve i neke vrste rotacijskih štitova za mehani
č
ki iskop tunela u svim
vrstama stijena u punom kružnom
popre
č
nom presjeku. Mogu biti
koncipirani za bušenje
č
vrste i tvrde
stabilne stijene
(slika lijevo
←
)
ili za
bušenje srednje
č
vrste, odnosno
razmjerno meke stijene, ili kao otkopni
rotacijski štitovi za iskop nestabilnih
jako razlomljenih polu
č
vrstih trošnih stijena. Navedeni se strojevi
č
esto nazivaju
"krtice", iako logistika njihova rada nikako ne odgovara na
č
inu krti
č
ina kopanja
podzemnih hodnika. TBM radi na na
č
in da tiska okretnu buša
ć
u glavu na
č
elo iskopa, a
po njoj su raspore
đ
eni odre
đ
eni alati-reza
č
i. Prevladava uglavnom koncepcija disk-
reza
č
a
(slika daseno
→
)
. Oni se okre
ć
u kao kota
č
i i putuju koncentri
č
nim krugovima po
č
elu iskopa. Pri tome na njih istodobno djeluje tla
č
na sila, uslijed
č
ega oštrica reza
č
a
djeluje poput klina koji razara stijenu u obliku plo
č
ica. TBM obavlja istodobno niz
radnih operacija, kao što je iskop stijene, zahva
ć
anje iskopanog materijala te njegovo
premještanje kroz TBM i punjenje transportnih sredstava iza sebe. TBM kao tehni
č
ki
sustav za sebe obuhva
ć
a nekoliko podsustava: za bušenje, za upiranje i podupiranje, za
unutrašnji transport iskopanog materijala, za otprašivanje, za odvodnju, za pogon, za
energetiku, za upravljanje itd. Pogonski i energetski podsustav zajedno s dijelom
transportnoga podsustava i podsustavom za otprašivanje te ostalom pomo
ć
nom opremom
za rad
č
ine pomo
ć
ni podsustav TBM-a.
→
detaljnije vidi
http://www.akkerman.com/
;
http://www.herrenknecht.de/
;
http://www.robbinstbm.com/
,
http://www.wirth-
europe.com/
teglja
č
(s poluprikolicom)
→
autoprijevoz
teleskopske autodizalice
→
autodizalice
23
teleskopski bageri
,
(engl.
hydraulic excavator with telescopic
boom,
njem.
Hydraulikteleskopbagger, m.
),
vrsta univerzalnih hidrali
č
nih bagera sa krutim krakom koji se produžuje
teleskopiranjem. Dohvata su i do dvadesetak metara. Sve vrste teleskopskih
krakova ovih bagera okretljive su u punom krugu. Rabe se za uglavnom za
razastiranje i planiranje zemljanih materijala posebice pokosa nasipa i iskopa,
zatim za
č
iš
ć
enje i ure
đ
enje vodotoka, zatim u tunelogradnji za iskop i
podgra
đ
ivanje iskopanog obrisa, zatim u industriji gra
đ
evnog materijala kao
univerzalni radni strojevi itd. Mogu biti na gusjenicama i na kamionskom
podvozju sa kota
č
ima (teleskopski
autobageri
)
→
detaljnije vidi
http://www.gradall.com/gradall/
teleskopski utovariva
č
i
, “handleri”,
(engl.
telescopic materials handlers,
njem.
Teleskoplader, m.
), podvrsta posebnih
→
utovariva
č
a
na razmjerno vrlo
pokretljivom podvozju s gumenim kota
č
ima sa teleskopskim (produžnim) krakom
koji je okretljiv u vodoravnom i uspravnom smislu. Rabi se za utovar, prijenos i
dizanje svih vrsta gra
đ
evinskih materijala. Tako
đ
er se rabe kao pokretns postolja
(košare) za rad na visini u položajima kojima je teško pristupiti uobi
č
ajenim
na
č
inom. Mogu
ć
nost izmjene raznih alata te njihova logistika u radu daje
teleskopskom utovariva
č
u obilježja
→
univerzalnog gra
đ
evinskog stroja.
→
osim velikih proizvo
đ
a
č
a gra
đ
evinskih strojeva (Caterpillar itd) detaljnije vidi tako
đ
er
http://www.gehl.de/pages/d_index.html
;
http://www.manitou.fr
;
http://www.merlo.com
;
http://www.paus.de
;
http://www.sennebogen.com
toranjske dizalice
(engl.
tower cranes,
njem.
Turmdrehkräne, m.
), vrsta tipi
č
nih
→
gra
đ
evinskih dizalica
za prijenos svih vrsta materijala unutar gradilišta posebice u visokogradnji te gradnji ostalih visokih
konstrukcija. Sastoji se od okretnog i po potrebi na
tra
č
nicama pokretnog tornja na kojemu se nalazi krak
(grana, strijela) s opremom za dizanje tereta pomo
ć
u
užadi. Krak može biti
vodoravna grana
(po njemu putuje
oprema za dizanje) ili
kosa strijela
okretna u uspravnom
smislu (oprema za dizanje ima hvatište na kraju kraka).
Prevladavaju uglavnom
toranjske dizalice s vodoravnim
granom (slika lijevo
←
)
.
Mogu biti slobodne,
zatim oslonjene na
gra
đ
evinu te unutar
gra
đ
evine. Postoje
prijenosne, uglavnom velike (potrebno je rastavljanje prilikom premješta-
nja), te polupokretne ili samohodne samosastavljaju
ć
e manje toranjske
dizalice
(slika desno
→
)
. Toranjske dizalice na kamionskom podvozju jesu
toranjske autodizalice
.
→
detaljnije vidi
http://science.howstuffworks.com/tower-crane.htm
;
http://www.liebherr.de
;
http://www.potain.com/
;
http://www.terex-peiner.de/
torkret aparat
→
žbukalice
traktor s prikolicom
→
autoprijevoz
transportna sredstva
(engl.
transport equipment,
njem.
Transportgeräte, n.
), strojevi, ure
đ
aji te ostala oprema u
materijalnoj proizvodnji koja služe za premještanja (promjenu mjesta ili položaja) tereta (materjalnih resursa) i ljudi.
Temeljno obilježje transportnih sredstva je da ne stvaraju (ne uobli
č
uju) novi proizvod te ne mijenjaju bitna svojstva
transportiranih resursa. U smislu na
č
elne koncepcije ili logistike rada i iz toga prizišle konstrukcije transportna sredstva
se dijele na
vozila
(vozila na tra
č
nicama ili sli
č
nim konstrukcijama vo
đ
enja, zatim “slobodna” cestovna vozila i sl.),
plovila
(plovila na vodi i u vodi, zrak, oplovi)
dizala
(dizalice, ostala dizalima sli
č
na oprema, vili
č
ari, itd.) i
ostala
transportna sredstva
(u koje spadaju razni transportni ure
đ
aji, strojevi i složena postrojenja primjerice ži
č
are, zatim
"beskona
č
na" transportna sredstva, crpke, itd.,). Pri tomu ona mogu provoditi ili cikli
č
ki ili kontinuirani ili od navedenih
složeni na
č
in transporta.
→
Gra
đ
evinska transportna sredstva
su strojevi, ure
đ
aji i oprema koja se koristi za transport
gradiva i ljudi u razli
č
itim oblicima tehnoloških postupaka gra
đ
enja.
25
tvornica betona, betonara (
engl.
concrete-mixing plant,
njem.
Betonmischanlage, f.
), postrojenje za proizvodnju svježeg
betona. Sastoji se od više podcjelina: silosi ili pregrade za kamenu sitnež odnosno
cement, transportna oprema (crpke, bagerski krakovi s povla
č
nom košarom,
dodava
č
i, elevatori, pužni cijevni transporteri, skip-ure
đ
aji,
→
transportne trake
),
oprema za mjerenje i vaganje sastojaka,
→
mješalica za beton
, pogonska oprema,
te oprema za prijenos i upravljanje. Na
č
in rada, temeljna tehnološka obilježja te
veli
č
inu u
č
inka svakoj tvornici betona ili betonari daje mješalica za beton. Stalne
nepokretne tvornice betona ili betonare mogu biti dvojake. Jedne su srednje velike,
uglavnom u vodoravnoj ravnini, raš
č
lanjene tvornice betona odnosno betonare ili s
pregradama (tvornica betona ili
betonara sa zvijezdom
) ili sa silosima za kamenu
sitnež. Druge su velike uspravne cjelovite
toranjske tvornice betona
(engl.
concrete-mixing tower-plant,
njem.
Betonmischturmanlage, f.
) velikog instaliranog u
č
inka
→
detaljnije vidi .
http://www.cifa.com
;
http://www.cmiterex.com/
;
http://www.elba-werk.com
;
http://www.liebherr.de
;
http://www.lintec-gmbh.de/
;
http://www.schwing.de/
.
Posebnu skupinu
č
ine manje pokretne betonare odnosno
pokretne
→
mješalice za beton
.
→
detaljnije vidi
http://www.carmix.com
udarne drobilice
(engl.
impact crushers,
njem.
Prallbrecher, m.
), oprema za usitnjavanje svih vrsta kamenih materijala.
U
→
drobilani
se primjenjuju uglavnom kao završne
→
drobilice
odnosno udarni
→
mlinovi
. Kao mlinovi rabe se za
proizvodnju kamene sitneži i kamenog brašna. Dio za drobljenje sastoji se od rotora s krutim uloženim gredama ili
zglobno vezanim
č
eki
ć
ima (
drobilice
č
eki
ć
are ili mlinovi
č
eki
ć
ari
) te od statora u obliku plo
č
a ili cijevi. Materijal se
usitnjava udarom greda ili
č
eki
ć
a rotora te samim udarom materijala u plo
č
e statora. Kakvo
ć
a i krupno
ć
a drobljenja
regulira se promjenom razmaka rotora i statora. Mogu biti jednosmjerne (rotor se okre
ć
e samo u jednom smjeru, a stator
je samo s jedne strane) te dvosmjerne ili reverzibilne. Ove druge omogu
ć
avaju dvostruko iskorištenje greda ili
č
eki
ć
a
bez njihova okretanja na rotoru. Mogu biti tako
đ
er sa dva rotora. Postoji mnogo razli
č
itih tipova udarnih drobilica u
smislu njihove veli
č
ine, snage i u
č
inka te posebice radnog i konstrukcijskog odnosa rotora i statora. Vrlo su u
č
inkovite i
ekonomi
č
ne pri usitnjavanju srednje
č
vrstih i manje abrazivnih kamenih materijala. Posebnu vrstu
č
ine udarne
→
centrifugalne drobilice
s uspravnom osi okretanja rotora.
→
detaljnije vidi kod ewb-adresa pri dobilanama
udarni
č
eki
ć
(engl.
rock breaker, impact hammer,
njem.
Schlaghammer, m.
),
oprema za mehani
č
ko razaranje stijene i betonskih konstrukcija udarom. Opremu
osim udarnog
č
eki
ć
a
č
ini dlijeta te sli
č
ni alati za neposredno djelovanje na
materiju koja se razara. Udarni
č
eki
ć
pretvara svoju pogonsku energiju u radnu
kineti
č
ku energiju. Ona se udarnim valovima preko dlijeta koristi za razaranje
materije. Dijele se na
lake ru
č
ne
č
eki
ć
e
(u praksi uobi
č
ajno nazvane
“pikhamere»),
č
ija je masa približno do 30 kg, i na teške udarne
č
eki
ć
e,
č
ija je
masa više od 30 kg pa do nekoliko tona. Teški udarni
č
eki
ć
i nalaze se uvijek na
kraku
→
bagera
(
→
strojevi s otkopnim krakom
). Njihov pogon može biti
zra
č
ni (pogon stla
č
enim zrakom), iako prevladava
→
hidrauli
č
ni pogon
koji
omogu
ć
ava visokofrekvencijske ili vibracijske udare, što je uglavnom jedini
na
č
in rada suvremenih teških udarnih
č
eki
ć
a.
→
detaljnije vidi
http://www.alliedcp.com/
;
http://www.brokk.com
;
http://www.euroram-rockmaster.com
;
http://www.italdem.it
;
http://www.krupp-berco-bautechnik.com/e/index.html
;
http://www.lifton.dk
;
http://www.rammer.com
;
http://www.smc.sandvik.com/
;
http://www.socomec-spa.com/
;
http://www.tramac.com/
udarni rija
č
, udarni riper
→
rija
č
, riper
univerzalni gra
đ
evinski stroj
(engl.
multipurpose construction machinery,
njem.
Universalbaumaschinen, f.
), u smislu
uporabe ili korištenja svestrani gra
đ
evinski stroj koji može izvoditi više vrsta
radova. Mnogi standardni gra
đ
evinski strojevi ujedno su univerzalni
gra
đ
evinski strojevi. Univerzalnost u radu tih strojeva postiže se na dva na
č
ina.
Prvi je mogu
ć
nost izmjene ure
đ
aja ili
alata stroja. Promjenom alata
→
utovariva
č
a
ili
→
hidrauli
č
nog
bagera
isti stroj može izvoditi iskop,
utovar,
č
upanje, rušenje, planiranje,
razbijanje, zbijanje (primjerice
žmurja –
slika gore
↑
), bušenje (primjerice pilota –
slika desno
→
), rezanje,
prijenos, dizanje, polaganje i va
đ
enje raznih materijala ili konstrukcija. Drugi
na
č
in temelji se na pokretljivosti ure
đ
aja ili alata na stroju. Kod
→
grejdera
razni položaji daske, uz istodobno nezavisno naginjanje kota
č
a, omogu
ć
ava
planiranje, razastiranje, iskop, struganje, premještanje, zatrpavanje, skidanje, ugradnju, oblikovanje i
č
iš
ć
enje zemljanih
26
materijala. Mnogi složeni gra
đ
evinski strojevi tako
đ
er su na neki na
č
in univerzalni u primjeni, kao na primjer suvremeni
→
finišeri
koji ugra
đ
uju sve vrste zemljanih odnosno kamenih sipkih materijala bilo vezanih ili nevezanih (npr. nosivi
slojevi, stabilizirani slojevi, betonski i asfaltbetonski zastori). Neki od njih mogu se prilagoditi za izvedbu navedenih
radova i na pistama i na kanalima odnosno dijelovima (kosinama) kanala. Osim ugradnje, mogu izvoditi i planiranje
odnosno djelomi
č
ni iskop i ravnanje podloge na kojoj kasnije izvode navedene nosive slojeve i zastore.
utovariva
č
(engl.
loader,
njem.
Lader, m.
), tipi
č
no razmjerno pokretljivo i brzo transportno sredstvo odnosno
gra
đ
evinski stroj koji je namijenjen prije svega za utovar i prijenos
sipkihgradiva. Može izvoditi laki iskop nekih vrsta tla. Standardni
gra
đ
evinski utovariva
č
podrazumijeva podvozje na gumenim
kota
č
ima (
utovariva
č
na kota
č
ima
ili samo
utovariva
č
,
engl.
wheeled loader,
njem.
Radlader, m.
). Rje
đ
e se rabe utovariva
č
i na
gusjenicama (
utovariva
č
gusjeni
č
ar ili
→
dozer-utovariva
č
). Na
prednji dio utvariva
č
a u
č
vrš
ć
ena je
→
utovarna
lopata
. To je
osnovni alat kojim utovariva
č
č
eono zahva
ć
a materijal te istresa
uglavnom
č
eono ili bo
č
no u transportno sredstvo. Radi toga u radu
izvodi tzv. "V"-kretanje. Kod standardnih
zglobnih utovariva
č
a na
gumenim kota
č
ima
prednji kota
č
i i utovarna lopata zglobno su vezani za stražnji dio stroja na drugom paru
kota
č
a. Gumeni kota
č
i utovariva
č
a naj
č
eš
ć
e su zašti
ć
eni od trošenja ili ošte
ć
enja mrežom lanaca koja ih
obavija. Mogu
ć
nost izmjene raznih alata daje utovariva
č
u obilježja
→
univerzalnog gra
đ
evinskog stroja
.
Posebnu skupine
č
ine
→
bager-utovariva
č
i (kombinirke),
→
teleskopski utovariva
č
i,
→
tunelski
(podzemni) utovariva
č
i
posebno konstruirani za rad u podzemlju te mali
→
“
miniutovariva
č
i»
.
→
detaljnije
vidi izume
đ
u mnogobrojnih najvažnije proizvo
đ
ea
č
e utovriva
č
a
http://www.caterpillar.com
ili
http://www.zeppelin.de
;
http://www.casece.com
;
http://www.equipmentcentral.com/europe/
;
http://www.fiatkobelco.com
;
http://www.jcb.com
;
http://www.kramer.de
;
http://www.orenstein-koppel.com
;
http://www1.volvo.com
utovariva
č
-gusjeni
č
ar
→
dozer-utovariva
č
utovarna
(
č
eona, visinska)
lopata
(engl.
front shovel bucket
za bagere te
loader bucket
za utovariva
č
e
,
njem.
Schaufel,f.
), osnovni radni alat dijela
→
bagera
(
slika desno
→
) te
→
utovariva
č
a
(stoga ponekad utovariva
č
e nazivaju
utovarne lopate,
vidi
prethodnu sliku
kod
utovariva
č
a
) za
možebitni iskop nekih
vrsta tla te, prvenstveno,
za utovar sipkih gradiva.
Kod bagera odre
đ
uje
logistiku njegova rada
odnosno
bageri sa
utovarnom lopatom
(engl.
front shovels
, njem.
Bagger mit Schaufel-Ausr
ű
stung
,
Schaufelbagger, m
.)
u na
č
elu uglavnom rade, dakle kopaju i zatim tovare, od razine svojega
stajanja prema gore i od sebe
(slika lijevo
←
)
. Utovarne lopate mogu biti
bez zubiju i sa zubima na donjem bridu sanduka lopate
(slika desno
dole
→↓
)
ovisno u tome da li se rabe samo za utovar ili se rabe za
dijelomi
č
ni iskop te zatim utovar (posebice miniranih kamenih matereijala).
Obujam utovarnih lopata kod bagera je do desetak metara kubi
č
nih a kod
utovariva
č
a do dvadesetak metara kubi
č
nih.
Velike utovarne lopate bagera tako
đ
er se
prazne njihovim otvaranjem sa doljnje ili
stražnje strane
(slika desno dole
→↓
)
. Postoje
utovarne lopate u obliku rotacijskih sita
(engl.
rotar cleaner
, njem.
drehende
Schaufel, m
. – slika lijevo dole
←↓
) kojima se uz utovar provodi i
prethodno prosijavanje materijala. Raznovrsnost mogu
ć
ih oblika utovarnih
lopata
→
detaljnije vidi katalog pri
http://www.zeppelin.de
28
vibrator
(engl.
vibrator,
njem.
Rüttler, m.
), oprema za zbijanje kamene sitneži, zatim betonskih i asfaltbetonskih mješavina
te svih vrsta nekim vezivom stabiliziranih materijala putem vibracija razmjerno visoke ferkvencije. Vibratori mogu biti
samostalni ili dio neke složene opreme. Dijele se na vibratore u užem smislu te na razmjerno velike vibroplo
č
e.
Samostalni vibratori dijele se na
vanjske vibratore
i
unutarnje (uronjene) vibratore
. Prvi su izvan medija koji
nabijaju, a drugi su uronjeni u njemu. U vanjske spadaju
oplatni i površinski vibratori (vibroplo
č
e).
Oplatni vibratori
se vješaju ili oslanjaju na oplate i kalupe te preko njih djeluju na svježi beton koji se zbija. U kombinaciji s kalupima
č
ine vibrostolove ili vibrokalupe. Površinski su vibratori, u na
č
elu, manje lake vibroplo
č
e (
→
nabijala)
koje djeluju s
površine lica medija koji zbijaju. Unutarnji (uronjeni) vibratori su vibratori-igle ili
→
pervibratori
.
→
detaljnije vidi
http://www.bomag.de
;
http://www.dynapac.com
;
http://www.ptc.fr/ ;
http://www.rammax.de/ ;
http://www.stowmfg.com/
;
http://www.tremix.com/
;
http://www.tunamakina.com/
;
http://www.vibromax.de
vibratorska igla
→
pervivibrator
vibroplo
č
a
→
nabijala
zahvatna lopata bagera,
grajfer
(engl.
clamshell bucket,
njem.
Greifer, m.
), vrsta složene
dvodjelene lopate bagera po
kojoj se u praksi
č
esto
č
itav
bager koji koristi tu lopatu
naziva
grajfer
. Dvodjelna
lopata se prilikom iskopa
otvara i zatvara te na taj na
č
in
drži i prenaša iskopani
materijal. Sam iskop
zahvatnom lopatom mogu
ć
je samo u uspravnom smislu odnosno lopata se
spušta i odiže po okomici. Logistika otvaranja i zatvaranja zahvatne lopate
kod
→
bagera sajlaša
podržana je mehnizimima užadi
a kod
→
hidrauli
č
nih bagera
tako
đ
er hidrauli
č
nim
opremom
(slike desno
→
)
. Posebni oblik zahvatne lopate je tzv.
polip
( slike lijevo
←
)
koji služi za zahva
ć
anje i prenos komadnih materijala (primjerice
kamena prilikom njegova slaganja u obloge ili suhozide, zatim komadi
metala i sli
č
no) kao i za iskop krupnozrnih (blokova) aluvijalnih materijala ili mulja u vodi.
Raznovrnost oblika ovih lopata
→
detaljnije vidikatalog pri
http://www.zeppelin.de/katalog
zglobni damper
(engl.
articuled dump truck,
njem.
Muldenkipper mit
Knicklenkung, m
.
, knickgelenkter
Dumper, m.
), tipi
č
no gra
đ
evinsko vozilo s radnim i
konstrukcijskim obilježjima velikih
→
dampera
što se
ti
č
e robusnosti i snage. Rabe se
→
autoprijevoz
sipkih
gradiva u teškim uvjetima gradilišnoga prometa.
Podvozje sanduka ovih dampera zglobno je vezano s
prednjim podvozjem koje nosi motor i kabinu voza
č
a.
Mogu biti sa dvije osovine sa kota
č
ima (jedna
naprijed ispod motora i kabine te jedna straga ispod
sanduka) ili tri osovine sa kota
č
ima (jedna naprijed
ispod motora i kabine te dvije straga ispod sanduka). Zglobna veza zajedno s pogonom na svim osovinama
omogu
ć
ava ovim damperima veliku prilagodljivost raznim nepogodama podloge po kojoj se kre
ć
u (blato,
neravnine, brazde, nagibi). Radi svojih mjera i veli
č
ine osovinskog pritiska mogu se registrirati odnosno
koristiti u javnom cestovnom prometu kao
→
kamioni kiperi
.
→
detaljnije vidi
http://www.orenstein-
koppel.com/home.htm
;
http://www.moxy.no
;
http://www.zeppelin.de/D/lieferprogramm/03transportieren/1_dumper.html
;
http://www.volvo.com
žaba
→
nabijala
29
žbukalice
(engl.
plastering machines,
njem.
Verputzmschinen, Mörtelmaschinen, m.
), grupa raznovrsnih
razmjerno manjih gra
đ
evinskih strojeva i sli
č
ne tehnološke opreme za proizvodnju (miješanje sastojaka),
transport (guranje kroz cijevi) i ugradnju (nabacivanje) svih vrsta žbuka,
podloga i ostalih slojevitih konstrukcija od sitnozrnih ili mlaznih betona.
Obuhva
ć
aju postolje na kota
č
ima sa dijelovima gdje se vrši prihvat i
miješanje (miješalica) te zatim guranje (vij
č
ana ili klipna crpka za
sitnozrni beton) mješavine
(slika lijevo
←
)
kroz cijevi (primjerice po
katovima) do mjesta ugradnje.
Na kraju cijevi nalazi se
posebna mlaznica za nabacivanje betona (žbuke). Guranje
mješavine može biti tako
đ
er pomo
ć
u stla
č
enog zraka. Ova oprema
može biti na elektri
č
ni ili zra
č
ni pogon. Suvremeni sustavi ove
opreme obuhva
ć
aju pokretne silose sa pripadnim crpkama za
guranje mješavine kroz cijevi. Silosima se doprema suha
mješavina koja se na gradilištu prije ugradnje miješa sa vodom.
Posebni oblik žbukalica za izvedbu obloga od
mlaznog betona
u
tunelogradnji su tzv. «
torkret aparati»
(engl.
concrete spraying
machines,
njem.
Betonspritzmaschinen, m.
)
.
Suvremeni tzv. mokri postupak izvedbe mlaznog betona izvodi
se pomo
ć
u
samohodnih torkretaparata
na kamionskom podvozju
(slika desno gore
→↑
)
. Uz ostalo ova
oprema obuhva
ć
a i u svim smjerovima pokretni i okretni lomljivi krak koji nosi mlaznicu za nabacivanje
betona.
→
detaljnije vidi za
žbukalice:
http://www.estrichboy.de
;
http://www.putzmeister.de
; te za tunelske
(samohodne) torkret aparate:
http://www.ocmer.it ; http://www.normet.fi/
žiradisk drobilice
→
konusne drobilice
žirakon drobilice
→
konusne drobilice
žirasfer drobilice
→
konusne drobilice
