FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA

KOSOVSKA MITROVICA

SEMINARSKI RAD

TEMA: LEŽIŠTA MANGANA

PREDMET: ODRŽIVO KORIŠĆENJE PRIRODNIH 

RESURSA

Mentor: dr. Emin Memović

Student: Marko Kostić

Decembar 2013, Kosovska Mitrovica

1. LEŽIŠTA MANGANA

Za ležišta mangana, u ekonomskom pogledu, posebno su značajna rudna tela 

koja su nastala supergenom alternacijom primarnih ležišta ili stena koje su bile 
obogaćene manganom. Ta ležišta su veoma rasprostranjena u svetu, i u mnogim 
regionima produkti oksidacije predstavljaju jedino ekonomski značajne delove ležišta. U 
opštem slučaju, procesi oksidacije doveli su do obogaćivanja manganom, i smanjivanja 
sadržaja nepoželjnih komponenti u primarnoj rudi, u prvom redu silicije.

Posebno značajnu grupu ležišta predstavljaju 

manganovi

 i 

grožđevito-

manganovi

 šeširi nastali u površinskim, oksidacionim zonama, raspadanjem 

manganovih ležišta, koja su bila sagrađena od primarnih minerala mangana niže.

Karbonati mangana se relativno lako razlažu u oksidacionoj zoni, oksidišu i 

prelaze u hidrokside cetvorovalentnog mangana, najčešće psilomelan i vernadit.

Silikati mangana se takođe relativno lako razlažu u oksidacionoj zoni, pri čemu 

oni gube siliciju, što je od posebnog značaja za kvalitet novostvorenih produkata. Pri 
tome posebno široko rasprostranjene imaju minerali grupe psilomelana i vernadit, kao i 
piroluzit.

Dubina oksidacione zone, slično kao i ko ležišta drugih metala, zavisi od niza 

faktora /klima i geomorfološke osobenosti područja/, i menja se veoma širokim 
granicama. Dubina oksidacije najčešće ne prelazi nekoliko desetina metara. U opštem 
slučaju, dubina oksidacione zone ne poklapa se sa nivoom podzemne vode; kod 
nekada obrazovanih manganskih šešira, može da se desi da produkti oksidacije leže i 
ispod savremenog nivoa podzemne vode.

Rudna tela imaju najčešće oblik manjih sočiva ili gnezda. U stenama koje leži 

ispod rudnih tela često se zapaža splet tankih prslina ispunjen sekundarnim oksidima 
mangana i gvožđa. 

Ležišta raspadanja su veoma česta u svetu. Njima  pripadaju pojedina ležišta 

Indije, Gane, Sovjetskog Saveza, Brazila, Egipta, Južne Afrike. U našoj zemlji 
manganovi šeširi su poznati na zapadnoj strani Kopaonika; a posebno su značajne 
pojave mangana u oksidacionoj zoni olovo-cinkovog ležišta Novo Brdo.

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti