Lešnik i badem
Lešnik
Značaj, poreklo i rasprostranjenost lešnika
Privredni značaj lešnika
Privredni značaj lešnika je višestruk. Pre svega lešnik je biološki visoko vredna
namirnica. Ceni se po zastupljenosti u značajnom procentu u supstancama vrlo
značajnim za čovečji organizam. Spada među najznačajnije energetske namirnice.
U jezgru lešnika ima najviše ulja — od 52 do 77%. Lešnikovo ulje ima kiselinski broj
0,83 do 0,89, jodni broj 89,3 do 94,4 i saponifikacioni broj 179—180.
Visoka tehnološka vrednost lešnikova ulja doprinosi da se ono veoma ceni u
parafinskoj i farmaceutskoj industriji.
Jezgro iešnika je bogato i belančevinama.
Zastupljenost šećera u plodu lešnika varira od 2,4 do 6,00%.
Mineralne materije su zastupljene oko 2,66%. U mg% najviše je soli kalijuma —
372; magnezijuma — 116; kalcijuma — 200; fosfora — 405.
Jezgro lešnika sadrži vitamin, od kojih: C — 40 mg%, B1 — 0,4—0,9 mg%, E — do
61 mg%.
Jezgro lešnika se koristi za jelo i kao sirovina za razne industrije. Mnogo se ceni u
industriji čokolade i raznih kremova.
U industriji sapuna, mašinskog ulja, farmaceutslcoj i u parfimerijama veoma se
koristi jezgro lešnika, čak i izvesni produkti koji pri preradi otpadaju. Proizvodi se i
specijalna boja koja se upotrebljava u slikarstvu. Od drveta se proizvode razne
vrste ugljena za različite namene. Cvet lešnika je prva pčelinja paša tamo gde
temperatura omogućuje da pčele lete. Lešnik ima vrlo žiličast koren, pa se
uspešno koristi za vezivanje erodivnog zemljišta, odnosno kao antierozivna
biološka mera.
Privredni značaj lešnika sigurno je veliki i kao artikla u međunarodnoj trgovini. Za
plasman plodova lešnika nema nikakvih ograničenja, jer je proizvodnja deficitarna.
Ovome treba dodati neznatne gubitke u masi plodova zbog kaliranja. Plodovi su
transportabilni i prikladni za manipulisanje.
Lešnik u narodnom folklornom nasleđu ima svoje određeno značajno mesto.
Njemu su pripisivali neku čudotvornu moć. Njegove plodove koristili su sveštenici
starih naroda da bi postali vidoviti. Plodove su spaljivali uz određeni ceremonijal i
to bi im pružalo nadu u vidovitost. Pri ceremonijalu venčanja plodovi su korišćeni
kao sinonim plodnosti za mladence. Travari su u meleme stavljali jezgra lešnika,
jer im je pripisivana magična moć. Narod je u ovo verovao, ali nije shvatao otkud
ta moć plodovima lešnika. Sigurno da je moć lešnika pre svega dolazila zbog toga
što je izuzetne hranljive vrednosti, što se vidi po sadržaju važnijih supstancija u
njemu.
Poreklo i istorija lešnika
Lešnik (Corylus avellana L.), poznata i kao evropski lešnik, vrlo je stara vrsta
voćaka. Nađeni su ostaci polena ove biljke na osnovu kojih se procenjuje da je
postojala 8000 do 5500 godina pre nove ere. U odnosu na učežće drugih biljaka u
nađenim ostacima, polen lešnika je učestvovao sa oko 75%. Mnogo je raširena
gotovo u čitavom svetu, ali samo kao drvo. Za industrijske svrhe se samo gaji u
četiri velika područja koja se nalaze u blizini i pod uticajem velikih vodenih
površina. Ova se područja odlikuju blagim zimama i svežim letima.
Nije sasvim pouzdano utvrđeno poreklo lešnika. Evreinoff (1963) ističe da je
sadašnja Corylus avellana nastala od Corylus Mac-Quarri koja vodi poreklo sa
Grenlanda. Smojlaninova (1936) navodi dva centra za rod Corylus. Jedan je Mala
Azija, odakle potiču: C. avellana, C. pontica, C. colurna, a drugi je istočna Azija, gde
se nalazi u prirodnim sastojinama C. heterophyla, C. manshurica, C. colurna i dr.
Najviše sorti je nastalo od C. avellana.
Nalaze se u kulturi: C. avellana; C. colurna, C. americana, C. californica i C.
rostrata. Nekoliko vrsta lešnika, koje rastu u divljem sianju u centralnoj i istočnoj
Aziji nisu uopšte u kuituri.
Rasprostranjenost i proizvodnja

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti