SEMINARSKI RAD

PREDMET

: Maloljetnička delikvaencija

TEMA

: Ličnost adolescenta

Mentor: Doc. dr Žarko Ćulibrk 

Banja Luka, decembar

                                            SADRŽAJ:

Uvod 

………………………………….....…………………………3

Interesovanje adolescent......................................................................4

Emocije adolescenta...........................................................................5-6

Emocionalne osobine maloletnih delikvenata.......................................7

Socijalni razvoj adolescenata………………………………………….8

Adolescent i porodica………………………………………………….9

Adolescent i škola…………………………………………………….10

Problemi adolescenata….....………………………………………11-13

Ličnost adolescenta…………………….……………………….…….14

Faktori koji utiču na ličnost adolescenta................................................15

Uticaj pola……………………………...…………………….……….16

Uticaj porodice na ličnost adolescenta..................................................17

Ličnost maloletnog delikventa..............................................................18

Inteligencija maloletnih delikvenata......................................................19

Zaključak.

.............................................................................................20

Literatura...................................................................................

.21

2

background image

Interesovanje adolescenta

Interesovanja adolescenata su u vezi sa daljim razvojem njihove ličnosti, a posebno sa 
naglim razvojem njihove inteligencije. 
Interesi mlađih adolescenata dobijaju nove dimenzije u poređenju sa intersnim 
sferama predadolescenata. 
Imajući u vidu širok spektar intersnih sfera na ovom uzrastu skoro je nemoguće 
izvršiti njihovu sistematizaciju pa ćemo ih za ovu priliku  podeliti u sledeće grupe:

       1. saznajna interesovanja: interesovanja za nauku i umetnost;
       2. rekreaciona interesovanja: interesovanja u slobodnom vremenu;
       3. lična interesovanja: interesovanja za svoj spoljni izgled;
       4. profesionalna interesovanja: interesovanja za buduće zanimanje i
       5. socijalna interesovanja: interesovanja za društvenu zajednicu.

Saznajna interesovanja na ovom uzrastu su u neraskidivoj vezi sa školskim 
obavezama i angažovanjem adolescenta u slobodnim aktivnostima. 
Pod uslovom da se radijus znanja i životnog iskustva adolescenta proširuje, njegove 
interesne sfere postaju sve šire i dublje. 
Učenje u srednjim školama pruža mogućnosti za dalji razvoj interesovanja kod 
adolescenata gde nezamnjivu ulogu imaju proširene nove naučne oblasti, kao i razne 
grane umetnosti. 
Rekreaciona interesovanja su u velikoj zavisnosti od slobodnog vremena adolescenta 
kao važnog faktora u razvoju njihove ličnosti. 
Adolescenti počinju naglo da se intersuju za svoj spoljni izgled. 
Raspituju se vrlo često kod odraslih i vršnjaka kako izgledaju i da li su lepi. 
Intersuju se za za ulepšavanje svoje spoljašnosti i spremni su da se žrtvuju radi boljeg 
izgleda (trpe dijetu, troše svoj skromni džeparac za doterivanje i sl.). 
. Adolescenti provode dosta vremena u razmišljanju o svojoj budućoj profesiji i ovo 
je jedna od osnovnih konfliktnih zona na ovom uzrastu što ima svoje opravdanje u 
težini odluke izbora poziva kojim će se baviti. 
Za mnoge adolescente izbor poziva predstavlja begstvo od roditeljske kontrole. 
Brojni su faktori koji utiču na izbor poziva u čemu nezamenjivu ulogu, pored uticaja 
roditelja, ima i pol i struktura ličnosti samog adolescenta. 
Među faktore koji utiču na formiranje interesovanja kod adolescenata spadaju: 

         1.  pol;
         2. porodica (direktno i indirektno, pozitivno i negativno);
         3. škola; (pozitivno i negativno);
         4. drugovi i prijatelji i
         5. lične osobine adolescenta.
Interesovanja adolescenata mogu da posluže i u dijagnostičke svrhe, jer se pomoću njih 
mogu sa visokim stepenom pouzdanosti odrediti i neke crte ličnosti adolescenta. 
Međutim, interesovanja adolescenata se često menjaju i zato se ne mogu razmatrati sa 
aspekta jedne homogene grupe.

1

1

    

Prof. dr Ostoja Krstić: Maloletnička delikvencija, Banja Luka, 2009. god

4

Emocije adolescenta

 

Adolescento doba je period povišene emocionalnosti. 

Utvrđena je veza između emocija i ponašanja adolescenata pa nije retkost da oni u 
nekim situacijama reaguju više emocionalno nego intelektualno.
Emocionalna napetost adolescenata nije jednaka u svim godinama adolescencije. 
Uvreženo je shvatanje da je to posledica povećanog rada žlezda sa unutrašnjim 
lučenjem - novija istraživanja:  ne postoje značajnije podudarnosti između jačine rada 
endokrinih žlezda i emocionalne napetosti.
Mnogobrojni su faktori koji utiču na povećanu emocionalnost adolescenata od kojih 
navodimo sledeće:
1. Loši porodični odnosi čine adolescenta nesigurnim i nezadovoljnim, jer imaju 
osećaj neželjene dece. 
I suprotno, oni adolescenti koji osećaju naklonost roditelja, lakše se emocionalno 
kontrolišu i u celini imaju osećaj sreće i zadovoljstva.
Posebnu teškoću u pravilnom razvoju emocija adolescenata predstavlja ona kategorija 
roditelja koji ih sputavaju i preterano nadgledaju, što po principu refleksije izaziva 
emocionalnu razdražljivost i gnev adolescenata, jer su sputani u samostalnom 
donošenju odluka. 
Postoji i kategorija adolescenata koji loše tumače pojedina roditeljska nastojanja, što 
izaziva njihove dodatne emocionalne teškoće.
Teško materijalno stanje porodice može da izazove loše raspoloženje kod 
adolescenata, što se posebno odražava na deprivaciju njihovih želja.
2. Novonastale situacije mogu da budu izvor raznih emocionalnih stanja kod 
adolescenata u kojima se oni osećaju neprilagođenim i nedoraslim za iznalaženje 
najadekvatnijeg rešenja. 
Posledice ovakvog stanja se očituju kroz brigu i neraspoloženost adolescenta. 
U cilju ublažavanja ove vrste emocionalne napetosti neophodna je priprema 
adolescenta na situacije koje ga očekuju, ali i prepuštanje da sam planira neke svoje 
poslove. 
U zabludi su oni roditelji i staratelji koji očekuju drugačije ponašanje adolescenta od 
onoga koje on može da pruži u odnosu na svoje psiho-fizičke mogućnosti.
3. Socijalno prilagođavanje drugom polu je često praćeno emocionalnom napetošću 
adolescenata. 
Jake seksualne potrebe naprosto teraju mladiće da traže društvo suprotnog pola. 
Imajući u vidu da je poodvojenost polova izražena i u predadolescentnom dobu, istini 
za volju, njima ostaje malo vremena  za prilagođavanje suprotnom polu. 
Onda ne treba da čudi što adolescenti, više mladići nego devojke, u većini slučajeva 
ne znaju da govore i da se adekvatno ponašaju prema suprotnom polu. 
4. Izbor poziva je vrlo značajan problem adolescenata i ne  retko izazivaju teže 
emocionalne krize i tegobe na ovom uzrastu. 
Ne mali broj adolesceneta nije u stanju da donese definitivnu odluku po ovom pitanju, 
a isto se odnosi na nastavak školovanja. 

5

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti